{"id":257,"date":"-0001-11-30T00:00:00","date_gmt":"-0001-11-30T00:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"-0001-11-30T00:00:00","modified_gmt":"-0001-11-30T00:00:00","slug":"19.02.2012.","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=257","title":{"rendered":"\u015awiat s\u0142owia\u0144ski (Slavenski svijet) \u2013 tekst o \u010dasopisu i bibliografija"},"content":{"rendered":"<p class=&#34;MsoNormal&#34; style=&#34;text-align:center&#34; align=&#34;center&#34;><b><i style=&#34;mso-bidi-font-style:normal&#34;>\u015awiat s\u0142owia\u0144ski<\/i> (Slavenski svijet) \u2013<br \/>\ntekst o \u010dasopisu i bibliografija<\/b><\/p>\n<p class=&#34;MsoNormal&#34; style=&#34;text-align:justify&#34;>&nbsp;<\/p>\n<p class=&#34;MsoNormal&#34; style=&#34;text-align:justify;text-indent:18.0pt&#34;>Na<br \/>\ninternetskoj stranici Znanstveno-kulturnog centra <i style=&#34;mso-bidi-font-style:\nnormal&#34;>Europa centralis<\/i> (<a href=&#34;http:\/\/www.europa-centralis.hr\/&#34;><span style=&#34;mso-field-code:&#34; hyperlink=&#34;&#34; 0022http:=&#34;&#34; www.europa-centralis.hr0022=&#34;&#34; &#34;&#34;=&#34;&#34;>www.europa-centralis.hr<\/span><\/a>)<br \/>\nobjavljen je rad o krakovskom \u010dasopisu <i style=&#34;mso-bidi-font-style:normal&#34;>\u015awiat<br \/>\ns\u0142owia\u0144ski<\/i> i njegova bibliografija na poljskom jeziku. Autor rada \u201e<span style=&#34;mso-bidi-font-style:italic&#34;>Krakowski miesi\u0119cznik <i>\u015awiat S\u0142owia\u0144ski<\/i><br \/>\n[1905-1914]\u201c<\/span> je Aleksandar \u0106uk s Instituta filozofije Jagelonskog<br \/>\nsveu\u010dili\u0161ta u Krakovu, a bibliografije Slaven Kale.<\/p>\n<p class=&#34;MsoNormal&#34; style=&#34;text-align:justify;text-indent:18.0pt&#34;>\u010casopis <i style=&#34;mso-bidi-font-style:normal&#34;>\u015awiat s\u0142owia\u0144ski<\/i> bio je organ Slavenskog<br \/>\nkluba i izlazio je u Krakovu od 1905. do 1914. godine. Taj je mjese\u010dnik bio<br \/>\nposve\u0107en, kako je to dijelom i stajalo u podnaslovu, <i>pregledu slavenskih<br \/>\npitanja s poljskog gledi\u0161ta<\/i>. <\/p>\n<p class=&#34;MsoNormal&#34; style=&#34;text-align:justify;text-indent:18.0pt&#34;><i style=&#34;mso-bidi-font-style:normal&#34;>\u015awiat s\u0142owia\u0144ski<\/i> name\u0107e se kao jedan od<br \/>\nnajzna\u010dajnijih izvora za prou\u010davanje poljsko-hrvatskih odnosa u razdoblju koje<br \/>\nje prethodilo Prvom svjetskom ratu jer je bio svojevrstan most izme\u0111u<br \/>\nkrakovskih slavenofila i slavenskog juga. U njemu su svoje radove objavili<br \/>\nStjepan Radi\u0107, Julije Bene\u0161i\u0107 i Fran Ile\u0161i\u0107. \u010casopis je budno pratio doga\u0111aje u<br \/>\nHrvatskoj i redovito izvje\u0161tavao o pisanju hrvatskog tiska, a informacije o<br \/>\n\u010dlancima krakovskog \u010dasopisa i reakcije na njih bile su zabilje\u017eene u hrvatskom<br \/>\ntisku (primjerice u <i style=&#34;mso-bidi-font-style:normal&#34;>Glasu Matice hrvatske<\/i>,<br \/>\n<i style=&#34;mso-bidi-font-style:normal&#34;>Hrvatskoj misli<\/i>, <i style=&#34;mso-bidi-font-style:\nnormal&#34;>Hrvatskom kolu<\/i> i <i style=&#34;mso-bidi-font-style:normal&#34;>Hrvatskoj<br \/>\nstra\u017ei<\/i>).<\/p>\n<p class=&#34;MsoNormal&#34; style=&#34;text-align:justify;text-indent:18.0pt&#34;>Oba objavljena<br \/>\nteksta poticaj su za daljnje prou\u010davanje \u010dasopisa <i style=&#34;mso-bidi-font-style:\nnormal&#34;>\u015awiat s\u0142owia\u0144ski<\/i>.<\/p>\n<p class=&#34;MsoNormal&#34; style=&#34;text-align:justify;text-indent:18.0pt;mso-layout-grid-align:\nnone;text-autospace:none&#34;>ZKC Europa centralis ovim tekstovima nastavlja<br \/>\nispunjavati neke od glavnih ciljeva postavljenih prilikom svog osnutka:<br \/>\nobjavljivanje radova o srednjoeuropskim temama i podupiranje komparativnih<br \/>\nhistoriografskih istra\u017eivanja. Na internetskoj stranici centra ranije je<br \/>\nobjavljen rad Sebastiana Grudzie\u0144a iz Jagelonske knji\u017enice u Krakovu \u201e<span style=&#34;mso-bidi-font-style:italic&#34;>Henryk Batowski o Chorwacji i Chorwatach (do<br \/>\n1939 r.) Literatura \u2013 polityka \u2013 historia\u201c<i>.<\/i><\/span> <\/p>\n<p class=&#34;MsoNormal&#34; style=&#34;text-align:right;text-indent:18.0pt;\nmso-layout-grid-align:none;text-autospace:none&#34; align=&#34;right&#34;>Slaven Kale<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":0,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[],"tags":[],"class_list":["post-257","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":257,"position":0},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":257,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":257,"position":2},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":257,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":257,"position":4},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":257,"position":5},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/257","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=257"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/257\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=257"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=257"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=257"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}