{"id":2595,"date":"2016-11-01T23:00:05","date_gmt":"2016-11-01T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2595"},"modified":"2016-11-01T23:00:05","modified_gmt":"2016-11-01T23:00:05","slug":"izlozba-non-aligned-modernity-u-milanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2595","title":{"rendered":"Izlo\u017eba &#8216;Non-Aligned Modernity&#8217; u Milanu"},"content":{"rendered":"<style> <!--  \/* Font Definitions *\/  @font-face \t{font-family:Calibri; \tpanose-1:2 15 5 2 2 2 4 3 2 4; \tmso-font-charset:238; \tmso-generic-font-family:swiss; \tmso-font-pitch:variable; \tmso-font-signature:-1610611985 1073750139 0 0 159 0;}  \/* Style Definitions *\/  p.MsoNormal, li.MsoNormal, div.MsoNormal \t{mso-style-unhide:no; \tmso-style-qformat:yes; \tmso-style-parent:\"\"; \tmargin-top:0cm; \tmargin-right:0cm; \tmargin-bottom:10.0pt; \tmargin-left:0cm; \tline-height:115%; \tmso-pagination:widow-orphan; \tfont-size:11.0pt; \tfont-family:\"Calibri\",\"sans-serif\"; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoChpDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmso-default-props:yes; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoPapDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmargin-bottom:10.0pt; \tline-height:115%;} @page Section1 \t{size:612.0pt 792.0pt; \tmargin:70.85pt 70.85pt 70.85pt 70.85pt; \tmso-header-margin:36.0pt; \tmso-footer-margin:36.0pt; \tmso-paper-source:0;} div.Section1 \t{page:Section1;} --> <\/style>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">vrijeme: 26.10.2016. &#8211; 23.12.2016. <\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">mjesto: Milano; FM Centro per arte Contemporanea, Via G.B. Piranesi 10 <\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">url: http:\/\/www.fmcca.it<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Izlo\u017eba &#8216;Non-Aligned Modernity&#8217;, koja se temelji na radovima isto\u010dnoeuropskih umjetni\u010dkih praksi iz privatne Kolekcije Marinko Sudac, otvara se u srijedu, 26. listopada, u FM Centro per l&#8217;Arte Contemporanea u Milanu.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Izlo\u017eba Non-Aligned Modernity uzima kao temu najradikalniju,<span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp; <\/span>kriti\u010dki orijentiranu, umjetnost Isto\u010dne Europe i pokazuje Isto\u010dnu Europu kao kompleksni prostor umjetni\u010dkih praksi koje su se autonomno razvijale iza \u017deljezne zavjese, stvaraju\u0107i razli\u010ditu, alternativnu i anga\u017eiranu umjetnost. Temelji ove umjetnosti nalaze se u prvim avangardama i na njima je gra\u0111en cjelokupan sustav umjetni\u010dke produkcije u narednim generacijama. Ta linija umjetni\u010dkog stvaranja &#8211; \u201edruga linija\u201c, kako je naziva teoreti\u010dar Je\u0161a Denegri, djelovala je kao krilo otpora mainstremu.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Kolekcija, koja uz umjetni\u010dke radove uklju\u010duje i arhive umjetnika, manifestacija, korespondenciju i dokumentarne materijale, donosi pregled umjetnosti koja je putem raznorodnih vizualnih praksi davala najradikalniju kritiku sistema.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Izlo\u017eba Non-Aligned Modernity putem raznovrsnih medija postavljenih na izlo\u017ebi prikazuje kriti\u010dku umjetnost koja je s nekim svojim elementima i pojavama prednja\u010dila umjetnosti Zapada. Izlo\u017eba je najkohezivniji skup informacija o umjetni\u010dkoj sceni Isto\u010dne Europe, koncepcijski poslo\u017eena tako da prikazuje slijed umjetni\u010dkih praksi stvorenih na naslje\u0111ima prve avangarde i oblikovane sistemom u kojem su nastajale.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Vi\u0161e od 120 umjetnika, grupa, izlaga\u010dkih prostora i manifestacija, pokazuju otpor radikalnog umjetni\u010dkog krila u zemljama Isto\u010dne Europe \u2013 Ma\u0111arskoj, \u010ce\u0161koj, Slova\u010dkoj i Poljskoj, kao i posebno pozicioniranoj Jugoslaviji.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Grupe i pojednici stvarali su pod manifestima &#8211; grupa EXAT 51 prva je grupa koja je djelovala pod manifestom nakon Drugog svjetskog rata, grupe Gorgona sa svojim anti-manifestom, manifesta me\u0111unarodne mre\u017ee kontakata NET ili pojedinaca poput Stana Filka, Alexa Mlynar\u010dika i Zite Kostrove, Dimitrija Ba\u0161i\u010devi\u0107a Mangelosa ili Vladim\u00edra Boudn\u00edka.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">O\u0161trumna kritika isto\u010dnoblokovskog sistema, iako je djelovala unutar alternativne i neoficijelne scene, nalazila se na radaru tajnih slu\u017ebe i politi\u010dkog vrha. Izlo\u017ebe poput NET-a, odr\u017eane 1971. u Poznanu u Poljskoj ili izlo\u017ebe \u201ePrvi otvoreni atelijer\u201c 1970. u ku\u0107i Rudolfa Sikore u Bratislavi u Slova\u010dkoj, zatvorene su u roku nekoliko sata od strane policije.<span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp; <\/span>Umjetnici su odvedeni na policijska ispitivanja, natjerani da djeluje kao informatori tajnih slu\u017ebi, ili im je oduzeto pravo izlaganja, izlaska iz zemlje ili mogu\u0107nosti obna\u0161anja akademskih pozicija. Umjetnici su tra\u017eili izlaze u zemljama Zapada, poput ma\u0111arskog umjetnika Gyule Konkolyja koji je oti\u0161ao u Pariz, ili, ako nisu bili u mogu\u0107nosti prebje\u0107i, mentalno su bje\u017eali od njega putem konceptualne umjetnosti, ili mentalnog bijega na druge svjetove, vidljivo u radovima slova\u010dkog umjetnika Stana Filka. U slu\u010daju da policijsko zastra\u0161ivanje i pokazivanje mo\u0107i nije imalo trenuta\u010dnog efekta, umjetnike su stavljali na psihijatrijska promatranja, kao \u0161to je bio slu\u010daj s Markom Poga\u010dnikom koji je djelovao u slovenskoj grupi OHO, ili zatvarani u ludnice.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">U Jugoslaviji je, zbog neuplitanja u politi\u010dke ideologije Istoka ili Zapada, nastala odre\u0111ena enklava, koja je u odre\u0111enoj mjeri tolerirala umjetni\u010dke pojave. Izvedeni su spomenici kipara Vojina Baki\u0107a, apstraktni u formi, \u010dlanovi kolektiva EXAT 51 stvarali su dr\u017eavne paviljone za svjetske izlo\u017ebe. U tom su se okru\u017eenju mogle pokrenuti manifestacije kao \u0161to su izlo\u017ebe me\u0111unarodnog pokreta Novih Tendencija, Muzi\u010dki Bijenale Zagreb, GEFF &#8211; Festival eksperimentalnog filma, ali i osnivanje i djelovanje nezavisnih Studentskih centara u Ljubljani, Zagrebu, Novom Sadu i Beogradu. No gotovo istodobno u Jugoslaviji se pojavljuju pionirski radovi konceptualne umjetnosti u Sredi\u0161njoj Europi, zahvaljuju\u0107i djelovanju \u010dlanova grupe Gorgona, grupe koja ima tek nekoliko ekvivalenata i na Istoku i na Zapadu.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Urbane intervencije, performansi, eksperimenti u podru\u010dju medija fotografije i videa bili su centralne aktivnosti Grupe \u0161estorice autora, kao i grupi BOSCH+BOSCH. Grupa OHO stvarala je u duhu Arte Povere, objavljivala publikacije, izvodila happeninge i stvarala eksperimentalne filmove i land art. Ovome se mogu dodati va\u017eni pojedinci koju, dosada, postigli me\u0111unarodnu slavu kao \u0161to su Sanja Ivekovi\u0107, Marina Abramovi\u0107, Mladen Stilinovi\u0107, Goran Trbuljak, Tomislav Gotovac, Vlado Martek i Radomir Damnjanovi\u0107 Damnjan.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Neformalni izlaga\u010dki prostori imali su veliku va\u017enost na ovim prostorima, dokazuju\u0107i da umjetnost mo\u017ee funkcionirati bez obzira na podjelu svijeta na Istok i Zapad, zahvaljuju\u0107i jednostavnoj upornosti i predanosti pojedinaca i stvaraju me\u0111unarodnih mre\u017ea kontakata i suradnji.<span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp; <\/span>Primjeri takvi neoficijelnih prostora su, izme\u0111u ostalih, poljske nezavisne galerije NET i Akumulatory 2, PERMAFO; zagreba\u010dka galerija-izlo\u017eba At the Moment; Prvi otvoreni atelijer u Bratislavi, Balatonbogl\u00e1r u Ma\u0111arskoj.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Na ovim primjerima razvidno je da se fenomen Jugoslavije, u mnogo na\u010dina isti\u010de, no u tim istim 1970-ima, konceptualna umjetnost do\u017eivjela je veliku produkciju u zemljama cijele Sredi\u0161nje Europe: Ma\u0111arskoj, \u010cehoslova\u010dkoj i Poljskoj, s istaknutim pojedincima poput Juliusa Kollera, Dore Maurer, Petra \u0160tembere, Milana Grygara, Stana Filka, Rudolfa Sikore, Jirija Valoha stvarali.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Kustos izlo\u017ebe je Marco Scotini, u suradnji s Andrisom Brinkmanisom i Lorenzom Painijem, a izlo\u017eba ostaje otvorena do 23. prosinca.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Izlo\u017eba temeljena na radovima iz Kolekcije Marinko Sudac uklju\u010duje vi\u0161e od 120 umjetnika, umjetni\u010dkih grupa i dokumentarnog materijala nezavisnih galerija i festivala. Kroz vi\u0161e od 700 radova, foto-dokumentacije i arhivskog materijala u medijima slika, crte\u017ea, kola\u017ea, fotografija, fotograma, filmova, zvu\u010dnih zapisa,<span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp; <\/span>radova na papiru, koncepata, manifesta, projekata, skulptura, objekata, instalacija i ambijenata.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Dio radova iz Kolekcije Marinko Sudac dostupan je na inovativnoj platformi Virtualnog muzeja avangarde (www.avantgarde-museum.com\/en), koji spaja povezane entitete Muzeja avangarde, Kolekcije Marinko Sudac i Instituta za istra\u017eivanje avangarde, s ciljem postavljanja sredi\u0161nje baze za prou\u010davanje i istra\u017eivanje fenomena avangarde.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Izvor: http:\/\/www.culturenet.hr\/<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp; <\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\">&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2595","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55847,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55847","url_meta":{"origin":2595,"position":0},"title":"Otvaranje Dana srpske kulture 2026. \u2013 Izlo\u017eba \u201cPetar Dobrovi\u0107 \u2013 Obzori\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko kulturno Dru\u0161tvo \u201cProsvjeta\u201d vas sa zadovoljstvom poziva na otvorenje izlo\u017ebe\u00a0\u201ePetar Dobrovi\u0107 \u2013 Obzori\u201d, kojom slu\u017ebeno zapo\u010dinju ovogodi\u0161nji\u00a0Dani srpske kulture. Izlo\u017eba je posve\u0107ena stvarala\u0161tvu Petra Dobrovi\u0107a, jednog od istaknutih predstavnika srpskog slikarstva prve polovice 20. stolje\u0107a. Njegovo slikarstvo, prepoznatljivo po sna\u017enom koloritu i izra\u017eajnosti, zauzima va\u017eno mjesto u povijesti moderne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Petar-Dobrovic-Obzori.jpeg?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Petar-Dobrovic-Obzori.jpeg?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Petar-Dobrovic-Obzori.jpeg?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Petar-Dobrovic-Obzori.jpeg?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Petar-Dobrovic-Obzori.jpeg?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":2595,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55379,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55379","url_meta":{"origin":2595,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;SLOBODA JE ZA NAS SAN \u2013 O zato\u010deni\u0161tvu, stradanju i otporu&#8221; u Muzeju Jugoslavije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U Muzeju Jugoslavije u Beogradu otvorena je od 29.04. do 29.10.2026. izlo\u017eba \u201eSloboda je za nas san\u201d. Izlo\u017eba \"kroz predmete nastale u nacisti\u010dkim i fa\u0161isti\u010dkim logorima Drugog svetskog rata, osvetljava iskustva zato\u010deni\u0161tva, nasilja i otpora, a \u010dije su autorke kustoskinje Veselinka Kastratovi\u0107 Risti\u0107, Ana Pani\u0107 i Du\u0161ica Stojanovi\u0107.\" Op\u0161irnije o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55759,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55759","url_meta":{"origin":2595,"position":3},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201cOtkrivanje arhiva Ha\u0161kog suda: pristup i istra\u017eiva\u010dke mogu\u0107nosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 7. listopada 2026., na Filozofskom fakultetu u Zagrebu otvorena je izlo\u017eba \u201cOtkrivanje arhiva Ha\u0161kog suda: pristup i istra\u017eiva\u010dke mogu\u0107nosti\u201d, koju je pripremio tim studentica i doktorandica Filozofskog fakulteta i Pravnog fakulteta Senna \u0160imek, Tita Mikula\u0161, Dora Tomljanovi\u0107 i Franka Logari\u0107. Izlo\u017eba predstavlja rad Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Izlozba-prilog-VIDA.png?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Izlozba-prilog-VIDA.png?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Izlozba-prilog-VIDA.png?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Izlozba-prilog-VIDA.png?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Izlozba-prilog-VIDA.png?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":2595,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":2595,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2595","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2595"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2595\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2595"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2595"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2595"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}