{"id":257,"date":"-0001-11-30T00:00:00","date_gmt":"-0001-11-29T22:56:08","guid":{"rendered":""},"modified":"-0001-11-30T00:00:00","modified_gmt":"-0001-11-29T22:00:00","slug":"19.02.2012.","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=257","title":{"rendered":"\u015awiat s\u0142owia\u0144ski (Slavenski svijet) \u2013 tekst o \u010dasopisu i bibliografija"},"content":{"rendered":"<p class=&#34;MsoNormal&#34; style=&#34;text-align:center&#34; align=&#34;center&#34;><b><i style=&#34;mso-bidi-font-style:normal&#34;>\u015awiat s\u0142owia\u0144ski<\/i> (Slavenski svijet) \u2013<br \/>\ntekst o \u010dasopisu i bibliografija<\/b><\/p>\n<p class=&#34;MsoNormal&#34; style=&#34;text-align:justify&#34;>&nbsp;<\/p>\n<p class=&#34;MsoNormal&#34; style=&#34;text-align:justify;text-indent:18.0pt&#34;>Na<br \/>\ninternetskoj stranici Znanstveno-kulturnog centra <i style=&#34;mso-bidi-font-style:\nnormal&#34;>Europa centralis<\/i> (<a href=&#34;http:\/\/www.europa-centralis.hr\/&#34;><span style=&#34;mso-field-code:&#34; hyperlink=&#34;&#34; 0022http:=&#34;&#34; www.europa-centralis.hr0022=&#34;&#34; &#34;&#34;=&#34;&#34;>www.europa-centralis.hr<\/span><\/a>)<br \/>\nobjavljen je rad o krakovskom \u010dasopisu <i style=&#34;mso-bidi-font-style:normal&#34;>\u015awiat<br \/>\ns\u0142owia\u0144ski<\/i> i njegova bibliografija na poljskom jeziku. Autor rada \u201e<span style=&#34;mso-bidi-font-style:italic&#34;>Krakowski miesi\u0119cznik <i>\u015awiat S\u0142owia\u0144ski<\/i><br \/>\n[1905-1914]\u201c<\/span> je Aleksandar \u0106uk s Instituta filozofije Jagelonskog<br \/>\nsveu\u010dili\u0161ta u Krakovu, a bibliografije Slaven Kale.<\/p>\n<p class=&#34;MsoNormal&#34; style=&#34;text-align:justify;text-indent:18.0pt&#34;>\u010casopis <i style=&#34;mso-bidi-font-style:normal&#34;>\u015awiat s\u0142owia\u0144ski<\/i> bio je organ Slavenskog<br \/>\nkluba i izlazio je u Krakovu od 1905. do 1914. godine. Taj je mjese\u010dnik bio<br \/>\nposve\u0107en, kako je to dijelom i stajalo u podnaslovu, <i>pregledu slavenskih<br \/>\npitanja s poljskog gledi\u0161ta<\/i>. <\/p>\n<p class=&#34;MsoNormal&#34; style=&#34;text-align:justify;text-indent:18.0pt&#34;><i style=&#34;mso-bidi-font-style:normal&#34;>\u015awiat s\u0142owia\u0144ski<\/i> name\u0107e se kao jedan od<br \/>\nnajzna\u010dajnijih izvora za prou\u010davanje poljsko-hrvatskih odnosa u razdoblju koje<br \/>\nje prethodilo Prvom svjetskom ratu jer je bio svojevrstan most izme\u0111u<br \/>\nkrakovskih slavenofila i slavenskog juga. U njemu su svoje radove objavili<br \/>\nStjepan Radi\u0107, Julije Bene\u0161i\u0107 i Fran Ile\u0161i\u0107. \u010casopis je budno pratio doga\u0111aje u<br \/>\nHrvatskoj i redovito izvje\u0161tavao o pisanju hrvatskog tiska, a informacije o<br \/>\n\u010dlancima krakovskog \u010dasopisa i reakcije na njih bile su zabilje\u017eene u hrvatskom<br \/>\ntisku (primjerice u <i style=&#34;mso-bidi-font-style:normal&#34;>Glasu Matice hrvatske<\/i>,<br \/>\n<i style=&#34;mso-bidi-font-style:normal&#34;>Hrvatskoj misli<\/i>, <i style=&#34;mso-bidi-font-style:\nnormal&#34;>Hrvatskom kolu<\/i> i <i style=&#34;mso-bidi-font-style:normal&#34;>Hrvatskoj<br \/>\nstra\u017ei<\/i>).<\/p>\n<p class=&#34;MsoNormal&#34; style=&#34;text-align:justify;text-indent:18.0pt&#34;>Oba objavljena<br \/>\nteksta poticaj su za daljnje prou\u010davanje \u010dasopisa <i style=&#34;mso-bidi-font-style:\nnormal&#34;>\u015awiat s\u0142owia\u0144ski<\/i>.<\/p>\n<p class=&#34;MsoNormal&#34; style=&#34;text-align:justify;text-indent:18.0pt;mso-layout-grid-align:\nnone;text-autospace:none&#34;>ZKC Europa centralis ovim tekstovima nastavlja<br \/>\nispunjavati neke od glavnih ciljeva postavljenih prilikom svog osnutka:<br \/>\nobjavljivanje radova o srednjoeuropskim temama i podupiranje komparativnih<br \/>\nhistoriografskih istra\u017eivanja. Na internetskoj stranici centra ranije je<br \/>\nobjavljen rad Sebastiana Grudzie\u0144a iz Jagelonske knji\u017enice u Krakovu \u201e<span style=&#34;mso-bidi-font-style:italic&#34;>Henryk Batowski o Chorwacji i Chorwatach (do<br \/>\n1939 r.) Literatura \u2013 polityka \u2013 historia\u201c<i>.<\/i><\/span> <\/p>\n<p class=&#34;MsoNormal&#34; style=&#34;text-align:right;text-indent:18.0pt;\nmso-layout-grid-align:none;text-autospace:none&#34; align=&#34;right&#34;>Slaven Kale<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":0,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[],"tags":[],"class_list":["post-257","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54532,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54532","url_meta":{"origin":257,"position":0},"title":"Objavljen prvi broj \u010dasopisa &#8220;Savremena istorija&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za savremenu istoriju iz Beograda objavljen je prvi broj novopokrenutog \u010dasopisa Savremena istorija. Cjelokupni broj dostupan je na web-stranici \u010dasopisa: https:\/\/savremenaistorija.rs\/god-1-br-1-2026\/ Informacije o \u010dasopisu dostupne su i na dru\u0161tvenim mre\u017eama: Facebook Instagram Obavijest o \u010dasopisu objavljena je i na portalu Historiografija.ba: https:\/\/historiografija.ba\/casopisi\/jugoistocna-evropa\/prvi-broj-casopisa-savremena-istorija","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/savremena-istorija.jpg?fit=550%2C518&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/savremena-istorija.jpg?fit=550%2C518&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/savremena-istorija.jpg?fit=550%2C518&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":51155,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51155","url_meta":{"origin":257,"position":1},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"U dobi od 87. godina preminuo je 22. sije\u010dnja 2026. francuski povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re (1938-2026), \u010diji je rad bio opse\u017eno recipiran u hrvatskoj historiografiji, antropologiji i knji\u017eevnoj povijesti, a ostvario je i intenzivnu stru\u010dnu suradnju s hrvatskim povjesni\u010darima i antropolozima. Kao specijalist za povijest obitelji i stanovni\u0161tva, utjecao je na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/andre-burguiere.png?fit=355%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53867,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53867","url_meta":{"origin":257,"position":2},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eQuaderni\u201c (36\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za povijesna istra\u017eivanja u Rovinju izdalo je \u010dasopis \u201eQuaderni\u201c, u \u010dasopisu se objavljuju \u010dlanci i eseji posve\u0107eni analizi razli\u010ditih aspekata istarske, rije\u010dke i dalmatinske povijesti suvremenog doba, u cijelosti je dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26095","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54224,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54224","url_meta":{"origin":257,"position":3},"title":"\u201eKolo\u201c (1-2026) \u2013 Tema broja: Jo\u0161 o Hrvatskom Kraljevstvu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u010dasopisa Matice hrvatske za knji\u017eevnost, umjetnost i kulturu \u201cKolo\u201d (1\/2026) donosi temu broja \u201eJo\u0161 o Hrvatskom Kraljevstvu\u201c. Detaljnije o \u010dasopisu u nastavku. Op\u0161irnije: https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847 https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/r\/tema-broja-jos-o-hrvatskom-kraljevstvu Iz medija: https:\/\/www.culturenet.hr\/objavljen-novi-broj-maticina-casopisa-kolo-1-2026\/234271 https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/12325813","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/kolo-1-2026-naslovnica.jpg?fit=680%2C457&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/kolo-1-2026-naslovnica.jpg?fit=680%2C457&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/kolo-1-2026-naslovnica.jpg?fit=680%2C457&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54178,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54178","url_meta":{"origin":257,"position":4},"title":"Polemika o Ivi Pilaru povodom knjige Du\u0161ka Sekuli\u0107a &#8220;Ideologije rase i nacije&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U polemiku izme\u0111u Tomislava Jonji\u0107a i Du\u0161ka Sekuli\u0107a o Ivi Pilaru uklju\u010dio se Mislav Gabelica u \u010dasopisu \"Pilar\" (br. 35, 2025) polemi\u010dkim prilogom \"Dva mi\u0161ljenja o Ivi Pilaru: povodom izlaska knjige Du\u0161ka Sekuli\u0107a Ideologije rase i nacije\". Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/clanak\/498844 https:\/\/www.pilar.hr\/2026\/04\/objavljen-35-broj-casopisa-pilar\/ https:\/\/historiografija.hr\/?p=53850 https:\/\/historiografija.hr\/?p=48163","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pilar-2025.webp?fit=549%2C784&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pilar-2025.webp?fit=549%2C784&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pilar-2025.webp?fit=549%2C784&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":257,"position":5},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/257","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=257"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/257\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=257"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=257"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=257"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}