{"id":25696,"date":"2021-04-07T18:24:36","date_gmt":"2021-04-07T18:24:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25696"},"modified":"2021-04-26T19:57:11","modified_gmt":"2021-04-26T19:57:11","slug":"zeljko-funda-lepoglava-roman","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25696","title":{"rendered":"\u017deljko Funda, \u201cLepoglava: roman\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Roman <strong>\u017deljka Funde <\/strong><em><strong>Lepoglava <\/strong><\/em>govori o tamo\u0161njem usta\u0161kom logoru 1944. godine i posve\u0107en je njegovim \u017ertvama, kojih je bilo oko tisu\u0107u. Pripovjedno je komponiran iz razli\u010ditih perspektiva, one sveznaju\u0107eg pripovjeda\u010da, ali i ispovjednim glasovima svakoga od mno\u0161tva protagonista, od kojih su mnogi stvarne povijesne li\u010dnosti, bilo po\u010dinitelji bilo \u017ertve. To su ponajprije usta\u0161ki krvnici (upravnik logora svemo\u0107ni Ljubo Milo\u0161, njegov ro\u0111ak i uzor, zloglasni Maks Luburi\u0107, skupa s bulumentom pomahnitalih egzekutora), zatim nesretni logora\u0161i odnosno logora\u0161ice (me\u0111u kojima su zavr\u0161ili i usta\u0161ki urotnici Mladen Lorkovi\u0107 i Ante Voki\u0107) te ugledni Lepoglav\u010dani (utemeljiteljica \u201clepoglavske \u010dipkarske \u0161kole\u201d Danica Br\u00f6ssler, \u017eupnik Ferdo Kr\u010dmar, lokalni slikar Gabrijel Horvat i glazbenik Marijan Zuber, ilegalac Ivan Ferek Sre\u0107ko\u2026). Roman je i metafikcijski jer se u njemu kao va\u017eni likovi pojavljuju slikar Leone Glembay i njegov imaginarni sin Eugen, prepredeni ratni profiter. A i s\u00e2m je Krle\u017ea epizodni lik.<\/p>\n\n\n\n<p><br>S obzirom na temu, ovaj je fikcijsko-fakcijski roman crn, jako crn i tragi\u010dan, s mno\u0161tvom prikaza psihi\u010dkih rastrojstava, patnji mu\u010denih i po\u017eivin\u010denja mu\u010ditelja koji u\u017eivaju ubijaju\u0107i, no sve je to amortizirano groteskom kao autorovom temeljnom narativnom metodom.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Roman <em>Lepoglava <\/em>ne moralizira, ne propagira, ne prokazuje, ne \u201cporu\u010duje\u201d, nego sve to, posve izmije\u0161ano, ostvaruje pri\u010danjem mno\u0161tva u\u017easnih pri\u010da, pri \u010demu ljepota lepoglavske \u010dipke i sarkasti\u010dni humor nastoje ne ustuknuti pred zlom i dijaboli\u010dnim cinizmom.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u017deljko Funda <\/strong>ro\u0111en je 1950. u Vara\u017edinu, gdje i \u017eivi. Diplomirao je komparativnu knji\u017eevnost i engleski jezik. Radio je kao srednjo\u0161kolski profesor engleskog jezika. Jedan je od pokreta\u010da \u010dasopisa <em>Haiku<\/em>, prvoga jugoslavenskog\/hrvatskog haiku \u010dasopisa (izlazio od 1977. do 1981). Uvr\u0161ten je u brojne zbornike i antologije kajkavske poezije te u doma\u0107e i me\u0111unarodne zbornike i antologije haiku poezije. Dobitnik je prvih nagrada za kajkavsku poeziju na recitalima u Mariji Bistrici, Ivancu, Vara\u017edinu i Svetom Ivanu Zelini te \u0161ezdesetak nagrada i priznanja za haiku poeziju, ve\u0107inom na me\u0111unarodnim natje\u010dajima u Japanu.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Objavio je 15 knjiga: <em>Vara\u017edinske pri\u010de <\/em>(1989); <em>Sre\u010dovnja\u010da <\/em>(kajkavska poezija, 1991); <em>Mocartenje <\/em>(kajkavska poezija, 1997); <em>Knjiga sendvi\u010da <\/em>(\u201chaibunci\u201d, 2001); <em>Osmije\u0161ne pri\u010de <\/em>(2003); <em>Ljudeki <\/em>(kajkavski roman, 2004; Nagrada \u201cFran Galovi\u0107\u201d i Nagrada \u201cKatarina Pata\u010di\u0107\u201d 2005); <em>Alelujni smeh <\/em>(kajkavska poezija, 2006); <em>Soneti Bogu <\/em>(2007); <em>Zar mi nisi \u017eiva voda? <\/em>(ljubavni soneti, 2011); <em>Gdje je danas Jadranka Kosor <\/em>(zbirka pjesama, 2012; Nagrada \u201cDrago Gervais\u201d 2011); <em>Knjiga trenutaka <\/em>(hrvatsko-engleska zbirka haiku poezije, 2013); <em>Rat smjehova <\/em>(dje\u010dji roman, 2016); <em>Ptice imaju perje, gu\u0161teri imaju sunce <\/em>(hrvatsko-engleska zbirka \u201chaibunaca\u201d, 2017); <em>Sonetio smehu <\/em>(kajkavska poezija, 2017); <em>Humorna knjiga <\/em>(2019). Preveo je sve Shakespeareove sonete na kajkavski i objavio ih 2000. Za pri\u010du \u201cDrug Tito\u201d dobio je prvu nagradu na festivalu Pri\u010digin 2008. Na Natje\u010daju za satiri\u010dnu pri\u010du \u201cSlavko Kolar\u201d osvojio je drugu nagradu za \u201cNa nebu nema sladoleda\u201d 2015. Dramski program Hrvatskog radija izveo mu je radio drame\u201cTri lubanje\u201d i \u201cOp\u0107enje s an\u0111elom\u201d te kajkavske komedije \u201cMerdulanje\u201d 2007. i \u201cPoslednja komunista pasija\u201d 2008. Dje\u010dje gradsko kazali\u0161te \u010cakovec izvelo je 2005. adaptaciju njegove pri\u010de \u201cMiss vje\u0161tica\u201d, a 2006. komediju \u201cTetice se zaljubi\u0161e u Djeda Mraza\u201d.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 400<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Pro\u010ditaj po\u010detak knjige:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-disput\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"eGn6IKQ2fD\"><a href=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/lepoglava\/\">LEPOGLAVA<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;LEPOGLAVA&#8221; &#8212; Disput\" src=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/lepoglava\/embed\/#?secret=eGn6IKQ2fD\" data-secret=\"eGn6IKQ2fD\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Najava:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-disput\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"ACWBEOaYum\"><a href=\"https:\/\/disput.hr\/kameradi-ima-li-pakla\/\">&#8220;KAMERADI, IMA LI PAKLA?&#8221;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;&#8220;KAMERADI, IMA LI PAKLA?&#8221;&#8221; &#8212; Disput\" src=\"https:\/\/disput.hr\/kameradi-ima-li-pakla\/embed\/#?secret=ACWBEOaYum\" data-secret=\"ACWBEOaYum\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/nasem-drustvu-potrebna-je-deustasizacija-taj-izdajnicki-pokret-osramotio-je-hrvatsku-1484931\">https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/nasem-drustvu-potrebna-je-deustasizacija-taj-izdajnicki-pokret-osramotio-je-hrvatsku-1484931<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/m.vecernji.hr\/kultura\/galgenhumorni-roman-o-ustaskom-izivljavanju-u-logoru-u-lepoglavi-1486609\">https:\/\/m.vecernji.hr\/kultura\/galgenhumorni-roman-o-ustaskom-izivljavanju-u-logoru-u-lepoglavi-1486609<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25697,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-25696","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/Lepoglava.jpg?fit=500%2C741&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":25696,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":25696,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":25696,"position":2},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":25696,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":25696,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":25696,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25696","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25696"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25696\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25993,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25696\/revisions\/25993"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25696"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25696"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25696"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}