{"id":25735,"date":"2021-04-09T08:28:07","date_gmt":"2021-04-09T08:28:07","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25735"},"modified":"2021-04-09T08:28:07","modified_gmt":"2021-04-09T08:28:07","slug":"nedim-zahirovic-kako-trojica-prikazivaca-i-jedna-prikazivacica-ne-mogu-primijetiti-prepisivanje-na-primjeru-prikaza-knjige-cifcijski-odnosi-i-promjena-vlasnistva-nad-zemljom-u-bosni-i-hercegovini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25735","title":{"rendered":"Nedim Zahirovi\u0107 &#8211; Kako trojica prikaziva\u010da i jedna prikaziva\u010dica ne mogu primijetiti prepisivanje: na primjeru prikaza knjige &#8220;\u010cif\u010dijski odnosi i promjena vlasni\u0161tva nad zemljom u Bosni i Hercegovini (1878-1918)&#8221; autora Izeta \u0160aboti\u0107a"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Kako trojica prikaziva\u010da i jedna prikaziva\u010dica ne mogu primijetiti prepisivanje: na primjeru prikaza knjige <em>\u010cif\u010dijski odnosi i promjena vlasni\u0161tva nad zemljom u Bosni i Hercegovini (1878-1918)<\/em> autora Izeta \u0160aboti\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Naslov ovog priloga je parafraza naslova prikaza &#8220;Baltina akcija: kako objaviti knjigu s 11 recenzenata, a da nijedan ne primijeti da su joj dijelovi prepisani&#8221; koji je napisao Dinko \u017dupan, znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu. Prikazuju\u0107i knjigu Ivana Balte <em>Julijanska akcija u Slavoniji: s osvrtom i na ostale hrvatske krajeve te Bosnu i Hercegovinu po\u010detkom 20. stolje\u0107a<\/em>, \u017dupan je istaknuo \u010dinjenicu da su petorica doma\u0107ih i \u0161estorica inozemnih recenzenata recenzirali rukopis knjige, a da nijedan on njih nije uo\u010dio Baltino plagiranje radova drugih autora.<a href=\"#_ftn1\">[1]<\/a> Osim \u017dupanovog prona\u0161ao sam jo\u0161 \u010detiri prikaza Baltine knjige: Denisa Pavi\u0107a (<em>Povijesni zbornik: godi\u0161njak za kulturu i povijesno naslije\u0111e<\/em> 1 (2007), str. 310<em>&#8211;<\/em>312), Ljubice Andrijani\u0107 (<em>Povijesni zbornik: godi\u0161njak za kulturu i povijesno naslije\u0111e<\/em> 3 (2009), str. 315\u02d7318), Borisa Divkovi\u0107a (<em>Bosna Franciscana<\/em> 30 (2009), str. 328\u02d7330) i Tomislava I\u0161eka (<em>Prilozi<\/em> 38 (2009), str. 275\u02d7277). Kako jedanaest recenzenata tako i ova trojica prikaziva\u010da i jedna prikaziva\u010dica nisu vidjeli Baltino prepisivanje, nego su njegovu knjigu ocijenili kao zna\u010dajan doprinos boljem poznavanju teme o kojoj je pisano u knjizi. Knjiga <em>\u010cif\u010dijski odnosi i promjena vlasni\u0161tva nad zemljom u Bosni i Hercegovini (1878-1918<\/em>) autora Izeta \u0160aboti\u0107a, redovitog profesora povijesti na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, koja je u sredi\u0161tu ovog priloga, je imala samo dvojicu recenzenata. Knjiga je tiskana 2019. godine u Tuzli i do sada je, koliko sam mogao vidjeti, prikazana \u010detiri puta. Ovdje donosim zaklju\u010dna razmatranja iz tih prikaza.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Had\u017eija Had\u017eiabdi\u0107 u \u010dasopisu <em>Anali Gazi Husrev-begove biblioteke<\/em> 40 (2019), str. 390:<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Knjiga <em>\u010cif\u010dijski odnosi i promjena vlasni\u0161tva nad zemljom u Bosni i Hercegovini (1878-1918)<\/em> govori o najva\u017enijim politi\u010dkim, ekonomskim, socijalnim, vojnim, kulturnim i drugim pitanjima u Bosni i Hercegovini, kao i o razvla\u0161\u0107ivanju vlasnika zemlje, \u0161to \u0107e kasnije bitno uticati na njenu historiju. Kvalitet ove knjige baca novo svjetlo u istra\u017eivanju agrarnih odnosa u navedenom periodu i razbija stereotip pisanja do sada.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Jasmin Jaj\u010devi\u0107 u \u010dasopisu <em>Prilozi<\/em> 48 (2019), str. 350\u02d7351:<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Knjiga je najve\u0107im dijelom zasnovana na nau\u010dnoj literaturi, kako starijeg tako i novijeg datuma, neobjavljenim i objavljenim historijskim izvorima, onovremenoj \u0161tampi. (\u2026) Autoru, me\u0111utim, valja priznati da je ovom odgovornom zadatku pristupio bez pretenzija da ponudi bilo \u0161ta drugo doli uravnote\u017een i vjerodostojan presjek \u010dinjenica koje bacaju svjetlo na politi\u010dku, dru\u0161tvenu, ekonomsku, nacionalnu i socijalnu historiju Bosne i Hercegovine na prelazu iz XIX u XX stolje\u0107e. U kojoj je mjeri on u tome uspio, prosudit \u0107e \u010ditaoci ove knjige.&#8221;<a href=\"#_ftn2\">[2]<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Amir Krpi\u0107 u \u010dasopisu <em>Historijski pogledi<\/em> 2 (2019), str. 440:&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Na kraju se mo\u017ee ista\u0107i da je autor uspje\u0161no odgovorio na istra\u017eiva\u010dko\u00a0pitanje dokazuju\u0107i svoje tvrdnje konkretnim i preciznim podacima temeljenim na neobjavljenoj arhivskoj gra\u0111i. Ovom knjigom on je dao zna\u010dajan doprinos u rasvjetljavanju socijalne historije Bosne i Hercegovine, ali i boljem i potpunijem razumijevanju ukupnih dru\u0161tveno-politi\u010dkih i me\u0111unacionalnih odnosa u ovoj zemlji. (\u2026) Ona zaslu\u017euje pa\u017enju i po\u0161tovanje, te iskreno preporu\u010dujem svima onima koji su u mogu\u0107nosti da je pro\u010ditaju.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nada Tomovi\u0107 u \u010dasopisu <em>Historijski pogledi<\/em> 3 (2020), str. 335:<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Agrarno pitanje u Bosni i Hercegovini u potpunosti nije rije\u0161eno do kraja austrougraske vlasti. Za\u0161to? Odgovor se nalazi u ovoj studiji. U studiji nalazimo ne samo odgovor na ovo pitanje, ve\u0107 i na mnoga druga: ekonomska, politi\u010dka i demografska pitanja, koja su paralelno analizirana kao posljedica nerije\u0161enog agrarnog pitanja. Na kraju, sve \u010destitke autoru ove knjige, prof. dr Izetu \u0160aboti\u0107u, jer ona zavre\u0111uje veliku pa\u017enju nau\u010dne, a i \u0161ire \u010ditala\u010dke javnosti.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Da li ova \u0160aboti\u0107eva knjiga zaista \u201ebaca novo svjetlo u istra\u017eivanju agrarnih odnosa u navedenom periodu i razbija stereotip pisanja do sada\u201d, odnosno da li je ponudila bilo \u0161to novo, pa \u201ezavre\u0111uje veliku pa\u017enju nau\u010dne, a i \u0161ire \u010ditala\u010dke javnosti\u201d, kako su u svojim prikazima naveli Had\u017eija Had\u017eiabdi\u0107 i Nada Tomovi\u0107? Had\u017eiabdi\u0107ev zaklju\u010dak ne mogu nikako prihvatiti, a s Nadom Tomovi\u0107 se mogu tek uvjetno slo\u017eiti. Ova knjiga ne baca nikakvo novo svjetlo na istra\u017eivanje agrarnih odnosa u vremenu austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini, ali zavre\u0111uje veliku pa\u017enju znanstvene javnosti zato \u0161to treba postati ogledni primjer kako ne smije raditi jedan povjesni\u010dar, odnosno povjesni\u010darka. \u0160aboti\u0107 u ovoj knjizi ne nudi ni\u0161ta \u0161to se nije prije znalo o ovoj tematici, ali je se u njoj pokazao kao beskrupulozni plagijator tu\u0111ih znanstvenih radova. On ponekad prepri\u010dava tu\u0111e navode, a puno \u010de\u0161\u0107e, ukazuju\u0107i na autore i njihove radove u podno\u017enim bilje\u0161kama, preuzima doslovno ono \u0161to su oni napisali bez stavljanja navodnika. Po \u0160aboti\u0107evoj metodologiji dostatno je u podno\u017enoj bilje\u0161ci navesti ime autora i naslov rada, pa se onda mo\u017ee doslovno preuzimati tu\u0111i tekst, kako se \u017eeli i koliko god se \u017eeli. \u0160aboti\u0107 se ne zadovoljava samo doslovnim prepisivanjem tu\u0111ih navoda i citirane literature, nego preuzima i citate arhivskih izvora, dakle trud koji su drugi ulo\u017eili u istra\u017eivanje i prou\u010davanje arhivske gra\u0111e predstavlja kao svoj. \u0160aboti\u0107 se najvi\u0161e okomio na istra\u017eivanja, odnosno rad Hamdije Kapid\u017ei\u0107a &#8220;Agrarno pitanje u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave (1878\u20131918)&#8221;, koji je objavljen u \u010dasopisu <em>Godi\u0161njak Dru\u0161tva istori\u010dara Bosne i Hercegovine <\/em>19 (1973), str. 71-95, i na monografiju D\u017eevada Juzba\u0161i\u0107a <em>Politika i privreda u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom, <\/em>Sarajevo, 2002<em>. <\/em>U najve\u0107em broju slu\u010dajeva rije\u010d je o istra\u017eivanjima ove dvojice povjesni\u010dara u Arhivu Bosne i Hercegovine (ABiH), odnosno o dokumentima iz fonda Zajedni\u010dko ministarstvo finansija (ZMF), dakle rije\u010d je o izvorima pisanim na njema\u010dkom jeziku. Me\u0111utim, iz \u0160aboti\u0107evih citata mo\u017ee se vidjeti da on ne poznaje ni pravopis njema\u010dkog jezika, a kamoli da mo\u017ee \u010ditati i razumjeti objavljenu literaturu i izvore pisane na tom jeziku. Primjerice, na str. 172, plagiraju\u0107i Kapid\u017ei\u0107a, \u0160aboti\u0107 citira monografiju Ferdinanda Schmida ovako: \u201eH. Kapid\u017ei\u0107, <em>Agrarni odnosi, <\/em>str. 82; Dr. Ferdinand Sehmid, <em>Bosnien und die Herzegovina unter der Verlvaltung Osterreich-Ungarns<\/em>, Leipzig 1914, str. 324-326.\u201d. Drugi dio citata treba glasiti: \u201eDr. Ferdinand Schmid, <em>Bosnien und die Herzegovina unter der Verwaltung \u00d6sterreich-Ungarns<\/em>, Leipzig 1914, str. 324-326.\u201d, kako je, uostalom, Kapid\u017ei\u0107 i naveo. Na istoj stranici on tako\u0111er plagira Kapid\u017ei\u0107a, preuzimaju\u0107i jo\u0161 jedan njegov citat: \u201eH. Kapid\u017ei\u0107, <em>Agrarno pitanje, <\/em>str. 92; A. Feifalik, <em>Eun neuer aktueller Weg zur Losung der bosnischen Agrarfrage<\/em>, Wien und Laipzig 1916, str. 23.\u201d Me\u0111utim, drugi dio citata treba glasiti: \u201eA. Feifalik, <em>Ein neuer aktueller Weg zur L\u00f6sung der bosnischen Agrarfrage<\/em>, Wien und Leipzig 1916, str. 23.\u201d, kako je Kapid\u017ei\u0107 i napisao. Na str. 72 \u0160aboti\u0107 preuzima od Kapid\u017ei\u0107a arhivski izvor ovako: \u201eH. Kapid\u017ei\u0107, <em>Agrarno pitanje, <\/em>str. 80; ABiH, Agrar II, Regehing des Agrarverfahrena.\u201d Kapid\u017ei\u0107 je, me\u0111utim, u svom radu na str. 80 pravilno citirao ovaj izvor: \u201eABiH, Agrar II, Regelung des Agrarverfahrens\u201d. \u0160aboti\u0107 na str. 105, bez bilo kakvog upu\u0107ivanja na Juzba\u0161i\u0107a, preuzima doslovno cijeli njegov odjeljak (cf. <em>Politika i privreda<\/em>, str. 226), a onda i arhivski izvor koji je Juzba\u0161i\u0107 citirao navodi kao svoj ovako: \u201eABiH, ZMF, Pr BH 1216\/1901, <em>Abashrift eines Erlases Landesregierung de dato, <\/em>Sarajevo, 14. VIII 1901.\u201d Me\u0111utim, Juzba\u0161i\u0107 je ovaj arhivski izvor pravilno citirao: \u201eABiH, ZMF, Pr BH 1216\/1901, <em>Abschrift eines Erlasses der\u00a0 Landesregierung de dato <\/em>Sarajevo, 14. VIII 1901.\u201d \u0160aboti\u0107 je se u ovoj svojoj knjizi, odnosno plagijatu, \u017eelio predstaviti i kao poznavatelj novina koje su izlazile u Be\u010du i Budimpe\u0161ti na njema\u010dkom jeziku. Tako se na str. 90 i 91 poziva na novine\u00a0 \u201e<em>Neues politisch Wolkablat, <\/em>(Wien), od 4. septembra 1900\u201d, a na str. 284, u popisu literature, ime ovih novina pi\u0161e kao \u201e<em>Neues politisches Velkablatt, (<\/em>Wien) 4. septembar 1900\u201d. Mo\u017ee se samo naga\u0111ati o kojim novinama je ovdje rije\u010d, odnosno od koga je \u0160aboti\u0107 ovdje prepisivao. U svakom slu\u010daju treba kazati da su postojale novine koje su, u vremenu o kojem \u0160aboti\u0107 pi\u0161e, izlazile u Budimpe\u0161ti pod naslovom <em>Neues Politisches Volksblatt<\/em>. \u0160aboti\u0107 tako\u0111er na str. 81\u02d782 donosi podu\u017ei izvod iz, kako on ka\u017ee, lista \u201eOrient Rundachau\u201d koji je izlazio u Be\u010du. On na str. 81 pi\u0161e naziv lista i kao \u201eOrient Rundaschau\u201d, a na str. 82 i na str. 284, u popisu literature i izvora, kao \u201e<em>Orient Rundachu<\/em>\u201d. Me\u0111utim, ne mo\u017ee biti dvojbe da je \u0160aboti\u0107, primjenjuju\u0107i svoju povr\u0161nu plagijatorsku metodologiju, sve odnekud prepisao, jer da je zaista \u010ditao \u201eOrient Rundachau\u201d vidio bi da se ne radi o listu nego o \u010dasopisu <em>Orient-Rundschau<\/em> koji je izlazio u Be\u010du od 1902. do 1908. godine.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Ovakvi plagijatorski proma\u0161aji se ni\u017eu kroz cijelu knjigu, a obim \u0160aboti\u0107evog prepisivanja iz Kapid\u017ei\u0107evog rada i Juzba\u0161i\u0107eve monografije je zastra\u0161uju\u0107i. U to se mo\u017ee uvjeriti svatko tko usporedi Kapid\u017ei\u0107ev rad i Juzba\u0161i\u0107evu monografiju sa \u0160aboti\u0107evom knjigom. Ostavljam drugim ljubiteljima otkrivanja plagijata da utvrde da li je \u0160aboti\u0107 plagirao jo\u0161 \u010dije tekstove, osim ova dva navedena. Meni je jasno da u postsocijalisti\u010dkom i postratnom dru\u0161tvu kakvo je bosanskohercegova\u010dko ovakav plagijator mo\u017ee postati sveu\u010dili\u0161ni profesor. Tako\u0111er mi je jasno da on novcem poreskih obveznika u Bosni i Hercegovini mo\u017ee suosnovati i suizdavati \u010dasopis\u00a0 i u njemu objavljivati hvalospjeve o svojim &#8220;znanstvenim&#8221; dostignu\u0107ima.<a href=\"#_ftn3\">[3]<\/a> Me\u0111utim, nikako mi nije jasno kamo \u0107e odvesti, ako u \u010dasopisima \u010dija je znanstvena reputacija stvarana desetlje\u0107ima unazad, kao \u0161to su <em>Anali Gazi Husrev-begove biblioteke <\/em>(Sarajevo) i <em>Prilozi<\/em> Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, ovakvi plagijati budu hvaljeni kao novi zna\u010dajni znanstveni doprinosi.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em>Nedim Zahirovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref1\">[1]<\/a> Baltina knjiga je objavljena u Zagrebu 2006., a \u017dupanov prikaz u \u010dasopisu <em>Scrinia Slavonica<\/em> 8, str. 620\u02d7628, 2008. godine.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref2\">[2]<\/a> Jaj\u010devi\u0107 je ovaj izvod doslovno prepisao iz recenzije koju je napisao Senaid Had\u017ei\u0107. Pi\u0161u\u0107i svoj prikaz, on je zapravo plagirao tre\u0107inu Had\u017ei\u0107eve recenzije, cf. Jaj\u010devi\u0107ev prikaz, <em>Prilozi<\/em> 48 (2019), str. 349\u02d7351 i Had\u017ei\u0107evu recenziju, \u0160aboti\u0107, <em>\u010cif\u010dijski<\/em>, str. 314\u2013315.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref3\">[3]<\/a> Rije\u010d je o \u010dasopisu <em>Historijski pogledi<\/em> u \u010dijoj Redakciji \u0160aboti\u0107 je urednik. Jaj\u010devi\u0107, koji je plagirao u svom prikazu \u0160aboti\u0107eve knjige, je sekretar Redakcije tog \u010dasopisa.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em>Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-25735","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25735","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25735"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25735\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25736,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25735\/revisions\/25736"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25735"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25735"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25735"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}