{"id":25748,"date":"2021-04-09T09:00:38","date_gmt":"2021-04-09T09:00:38","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25748"},"modified":"2021-04-09T09:01:26","modified_gmt":"2021-04-09T09:01:26","slug":"s-bosanske-granice-dopisi-i-izvjestaji-fra-martina-nedica-o-stanju-u-bosni-i-hercegovini-objavljeni-u-gajevim-novinama-1838-1855","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25748","title":{"rendered":"\u201eS bosanske granice \u2013 dopisi i izvje\u0161taji fra Martina Nedi\u0107a o stanju u Bosni i Hercegovini objavljeni u Gajevim Novinama (1838\u20131855)\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Centar za kulturu, Ora\u0161je je 2020. objavio knjige Marka Matoli\u0107a \u201eS bosanske granice &#8211; dopisi i izvje\u0161taji fra Martina Nedi\u0107a o stanju u Bosni i Hercegovini objavljeni u Gajevim Novinama (1838\u20131855)\u201c. Radi se o dopisima i izvje\u0161tajima fra Martina Nedi\u0107a (1810. \u2013 1895.) o stanju u Bosni i Hercegovini, objavljivanim u Gajevim Novinama od 1838. do 1855. Prepisav\u0161i ih u izvornom obliku, Matoli\u0107 je priredio knjigu na prvom mjestu zna\u010dajnu kao nau\u010dni rad, koji na jednom mjestu sabira povijesnu gra\u0111u \u0161to je ranije bila rasuta u 12.000 novinskih listova, a zatim i kao knjigu koja posjeduje knji\u017eevno-umjetni\u010dku vrijednost.<\/p>\n\n\n\n<p>Fra Martin Nedi\u0107 je bio neobi\u010dno obrazovan i dobronamjeran za vrijeme u kojem je \u017eivio. Posebno se zalagao za razvoj \u0161kolstva, kao osnove narodnog napretka, te je sagradio nekoliko \u0161kola. Najve\u0107i materijalni spomenik koji je ostavio jest velika crkva u Tolisi kod Ora\u0161ja, Nedi\u0107evom rodnom mjestu.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=410\">https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=410<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>(Iz intervjua s Markom Matoli\u0107em)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0160ta ti je bila motivacija da se lati\u0161 obimnog posla sastavljanja knjige <\/strong><em><strong>S bosanske granice<\/strong><\/em><strong>?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ne bih ba\u0161 znao precizno re\u0107i. Mislim da se jednostavno poklopilo dosta stvari i rezultiralo tom knjigom. U prvom redu, na\u0161ao sam \u010dlanak dr. Vlaste \u0160voger s Hrvatskog instituta za povijest koja je pisala upravo o tim dopisima. Ona ih je znanstveno kontekstualizirala i tek ponegdje citirala, ali ja, kao i ve\u0107ina povjesni\u010dara, volim raditi izravno s izvorima. Stoga sam na osnovu znanstvenih spoznaja dr. \u0160voger i dr. Rastka Drlji\u0107a krenuo u potragu za dopisima fra Martina Nedi\u0107a. Dvijestotine i deseta obljetnica fra Martinova ro\u0111enja se tako\u0111er poklopila s godinom tiskanja knjige, a ve\u0107 du\u017ee vrijeme postoji i ideja o izdavanju Nedi\u0107evih izabranih djela, u kojima bi ovi dopisi mogli \u010diniti jedan svezak<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.prometej.ba\/clanak\/intervju\/marko-matolic-intervju-za-prometej-ba-opstajem-borbom-i-pobjedama-na-sitnijim-frontovima-4631\">http:\/\/www.prometej.ba\/clanak\/intervju\/marko-matolic-intervju-za-prometej-ba-opstajem-borbom-i-pobjedama-na-sitnijim-frontovima-4631<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p>Vlasta \u0160voger<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Martin Nedi\u0107 o prilikama u Bosni i Hercegovini sredinom 19. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Istaknuti bosanski franjevac Martin Nedi\u0107 u Gajevim je Novinama od kraja tridesetih do sredine pedesetih godina 19. stolje\u0107a objavljivao dopise i izvje\u0161taje o stanju u Bosni (rje\u0111e i Hercegovini) koji se analiziraju u ovome radu i stavljaju u prostorni i vremenski kontekst.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Historijski zbornik<\/em><\/strong>, Vol. 65, No. 2, 2012.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/134038\">https:\/\/hrcak.srce.hr\/134038<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25749,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-25748","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/Nedic.jpg?fit=329%2C413&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":25748,"position":0},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":25748,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52891,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52891","url_meta":{"origin":25748,"position":2},"title":"Okrugli stol \u201eKarika koja nedostaje: nova istra\u017eivanja kolonijalnog naslje\u0111a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg Festivala povijesti Kliofest, u \u010detvrtak 7. svibnja u 12 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, odr\u017eat \u0107e se okrugli stol \u201eKarika koja nedostaje: nova istra\u017eivanja kolonijalnog naslje\u0111a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini\u201c. U raspravi \u0107e sudjelovati Amila Kasumovi\u0107, Valentina Kezi\u0107i Marija \u017divkovi\u0107, uz moderiranje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":25748,"position":3},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":25748,"position":4},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52651","url_meta":{"origin":25748,"position":5},"title":"Promocija knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knji\u017eevni korner poziva na promociju knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 29. aprila 2026. u 18 sati u Evropskoj ku\u0107i kulture i nacionalnih manjina (Austrijska ku\u0107a) u Sarajevu. Na promociji \u0107e govoriti Mirsad Sijari\u0107, Ema Mazrak i autor, a moderirat \u0107e Nikola\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25748","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25748"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25748\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25751,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25748\/revisions\/25751"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25749"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25748"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25748"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25748"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}