{"id":25884,"date":"2021-04-19T21:33:27","date_gmt":"2021-04-19T21:33:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25884"},"modified":"2021-04-19T21:33:27","modified_gmt":"2021-04-19T21:33:27","slug":"predavanje-daniele-curko-klasici-frankofonske-knjizevnosti-magreba-i-zenski-likovi-u-romanima-alzirskih-romanopisaca-mohammeda-diba-i-kateba-yacinea","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25884","title":{"rendered":"Predavanje Daniele \u0106urko &#8220;Klasici frankofonske knji\u017eevnosti Magreba I: \u017denski likovi u romanima al\u017eirskih romanopisaca Mohammeda Diba i Kateba Yacinea&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>U utorak, 20. travnja, od 18 sati, u Koncertnoj dvorani bra\u0107e Bersa u Kne\u017eevoj pala\u010di, Etnolo\u0161ki odjel Narodnog muzeja Zadar i Odjel za francuske i frankofonske studije Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru organiziraju predavanje &#8216;Klasici frankofonske knji\u017eevnosti Magreba I: \u017denski likovi u romanima al\u017eirskih romanopisaca Mohammeda Diba i Kateba Yacinea&#8217; koje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Daniela \u0106urko.<\/p>\n\n\n\n<p>Al\u017eirski romanopisac Mohammed Dib objavljuje roman &#8220;Velika ku\u0107a&#8221; [La Grande maison], prvi roman svoje Al\u017eirske trilogije 1952. godine, a naredni roman iz trilogije, &#8220;Po\u017ear&#8221;&nbsp;dvije godine kasnije. &#8220;Jedno afri\u010dko ljeto&#8221; [Un \u00e9t\u00e9 africain] (1959) je isto tako uvr\u0161ten u korpus romana ovog predavanja, jer je, za razliku od romana Al\u017eirske trilogije, preveden na hrvatski jezik. Dibov devet godina mla\u0111i suvremenik Kateb Yacine objavljuje svoju Nedjmu 1956. godine (roman je preveden na hrvatski jezik ve\u0107 1958). Dok Dib ba\u0161tini roman realizma, Kateb Yacine inovira romanesknu formu pod utjecajem i na tragu francuskog Novog romana. Ono \u0161to povezuje ta dva predstavnika sasvim opre\u010dnih estetika romana, jest da su napisali djela \u2013 radi se o Dibovom Po\u017earu i Yacineovoj Nedjmi- koja su smatrana velikim nacionalnim romanima.<\/p>\n\n\n\n<p>No, jo\u0161 zna\u010dajnija poveznica je va\u017enost simbola i prisutnost mitova u poetici oba pisca, \u0161to se posebno o\u010dituje u prikazivanju \u017eenskih likova. Analizirat \u0107emo na koje se na\u010dine pojedini \u017eenski likovi ispreple\u0107u s temom identiteta mlade nacije u nastajanju. Naime, romani su napisani dok je Al\u017eir bio francuska kolonija, no svojom tematikom i upravo simbolikom \u017eenskih likova ve\u0107 navje\u0161taju te\u017enju al\u017eirskog naroda za samostalnom dr\u017eavom, koja je nastala \u0161est godina nakon Nedjme, 1962. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Napomena:\u00a0Zbog epidemiolo\u0161kih mjera, broj mjesta je ograni\u010den te je mjesto za predavanje potrebno rezervirati putem e-mail adrese:\u00a0info@knezeva.hr\u00a0ili broja telefona 023\/627-764.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.culturenet.hr\/\">https:\/\/www.culturenet.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25885,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-25884","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/predavanje.jpg?fit=532%2C690&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":32156,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32156","url_meta":{"origin":25884,"position":0},"title":"Boris Akunin, \u201cPelagija i bijeli buldog\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. srpnja 2022.","format":false,"excerpt":"Zavjere, prezreni ljubavnici, ubojita pohlepa, ljubomora, politika, mo\u0107 i pletenje: prvi dio kriminalisti\u010dke serije o avanturama sestre Pelagije me\u0111unarodnog hit-autora Borisa Akunina. U udaljenoj ruskoj provinciji krajem devetnaestog stolje\u0107a vladika Mitrofanij mora se nositi s obiteljskom krizom. Nakon \u0161to je jedan od voljenih i rijetkih bijelih buldoga njegove tete otrovan,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Pelagija-i-bijeli-buldog.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Pelagija-i-bijeli-buldog.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Pelagija-i-bijeli-buldog.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54774,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54774","url_meta":{"origin":25884,"position":1},"title":"Boris Akunin, \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Boris Akunin u romanu \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c prati redovnicu Pelagiju koja na parobrodu punom neobi\u010dnih putnika istra\u017euje tajanstveno ubojstvo kontroverznog proroka. Roman je na hrvatski jezik preveo Igor Buljan. O knjizi:\u00a0 Na parobrodu Pastruga koji Volgom plovi prema Caricinu okupilo se \u0161aroliko dru\u0161tvo: kontroverzni prorok Manujla, sitni lopov Zemi\u010dka,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54778,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54778","url_meta":{"origin":25884,"position":2},"title":"Boris Akunin, &#8220;Pelagija i crni monah&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"U ovom romanu \u010ditatelji mogu \u010duti odjeke Tolstoja, Dostojevskog i \u010cehova, u\u017eivati u intrigantnom krimi\u0107u i u dobroj knji\u017eevnosti. Los Angeles Times Mali ruski gradi\u0107 Zavol\u017esk nije se jo\u0161 do kraja oporavio od slu\u010daja Bijelog buldoga, a njegovu je snenu ruralnu rutinu uzdrmala jo\u0161 jedna neobi\u010dna pojava. U grad je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":25884,"position":3},"title":"Nelio Biedermann, &#8220;L\u00e1z\u00e1r&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":25884,"position":4},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":25884,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25884","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25884"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25884\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25886,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25884\/revisions\/25886"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25885"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25884"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25884"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25884"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}