{"id":25660,"date":"2021-04-02T20:30:34","date_gmt":"2021-04-02T20:30:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25660"},"modified":"2021-04-02T20:33:47","modified_gmt":"2021-04-02T20:33:47","slug":"franjo-topic-o-knjizi-milenka-kresica-nadbiskup-stadler-i-financije-gradnje-nekretnine-poslovi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25660","title":{"rendered":"Franjo Topi\u0107 o knjizi Milenka Kre\u0161i\u0107a \u201eNadbiskup Stadler i financije: gradnje, nekretnine, poslovi\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Nedavno je objavljena knjiga profesora povijesti na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu Milenka Kre\u0161i\u0107a<\/strong> Nadbiskup Stadler i financije: gradnje, nekretnine, poslovi <\/em>(220 stranica) a u izdanju Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta<\/em> iz Sarajeva i Glasa Koncila<\/em> iz Zagreba (2021).<\/em> Recenzenti su prof. dr. Pavo Juri\u0161i\u0107 i prof. dr. Slavko Sli\u0161kovi\u0107 OP. Dugo se \u010dekalo na ovakvu knjigu jer je \u010desto bilo sporenja i sumnji oko ovih pitanja pa i u kontekstu Stadlerove beatifikacije. Uvijek su financije problem. Autor se nada da \u0107e ova studija \u201edobrim dijelom, rasvijetliti i dati jedan cjelovitiji uvid i u ovaj dio Stadlerova \u017eivota i djelovanja\u201c (9. strana).<\/p>\n\n\n\n

Sadr\u017eaj knjige<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Studija je podijeljena u 12 poglavlja: 1. Nadbiskup Stadler \u2013 prvo mjesto stanovanja; 2. Gradnja sarajevske prvostolnice; 3. Gradnja travni\u010dkog sjemeni\u0161ta; 4. Gradnja bogoslovnog sjemeni\u0161ta; 5. Nekretnine, gradnje i zadu\u017eenja do svibnja 1899.; 6. Nove nekretnine i zadu\u017eenja od kraja 1899. do kraja 1903.; 7. Nekretnine i zadu\u017eenja od 1904. do 1912.; 8. Afera Lesi\u0107 \u2013 Nasti\u0107; 9. Nadbiskupovi poslovi do 1914.; 10. Velika financijska kriza: 1910.-1912.; 11. Nadbiskupijski i sestarski poslovi od 1912. do po\u010detka rata \u2013 supervizija delegata Bastiena; 12. 1917. i rje\u0161enje problema.<\/p>\n\n\n\n

Studija je ra\u0111ena na temelju sa\u010duvanih i dostupnih arhivskih podataka.  Jedan dio dokumenata<\/strong> za ovu studiju nije sa\u010duvan, kao npr. neke Knjige ra\u010duna, razne uplatnice i isplatnice.<\/s> Arhiv Vrhbosanske nadbiskupije, Slu\u017eavki Malog Isusa, austrougarske uprave u Sarajevu, Svete Stolice prema autorovoj tvrdnji poprili\u010dno su detaljno pregledani (str. 9).  Iz sa\u010duvanih knjiga ra\u010duna sestara Slu\u017eavki Malog Isusa, koje je Stadler i osnovao, od 1890. do 1903. vidi se da je \u201eStadler financije Siroti\u0161ta vodio vrlo detaljno\u201c, pa se analogijom mo\u017ee zaklju\u010diti da je tako detaljno vodio i financije Nadbiskupije i drugih sestarskih poslova, te je tim ve\u0107a \u0161teta \u0161to nema svih<\/strong> nadbiskupijskih i drugih sestarskih knjiga ra\u010duna. Stoga je  hvale vrijedno da sada\u0161nja Vrhovna uprava SMI posebnu pa\u017enju posve\u0107uje ure\u0111enju arhiva koji je bio u mati\u010dnoj ku\u0107i u Zagrebu a koja je nepovratno o\u0161te\u0107ena u lanjskom potresu.<\/p>\n\n\n\n

Od velike koristi u radu bila su mu i dva neizdana spisa: \u017eivotopis nadbiskupa Stadlera koji je sastavio njegov suvremenik isusovac o. Franjo Ksaver Hammerl<\/strong>. Dr. Josip Stadler erster Erzbischof von Vrhbosna. <\/em>(dr. J.S. prvi vrhbosanski nadbiskup).Drugi spis je sve\u0107enika i Stadlerovog tajnika (1900.-1905.) Marka Tvrtkovi\u0107a<\/strong> naslovljen Slu\u017eavkama malog Isusa<\/em>. Preporu\u010dujemo da se ovi spisi objave. Kre\u0161i\u0107 i ne misli da je njegovo djelo savr\u0161eno te dodaje: \u201eNadam se da \u0107e neki budu\u0107i istra\u017eiva\u010dimogu\u0107e propuste nadopuniti\u201c (10.).<\/p>\n\n\n\n

Sagra\u0111ena 31 zgrada<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Za bolje razumijevanje brojne i ogromne gradnje treba podsjetiti da je  Stadler do\u0161ao u Sarajevo 1882. godine i da nije imao nikakvu ku\u0107u, dapa\u010de sve do 1895. bio je podstanar. U Sarajevu je, u vrijeme njegova dolaska, \u017eivjelo oko 20.000 stanovnika od \u010dega samo 698 katolika. A Stadler je ostavio vrhbosanskoj nadbiskupiji i sestrama 31 zgradu. Sve \u0161to je gradio bilo je lijepo, veliko i \u010desto monumentalno kao travni\u010dka gimnazija, bogoslovno sjemeni\u0161te, Betlehem i druge te su gra\u0111ene na dobrim lokacijama. I katedralu je htio ve\u0107u, ali austro-ugarska vlada nije dopustila. O\u010dito ga je na to inspirirao i Rim u kojem je studirao, tako da Bogoslovija asocira na baziliku sv. Petra u Rimu. <\/p>\n\n\n\n

U arhitektu Josipu Vanca\u0161u<\/strong> koji je bio i glavni njegov projektant imao je vrsnog suradnika i vjerna prijatelja sve do Stadlerove smrti. Jedan od glavnih graditelja bio je Ivan Holz<\/strong> iz Po\u017eege. Kod blagoslova po\u010detka gradnje Bogoslovije Stadler je rekao: \u201etako te svatko prolaze\u0107 pokraj ove sgrade (!) i motre\u0107 ju i sam se uznese do nebeskih visina\u201c (48-49.) O Stadlerovoj viziji i karakteru svjedo\u010di npr. i za dana\u0161nje prilike kupovina nevjerojatno golemih imanja sestrama u Vitezu (379 duluma, 121. strana), \u010cardaku\/Modri\u010da  (350 hektara, 125. strana) i drugo. I na imanjima su sagra\u0111eni  lijepi samostani i crkve koje su i danas na ponos. Jednom prilikom veli: \u201eEto me Bog upravo sili, da gradim\u201c (74.). Kad se uzme u obzir onda\u0161nja tehnika, vrsta gra\u0111evinskih materijala, te\u0161ka komunikacija – zamislite odlazak konjskom ko\u010dijom u Vitez ili \u010cardak \u2013 nemanje stalnih financija onda je s pravom \u0111akova\u010dki biskup Strossmayer, koji je bio i Stadlerov prijatelj i zna\u010dajan donator, nazvao Stadlera \u010dudotvorcem (75.). U ovoj studiji nije obra\u0111ivana tema o ulozi Nadbiskupa u gradnji \u017eupskih crkava<\/strong>, osim gradnje crkve u Novom Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n

Sposoban gospodarstvenik<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010cesto su protivnici govorili kako su ga vlada i Vatikan obilno financirali. Nekad se propagandisti\u010dki predstavljalo kao da je imao pravo koristiti ra\u010dune vlade bez ograni\u010denja. Od vlade su sve vjerske zajednice dobivale godi\u0161nje sume proporcionalno broju vjernika, broju studenata teologije i u\u010denika vjerskih \u0161kola (usp. 129.).  Za neki projekt mu je vlada dala simboli\u010dnih 1.000 kruna. A jednom pi\u0161e da mu vatikanska kongregacija Propaganda fide, pod koju je BiH donedavno potpadala, za prvih 11 godina biskupovanja ni\u0161ta nije dala. Stadler je gradio pozajmicama, milodarima, osnivanjem i ulaganjem u neka poduze\u0107a, najamninama od kupljenih ku\u0107a (99). I posebno je gradio s Bo\u017ejom pomo\u0107u. Novost je ove knjige da se Stadler najvi\u0161e financirao kreditima kod banaka kao \u0161to su dr\u017eavna Zemaljska banka iz Sarajeva, \u0106irilo-Metodska zalo\u017ena iz Brna (\u010ce\u0161ka), Hrvatsko-slavonska zemaljska hipotekarna banka i druge. \u010cesto je dugove reprogramirao, \u010desto davao imovinu pod hipoteku a jednom je sva nadbiskupijska imovina bila zalo\u017eena (82). No ipak mu ni\u0161ta nije bilo kao hipoteka oduzeto.<\/p>\n\n\n\n

Sve ovo pokazuje da je Stadler znao dobro raditi  i biznis. Treba dodati da je Nadbiskup davao i velik dio svoje pla\u0107e za ove pothvate. Ako bi \u010dovjek \u017eivio i radio strahuju\u0107i od neuspjeha, onda ne bi nikad ni\u0161ta gradio ni radio, ne bi sjeo ni u auto jer se mo\u017ee dogoditi udes.<\/p>\n\n\n\n

Poduzetnik<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jedna od diskutabilnih tema iz Stadlerova \u017eivota jest osnivanje poduze\u0107a i kupovanje dionica nekih poduze\u0107a. Osnovao je siranu, tvornicu pi\u0107a, tiskaru, bio je dioni\u010dar u pilani, ugljen-majdanu, brodovima Bosanka<\/em> i Imacculata<\/em>. Neke od ovih firmi i Stadlerovih udjela nisu bili uspje\u0161ni. A tko je to u svemu uspje\u0161an? Samo oni koji su neupu\u0107eni ili nekada zlobni mogu to pojednostavljeno prigovarati. I u na\u0161e doba firme nastaju kao gljive poslije ki\u0161e ali i nestaju kao jutarnja rosa. U razvijenoj zemlji Italiji 2018. godine propalo je preko 11.000 firmi. Ili zanimljiv podatak je da je u BiH sada blokirano<\/em> vi\u0161e od 97.000 ra\u010duna<\/em> poslovnih subjekata (Capital.ba, pristupljeno 9.3.2021). Nije svatko  uspje\u0161an. Osim subjektivnih razloga postoje i objektivni. Mnogi ljudi su i nepo\u0161teni. Neki su ga prevarili.<\/p>\n\n\n\n

Poseban je primjer Grga Lesi\u0107<\/strong> koji ima neobi\u010dnu biografiju, jer je \u017eivio u Trstu, \u010dak Kairu, a Stadler ga bio imenovao upraviteljem nadbiskupijskih dobara. Bilo bi zanimljivo odgonetnuti tko je Lesi\u0107 i kako je pridobio Stadlera da mu povjeri tako va\u017eno mjesto. Kad su se razi\u0161li onda je ukrao neke dokumente i dao ih \u0110or\u0111u Nasti\u0107u<\/strong> koji je napisao knjigu Jezuite u Bosni <\/em>u kojoj je zloupotrijebio dokumente protiv Stadlera koje mu je Lesi\u0107 dao. I najbolja stvar se mo\u017ee izokrenuti i zlobno interpretirati. Kre\u0161i\u0107 navodi da je ovu knjigu financirala srpska dr\u017eava da bi se pokazalo \u201ekako austrougarska vlast i razna katoli\u010dka dru\u0161tva preko nadbiskupa Stadlera tajno potpoma\u017eu ‘katoli\u010dku propagandu’ u Bosni\u201c na u\u0161trb ostalih. (131.-136.). Prema nekim izvorima Nasti\u0107 je bio srpski i austrijski \u0161pijun.<\/p>\n\n\n\n

Sve\u0107enik u principu mora biti naivan, jer mora ljudima u startu vjerovati a ne mo\u017ee prvo sumnjati ili smatrati ih lopovima i varalicama. Ljude se ne poznaje pravo dok se ne po\u010dne s njima raditi. Lako je kavu piti i neobavezno \u0107askati. Stara je izreka da je \u0111avao rekao kad je izmi\u0161ljen novac da je stekao brata. \u010cesto je veliki problem \u0161to neki ljudi misle da znaju a ne znaju i to te\u0161ko shva\u0107aju i jo\u0161 te\u017ee prihva\u0107aju. Ina\u010de ima puno dobrih radnika, ali vrlo malo uspje\u0161nih upravitelja. Ako nema uspje\u0161nih upravitelja, dobri radnici nisu dovoljni za uspjeh firme.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Odlu\u010dnost – isusovci i vlada htjeli su Bogosloviju<\/strong> u Travnik, no Nadbiskup ju je sagradio u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n

\u010cim je do\u0161la u Sarajevo struja<\/strong> 1895. odmah je uveo i u katedralu (32).<\/p>\n\n\n\n

Htio je blizu dana\u0161njeg predsjedni\u0161tva graditi ve\u0107u katedralu po uzoru na carigradsku Hagiju Sofiju.<\/p>\n\n\n\n

Htio je graditi uz katehetski graditi i sve\u0107eni\u010dki dom (94).<\/p>\n\n\n\n

Bio je kupio dvije krasne zgrade: onu u kojoj je bilo smje\u0161teno Zborno zapovjedni\u0161tvo na Miljackoj  koja je i danas vrlo lijepa zgrada (Srednja poljoprivredna \u0161kola) i Babi\u0107evu ku\u0107u uz katedralu gdje je danas apoteka uz desnu stranu katedrale.<\/p>\n\n\n\n

Stadler je pokrenuo novine  Hrvatski dnevnik<\/em> u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n

            Nekad je bio i lukav, pa je dozvole od nuncija tra\u017eio  post factum.<\/em><\/p>\n\n\n\n

U Americi kanonik Ivan<\/strong> Ko\u0161\u0107ak<\/strong> malo skupio novaca.<\/p>\n\n\n\n

Jednom pi\u0161e Strossmayeru: ono \u0161to ste mi obe\u0107ali dogodine, molim vas uplatite sad, jer sam u krizi.<\/p>\n\n\n\n

Nekad se uzdao, reklo bi se preko mjere u Providnost Bo\u017eju tako da je ne\u0161to po\u010dinjao graditi  \u201ebez ijedne krajcere\u201c (70, 74.).<\/p>\n\n\n\n

Bila je \u0161iroka akcija da ga se makne iz Sarajeva<\/strong>, ipak je uspio ostati do smrti sarajevski nadbiskup.<\/p>\n\n\n\n

Nema dugova<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Najva\u017eniji zaklju\u010dak knjige je da nakon Stadlerove smrti nije ostalo dugova, \u0161to je osim materijalnog i moralno va\u017eno. To svjedo\u010di i njegov tajnik Tvrtkovi\u0107 (Josip Stadler<\/em>. Prvi vrhbosanski nadbiskup. Iz mojih zapam\u0107enja<\/em>,  Zagreb 2017, 79, 82, 84 str.) Jedna ilustracija to potkrepljuje kad Nadbiskup pi\u0161e nunciju u Be\u010du 1900. \u201eda su travni\u010dko sjemeni\u0161te i gimnazija bez duga\u201c (40.).<\/p>\n\n\n\n

A i da je ostalo dugova izi\u0161li bi na povr\u0161inu jer bi banke i druge institucije potra\u017eivale dugove s obzirom da to kod njih lako ne zastarijeva. A ostala je tako velika imovina Nadbiskupiji i sestrama da i danas \u017eivimo u tim zgradama. Netko re\u010de koliko je Stadler napravio mi ne mo\u017eemo ni okre\u010diti. Jedan od parametara Stadlerove graditeljske veli\u010dine mo\u017ee biti usporedba s mostarskim i banjalu\u010dkim biskupima i provincijalima. Po onom \u0161to se zna nitko nije ni blizu sagradio kao Stadler, a moglo bi se \u010dak re\u0107i da svi zajedno nisu napravili koliko Stadler.<\/p>\n\n\n\n

Autor procjenjuje tada\u0161nju nadbiskupijsku imovinu na izme\u0111u 5 i 6 milijuna kruna <\/strong>(198.). Za neku orijentaciju mo\u017eemo navesti da Autor smatra da je Bogoslovija ko\u0161tala 200.000 forinti (=400.000 kruna). Forinte su 1892. zamijenjene krunama u odnosu 1 for jednako 2 krune. No obje valute su bile u opticaju sve do 1990. godine. Autor cijeni da je jedna forinta 1892. vrijedila dana\u0161njih 10,2 eura, odnosno 1 kruna vrijedila je oko 5 eura. (23., 49. str.). To zna\u010di da bi imovina Nadbiskupije vrijedila u to vrijeme oko 25 milijuna eura. Sva osporavanja, napadi i klevete ne mogu ovo umanjiti. I u Stadlerovom slu\u010daju vrijedi ona: Tko nema protivnika ni\u0161tarija je.<\/p>\n\n\n\n

Prof. Kre\u0161i\u0107je ovom studijom popunio jednu va\u017enu prazninu iz Stadlerova djelovanja.  Te\u0161ko je bilo prihvatiti se ove teme jer nije ba\u0161 teolo\u0161ka i striktno povijesna, i trebalo se baviti pomalo njemu stranim temama kao \u0161to su financije, gra\u0111evine, krediti, zemlji\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

Duhovna ostav\u0161tina<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Da ne bi ostala jednostrana slika, treba dodati da je Nadbiskup objavio 15-tak knjiga, preveo Novi zavjet i uz sve ovo vodio Nadbiskupiju i dru\u017ebu Sestara Malog Isusa. Hvala mu za ovo kao i za sve ostalo \u0161to je u\u010dinio za dijecezanske sve\u0107enike, Nadbiskupiju i sestre kao i svu mjesnu Crkvu.<\/p>\n\n\n\n

Ako je Stadler negdje lo\u0161e investirao, svakako odli\u010dna mu je \u201einvesticija\u201c osnivanje dru\u017ebe Slu\u017eavki Malog Isusa. One trajno svjedo\u010de i produ\u017euju njegovu duhovnost, posebno njegovu brigu za siromahe, i tako \u017eivi Stadler i njegovo djelo. Sestre puno \u010dine da se populariziraju njegove ideje, njegov primjer sve\u0107enika i biskupa kroz molitve i stalno obilje\u017eavanje Stadlerovog dana smrti (8. u mjesecu), kroz organiziranje raznih skupova, kroz djelovanje Prijatelja malog Isusa i kroz objavljivanje knjiga. Tako da je i postulaturi na \u010delu s prof. dr. Pavom Juri\u0161i\u0107em lak\u0161e ostvarivati sve \u0161to je potrebno za Stadlerovo progla\u0161enje bla\u017eenim.<\/p>\n\n\n\n

Spomenuti tajnik Tvrtkovi\u0107 tvrdi da je Stadler bio u molitvi i \u201etrajnome sjedinjenju s Bogom\u201c i u tom je \u201eklju\u010d njegove svetosti, njegove veli\u010dine i \u010dudesnih uspjeha\u201c (Josip Stadler<\/em>, 62. strana). Sigurno bez ovoga se ne mo\u017ee razumjeti lik i djelo sluge Bo\u017ejega Josipa Stadlera koji \u0107e biti, ako Bog da i slu\u017ebeno progla\u0161en svetim, no i danas mu se mo\u017ee svatko utjecati kao svecu. \u0160to se ti\u010de potrebnih \u010dudesa za progla\u0161enje bla\u017eenim i svetim, pa biskup Strossmayer je Stadlera za \u017eivota nazvao \u010dudotvorcem i to stoji do danas. Ako je on za \u017eivota \u010dinio \u010dudesa, onda ih zasigurno i sada \u010dini. Svjedo\u010de i brojne plo\u010dice zahvalnosti na njegovom grobu u sarajevskoj katedrali. Da je puno opstalo i to nakon tri rata od onoga materijalnog i duhovnog \u0161to je u\u010dinio, to su ve\u0107 dovoljna \u010dudesa.<\/p>\n\n\n\n

Franjo Topi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Tekst je prethodno objavljen na sljede\u0107im portalima:<\/em><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=418<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\n