{"id":25690,"date":"2021-04-06T10:48:14","date_gmt":"2021-04-06T10:48:14","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25690"},"modified":"2021-04-06T10:48:14","modified_gmt":"2021-04-06T10:48:14","slug":"antoni-sobanski-civil-u-berlinu-i-druge-reportaze-iz-nacisticke-njemacke-s-poljskoga-preveo-adrian-cvitanovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25690","title":{"rendered":"Antoni Soba\u0144ski, \u201cCivil u Berlinu i druge reporta\u017ee iz nacisti\u010dke Njema\u010dke\u201d (s poljskoga preveo Adrian Cvitanovi\u0107)"},"content":{"rendered":"\n<p><em><strong>Civil u Berlinu<\/strong><\/em> zbirka je autenti\u010dnih reporta\u017ea iz Tre\u0107eg Reicha specijalnog dopisnika poljskog \u010dasopisa <em>Wiadomo\u015bci Literackie<\/em> Antonia Soba\u0144skog, najprije nakon izborne pobjede nacista u sije\u010dnju 1933, zatim iz 1934, kada je ponovno posjetio Berlin, te iz 1936. kada je pratio \u201cfestival nacionalizma\u201d na kongresu Hitlerove partije u N\u00fcrnbergu. Osnovna mu je nakana pritom bila da se na licu mjesta uvjeri kako nacionalsocijalizam utje\u010de na svakodnevni \u017eivot Nijemaca.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Soba\u0144ski je u Njema\u010dkoj civil u golemoj vojarni, deklarirani liberal u zemlji u kojoj pojedinac ima slu\u017eiti policijskoj dr\u017eavi, poklonik europske kulture u podivljalom svijetu nacionalisti\u010dkog ki\u010da. Svjedo\u010di \u010duvenom spaljivanju knjiga, slu\u0161a govore \u201cNjegove Osrednjosti Vo\u0111e\u201d, u razgovorima sa znancima zanima se za njema\u010dku ekonomiju, dru\u0161tveno ozra\u010dje, religiju, politi\u010dku represiju, polo\u017eaj tiska i oporbe, ali komentira i modu, no\u0107ni \u017eivot, arhitekturu i umjetnost\u2026<\/p>\n\n\n\n<p><br>Premda zgro\u017een pona\u0161anjem nacista i njihovim odnosom prema ljevi\u010darima, \u017didovima, homoseksualcima, iako potpuno svjestan da su nacisti zatrli svaki oblik oporbe, da ni\u010du logori za politi\u010dke neistomi\u0161ljenike, da intelektualna krema, posebice \u017eidovska, emigrira iz zemlje, da je Austrija jo\u0161 od 1934. \u010dvrsto u nacisti\u010dkom stisku, a da po\u010dinje i politika zao\u0161travanja prema Poljskoj \u2013 autor kao osvjedo\u010deni germanofil i istinski pacifist ne \u017eeli vjerovati da \u0107e Njema\u010dka izazvati novi rat i napu\u0161ta ju s nadom da do njega ipak ne\u0107e do\u0107i\u2026<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Antoni Soba\u0144ski<\/strong> ro\u0111en je 1. svibnja 1898. u mjestu Obodivka u dana\u0161njoj Ukrajini, u staroj veleposjedni\u010dkoj obitelji. Godine 1905. cijela obitelj se preselila u Var\u0161avu. Izme\u0111u 1917. i 1925. studirao je na razli\u010ditim sveu\u010dili\u0161tima, uklju\u010duju\u0107i Jagelonsko u Krakovu, no nijedno nije zavr\u0161io. Te\u010dno je govorio \u0161est jezika.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Kao novinar prijateljevao je s mnogim uglednim li\u010dnostima iz poljskoga javnog i intelektualnog \u017eivota. Zapise o njemu u svojim su djelima izme\u0111u ostalih ostavili Witold Gombrowicz, Czes\u0142aw Mi\u0142osz i Jaros\u0142aw Iwaszkiewicz.<\/p>\n\n\n\n<p><br>U var\u0161avskim je knji\u017eevnim krugovima bio poznat pod nadimkom \u201cgrof Tonio\u201d i vodio je iznimno nekonvencionalan \u017eivot, otvoreno se izja\u0161njavaju\u0107i kao homoseksualac i bore\u0107i se za njihova prava.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Godine 1929. objavio je pod pseudonimom As bro\u0161uru <em>18 godina?!!!<\/em> (<em>18lat?!!!<\/em>).<\/p>\n\n\n\n<p><br>Kao specijalni dopisnik <em>Wiadomo\u015bci<\/em> <em>Literackih<\/em>, jednog od najva\u017enijih me\u0111uratnih \u010dasopisa, te veliki zaljubljenik u njema\u010dku kulturu odlazi 1933, neposredno nakon \u0161to su nacisti preuzeli vlast, u Berlin, odakle u obliku feljtona \u0161alje reporta\u017ee, koje je 1934. objedinio u knjizi <em>Civil u Berlinu<\/em> (<em>Cywil w<\/em> <em>Berlinie<\/em>). Knjiga je 1940. zavr\u0161ila na popisu \u201cnepo\u017eeljnoga poljskog stvarala\u0161tva, neprijateljski nastrojenog spram Nijemaca\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Godine 1938. objavio je u Santa Feu zbirku novinskih reporta\u017ea <em>Badnjak u San Felipeu<\/em> (<em>Wigilia<\/em> <em>w San<\/em> <em>Filipe<\/em>), koja je nastala nakon njegova putovanja Srednjom i Sjevernom Amerikom.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Kad su Nijemci 1939. upali u Poljsku, uspijeva se preko Jugoslavije i Italije dokopati Engleske. Ondje se smjesta uklju\u010duje u javni \u017eivot i sve do smrti,13. travnja 1941. u Londonu, pi\u0161e tekstove u kojima poziva na borbu protiv svakog oblika totalitarizma.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Dva su mu kratka teksta, <em>Ulica Krucza<\/em> i <em>Tri<\/em> <em>zemlje mojeg djetinjstva<\/em> (<em>Trzy kraje<\/em> <em>dzieci\u0144stwa<\/em>), objavljena postumno 1942. u Londonu. Novinski su mu tekstovi uglavnom ostali raspr\u0161eni po mnogim me\u0111uratnim tiskovinama za koje je pisao.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 160<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prelistaj po\u010detak knjige:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-disput\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"UtKHxXFv6e\"><a href=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/civil-u-berlinu\/\">CIVIL U BERLINU<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;CIVIL U BERLINU&#8221; &#8212; Disput\" src=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/civil-u-berlinu\/embed\/#?secret=UtKHxXFv6e\" data-secret=\"UtKHxXFv6e\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/zbirka-autenticnih-reportaza-iz-treceg-reicha-specijalnog-poljskog-dopisnika-15062743?fbclid=IwAR0AmB70Be-gVJ_ymijNjc9zO-9uWcYxy9mDlKV9aPERC_lFZU15JiOH5ZY\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/zbirka-autenticnih-reportaza-iz-treceg-reicha-specijalnog-poljskog-dopisnika-15062743<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25691,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-25690","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/Civil-u-Berlinu.jpg?fit=500%2C734&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":26186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26186","url_meta":{"origin":25690,"position":0},"title":"Kliofest 2021: Konferencija \u201cPROTIV historijskog revizionizma, ZA reviziju povijesnih spoznaja\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. svibnja 2021.","format":false,"excerpt":"PROTIV historijskog revizionizma, ZA reviziju povijesnih spoznaja naslov je konferencije planirane ove godine u okviru festivala Kliofest (odr\u017eat \u0107e se 12. svibnja izme\u0111u 11 i 14 sati), u sklopu projekta Histoire pour la libert\u00e9, koji financira Europska komisija iz programa \u201eEuropa za gra\u0111ane\u201c. Njezina je temeljna ideja upravo poticanje rasprave\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":25690,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":25690,"position":2},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":25690,"position":3},"title":"Javna predavanja &#8220;Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55054,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55054","url_meta":{"origin":25690,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige \u201ePakao se zove Jazovka\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom Europskog dana sje\u0107anja na \u017ertve totalitarnih i autoritarnih re\u017eima \u2013 nacizma, fa\u0161izma i komunizma, Hrvatska udruga Benedikt i Zmajski stol u Splitu Dru\u017ebe \u201eBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201c organiziraju predstavljanje knjige \u201ePakao se zove Jazovka\u201c autora Mladena Kuke. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u velikoj dvorani Gradske knji\u017enice Marka Maruli\u0107a u Splitu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53223,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53223","url_meta":{"origin":25690,"position":5},"title":"Radionica \u201cSje\u0107anje i identitet u izgnanstvu \u2013 Pogledi iz knji\u017eevnosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to se doga\u0111a sa sje\u0107anjem kada napustimo svoju domovinu? \u010cini li udaljenost sje\u0107anja jasnijima, nostalgi\u010dnijima ili kriti\u010dnijima? I kako knji\u017eevnost i pripovijedanje \u010duvaju sje\u0107anja te postavljaju pitanja identiteta? Ova interaktivna radionica poziva studente iz Hrvatske i drugih zemalja da kroz raspravu i knji\u017eevne tekstove autora iz biv\u0161e Jugoslavije u izgnanstvu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25690","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25690"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25690\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25692,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25690\/revisions\/25692"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25691"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25690"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25690"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25690"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}