{"id":25696,"date":"2021-04-07T18:24:36","date_gmt":"2021-04-07T18:24:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25696"},"modified":"2021-04-26T19:57:11","modified_gmt":"2021-04-26T19:57:11","slug":"zeljko-funda-lepoglava-roman","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25696","title":{"rendered":"\u017deljko Funda, \u201cLepoglava: roman\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Roman <strong>\u017deljka Funde <\/strong><em><strong>Lepoglava <\/strong><\/em>govori o tamo\u0161njem usta\u0161kom logoru 1944. godine i posve\u0107en je njegovim \u017ertvama, kojih je bilo oko tisu\u0107u. Pripovjedno je komponiran iz razli\u010ditih perspektiva, one sveznaju\u0107eg pripovjeda\u010da, ali i ispovjednim glasovima svakoga od mno\u0161tva protagonista, od kojih su mnogi stvarne povijesne li\u010dnosti, bilo po\u010dinitelji bilo \u017ertve. To su ponajprije usta\u0161ki krvnici (upravnik logora svemo\u0107ni Ljubo Milo\u0161, njegov ro\u0111ak i uzor, zloglasni Maks Luburi\u0107, skupa s bulumentom pomahnitalih egzekutora), zatim nesretni logora\u0161i odnosno logora\u0161ice (me\u0111u kojima su zavr\u0161ili i usta\u0161ki urotnici Mladen Lorkovi\u0107 i Ante Voki\u0107) te ugledni Lepoglav\u010dani (utemeljiteljica \u201clepoglavske \u010dipkarske \u0161kole\u201d Danica Br\u00f6ssler, \u017eupnik Ferdo Kr\u010dmar, lokalni slikar Gabrijel Horvat i glazbenik Marijan Zuber, ilegalac Ivan Ferek Sre\u0107ko\u2026). Roman je i metafikcijski jer se u njemu kao va\u017eni likovi pojavljuju slikar Leone Glembay i njegov imaginarni sin Eugen, prepredeni ratni profiter. A i s\u00e2m je Krle\u017ea epizodni lik.<\/p>\n\n\n\n<p><br>S obzirom na temu, ovaj je fikcijsko-fakcijski roman crn, jako crn i tragi\u010dan, s mno\u0161tvom prikaza psihi\u010dkih rastrojstava, patnji mu\u010denih i po\u017eivin\u010denja mu\u010ditelja koji u\u017eivaju ubijaju\u0107i, no sve je to amortizirano groteskom kao autorovom temeljnom narativnom metodom.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Roman <em>Lepoglava <\/em>ne moralizira, ne propagira, ne prokazuje, ne \u201cporu\u010duje\u201d, nego sve to, posve izmije\u0161ano, ostvaruje pri\u010danjem mno\u0161tva u\u017easnih pri\u010da, pri \u010demu ljepota lepoglavske \u010dipke i sarkasti\u010dni humor nastoje ne ustuknuti pred zlom i dijaboli\u010dnim cinizmom.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u017deljko Funda <\/strong>ro\u0111en je 1950. u Vara\u017edinu, gdje i \u017eivi. Diplomirao je komparativnu knji\u017eevnost i engleski jezik. Radio je kao srednjo\u0161kolski profesor engleskog jezika. Jedan je od pokreta\u010da \u010dasopisa <em>Haiku<\/em>, prvoga jugoslavenskog\/hrvatskog haiku \u010dasopisa (izlazio od 1977. do 1981). Uvr\u0161ten je u brojne zbornike i antologije kajkavske poezije te u doma\u0107e i me\u0111unarodne zbornike i antologije haiku poezije. Dobitnik je prvih nagrada za kajkavsku poeziju na recitalima u Mariji Bistrici, Ivancu, Vara\u017edinu i Svetom Ivanu Zelini te \u0161ezdesetak nagrada i priznanja za haiku poeziju, ve\u0107inom na me\u0111unarodnim natje\u010dajima u Japanu.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Objavio je 15 knjiga: <em>Vara\u017edinske pri\u010de <\/em>(1989); <em>Sre\u010dovnja\u010da <\/em>(kajkavska poezija, 1991); <em>Mocartenje <\/em>(kajkavska poezija, 1997); <em>Knjiga sendvi\u010da <\/em>(\u201chaibunci\u201d, 2001); <em>Osmije\u0161ne pri\u010de <\/em>(2003); <em>Ljudeki <\/em>(kajkavski roman, 2004; Nagrada \u201cFran Galovi\u0107\u201d i Nagrada \u201cKatarina Pata\u010di\u0107\u201d 2005); <em>Alelujni smeh <\/em>(kajkavska poezija, 2006); <em>Soneti Bogu <\/em>(2007); <em>Zar mi nisi \u017eiva voda? <\/em>(ljubavni soneti, 2011); <em>Gdje je danas Jadranka Kosor <\/em>(zbirka pjesama, 2012; Nagrada \u201cDrago Gervais\u201d 2011); <em>Knjiga trenutaka <\/em>(hrvatsko-engleska zbirka haiku poezije, 2013); <em>Rat smjehova <\/em>(dje\u010dji roman, 2016); <em>Ptice imaju perje, gu\u0161teri imaju sunce <\/em>(hrvatsko-engleska zbirka \u201chaibunaca\u201d, 2017); <em>Sonetio smehu <\/em>(kajkavska poezija, 2017); <em>Humorna knjiga <\/em>(2019). Preveo je sve Shakespeareove sonete na kajkavski i objavio ih 2000. Za pri\u010du \u201cDrug Tito\u201d dobio je prvu nagradu na festivalu Pri\u010digin 2008. Na Natje\u010daju za satiri\u010dnu pri\u010du \u201cSlavko Kolar\u201d osvojio je drugu nagradu za \u201cNa nebu nema sladoleda\u201d 2015. Dramski program Hrvatskog radija izveo mu je radio drame\u201cTri lubanje\u201d i \u201cOp\u0107enje s an\u0111elom\u201d te kajkavske komedije \u201cMerdulanje\u201d 2007. i \u201cPoslednja komunista pasija\u201d 2008. Dje\u010dje gradsko kazali\u0161te \u010cakovec izvelo je 2005. adaptaciju njegove pri\u010de \u201cMiss vje\u0161tica\u201d, a 2006. komediju \u201cTetice se zaljubi\u0161e u Djeda Mraza\u201d.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 400<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Pro\u010ditaj po\u010detak knjige:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-disput\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"eGn6IKQ2fD\"><a href=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/lepoglava\/\">LEPOGLAVA<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;LEPOGLAVA&#8221; &#8212; Disput\" src=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/lepoglava\/embed\/#?secret=eGn6IKQ2fD\" data-secret=\"eGn6IKQ2fD\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Najava:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-disput\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"ACWBEOaYum\"><a href=\"https:\/\/disput.hr\/kameradi-ima-li-pakla\/\">&#8220;KAMERADI, IMA LI PAKLA?&#8221;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;&#8220;KAMERADI, IMA LI PAKLA?&#8221;&#8221; &#8212; Disput\" src=\"https:\/\/disput.hr\/kameradi-ima-li-pakla\/embed\/#?secret=ACWBEOaYum\" data-secret=\"ACWBEOaYum\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/nasem-drustvu-potrebna-je-deustasizacija-taj-izdajnicki-pokret-osramotio-je-hrvatsku-1484931\">https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/nasem-drustvu-potrebna-je-deustasizacija-taj-izdajnicki-pokret-osramotio-je-hrvatsku-1484931<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/m.vecernji.hr\/kultura\/galgenhumorni-roman-o-ustaskom-izivljavanju-u-logoru-u-lepoglavi-1486609\">https:\/\/m.vecernji.hr\/kultura\/galgenhumorni-roman-o-ustaskom-izivljavanju-u-logoru-u-lepoglavi-1486609<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25697,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-25696","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/Lepoglava.jpg?fit=500%2C741&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":25696,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":25696,"position":1},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54072,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54072","url_meta":{"origin":25696,"position":2},"title":"Javnopovijesno mi\u0161ljenje &#8211; Jay Winter: Povjesni\u010dar na televiziji nema vremena re\u0107i da su stvari komplicirane ve\u0107 treba iza\u0107i s interpretacijom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Kad sam se po\u010deo baviti javnom povije\u0161\u0107u, bilo je protivljenja. Neki od mojih kolega na Cambridgeu ovu vrstu rada smatrali su prili\u010dno priprostom zato \u0161to za televizijsku povijest treba pojednostaviti stvari. Nema vremena za re\u0107i \"s jedne strane, s druge strane, komplicirano je, dijalekti\u010dno\". Umjesto toga, treba iza\u0107i s interpretacijom.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":25696,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":25696,"position":4},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":25696,"position":5},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25696","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25696"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25696\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25993,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25696\/revisions\/25993"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25696"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25696"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25696"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}