{"id":2566,"date":"2016-10-24T22:00:05","date_gmt":"2016-10-24T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2566"},"modified":"2016-10-24T22:00:05","modified_gmt":"2016-10-24T22:00:05","slug":"predstavljen-projekt-drenig-talijansko-hrvatski-kulturni-dodiri-1900-1950-u-sklopu-senata-republike-italije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2566","title":{"rendered":"Predstavljen projekt “Drenig, talijansko-hrvatski kulturni dodiri 1900.-1950.” u sklopu Senata Republike Italije"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Muzej grada Rijeke<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Predstavljanje dokumentarnog filma, izlo\u017ebe i monografije, Ervina Dubrovi\u0107a, Drenig, talijansko-hrvatski kulturni dodiri 1900.-1950. u izdanju Muzeja grada Rijeke i talijanskog  <\/span>izdanja Centra za povijesna istra\u017eivanja u Rovinju<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U sklopu Senata Republike Italije u dvorani Istituto di Santa Maria in Aquirio na Piazza Capranica, u neposrednoj blizini Panteona i Piazze Navona, odr\u017eano je u petak 14. listopada predstavljanje projekta Muzeja grada Rijeke Drenig \u2013 talijansko-hrvatski kulturni dodiri 1900.-1950.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Rije\u010d je o projektu koji ve\u0107 traje vi\u0161e godina a zapo\u010det je suradnjom Muzeja grada Rijeke sa Societ\u00e0 di Studi Fiumani iz Rima, te je 2013. prire\u0111ena istoimena izlo\u017eba u Muzeju grada Rijeke. Tom je prigodom Societ\u00e0 di Studi Fiumani Muzeju donirala izbor od dvadesetak autorskih fotografija i portreta Francesca Dreniga (Rijeka 1892. \u2013 Fabriano kod Ancone 1950.), te je zajedni\u010dki objavljen i dvojezi\u010dni, hrvatsko \u2013 talijanski katalog Drenigova fotografskog rada.      <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i nastojanju Hrvatske zajednice u Trstu izlo\u017eba je naredne godine gostovala u Muzei Civici u Trstu, a upravo odr\u017eano predstavljanje u Rimu zaokru\u017eeno je predstavljanjem obiju izdanja knjige Ervina Dubrovi\u0107a, hrvatskim (Muzej grada Rijeke 2015.) i talijanskim (Centar za povijesna istra\u017eivanja Rovinj 2015), koja su dosad predstavljena jedino u Talijanskoj zajednici u Rijeci.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Rimsko predstavljanje pod pokroviteljstvom Senata Republike Italije odr\u017eano je u organizaciji Hrvatskog veleposlanstva u Rimu i Muzeja grada Rijeke i u suradnji sa Societ\u00e0 di Studi Fiumani u Rimu i Centrom za povijesna istra\u017eivanja u Rovinju, a posve\u0107eno je dvadesetogodi\u0161njici sporazuma Italije i Hrvatske o pravima manjina.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Najzaslu\u017eniji za rimsko predstavljanje su osobno talijanski senator Aldo di Biagio i hrvatski veleposlanik Damir Grubi\u0161a, koji su i ovom prilikom naro\u010dito isticali duge tradicije i va\u017enost razvijenih me\u0111unacionalnih odnosa na Jadranu. Predstavnici esula, Amleto Ballarini i Marino Micich, sa svoje su strane isticali dugogodi\u0161nji napor \u0161to ga ula\u017ee njihova ustanova kao i neskriveno zadovoljstvo sve boljim odnosima izme\u0111u dana\u0161nje hrvatske i iseljene talijanske Rijeke, va\u017enim primjerom odnosa u suvremenom svijetu, a naro\u010dito u kontekstu ujedinjene Europe.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Autor projekta i monografije Ervin Dubrovi\u0107, istaknuo je da je naro\u010dito va\u017ena briga o multikulturnom naslje\u0111u Rijeke, kao i suradnja hrvatskih i talijanskih povjesni\u010dara na zajedni\u010dkim istra\u017eivanjima. Izra\u017eava i zadovoljstvo i smatra osobitim priznanjem da je njegova interpretacija hrvatsko-talijanskih kulturnih dodira, kao i dru\u0161tvenog i politi\u010dkog konteksta u doba fa\u0161izma i prvih godina poslije Drugog svjetskog rata, \u0161to ih obra\u0111uje u svojoj knjizi, posve prihvatljiva i hrvatskoj i talijanskoj strani. Dosad su se interpretacije istih zbivanja s hrvatske i talijanske strane uglavnom bitno razlikovale. Upravo su trezven i priseban pristup povijesnim istra\u017eivanjima dvadesetoga stolje\u0107a, koja izbjegavaju ideolo\u0161ke okvire, preduvjet za razvijanje daljnjih plodnih odnosa izme\u0111u hrvatske i talijanske strane.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor:  <\/span>http:\/\/www.mdc.hr\/<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2566","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":2566,"position":0},"title":"Drago Ma\u017ear, “Dva kurira”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53419,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53419","url_meta":{"origin":2566,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige: “Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika. Transformacija predgra\u0111a u sredi\u0161te grada u mleta\u010dkom razdoblju (1205. \u2013 1358.)” Irene Benyovsky Latin u Dubrovniku","author":"Filip \u0160imunjak","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dr\u017eavni arhiv u Dubrovniku i\u00a0 Hrvatski institut za povijest pozivaju Vas na predstavljanje knjige dr. sc. Irene Benyovsky Latin 'Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika. Transformacija predgra\u0111\u0101 u sredi\u0161te grada u mleta\u010dkom razdoblju (1205. \u2013 1358.)' (Hrvatski institut za povijest, 2024.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u Dubrovniku, 20. svibnja 2026. (srijeda) u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54524,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54524","url_meta":{"origin":2566,"position":2},"title":"Zbornik radova \u201eKosinjska dolina \u2013 ju\u010der, danas i sutra\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Biblioteci Posebna izdanja Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljen je zbornik radova Kosinjska dolina \u2013 ju\u010der, danas i sutra koji su uredili Milan Bo\u0161njak i \u017deljko Holjevac.\u00a0 Sadr\u017eaj:\u00a0 Dane Pejnovi\u0107Smje\u0161taj i geografski polo\u017eaj kao \u010dimbenik razvoja Kosinja\u00a0 Ante Be\u017eenKosinj u identitetu Like i Hrvatske\u00a0 Tatjana KolakKome treba arheolo\u0161ka ba\u0161tina\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52712,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52712","url_meta":{"origin":2566,"position":3},"title":"Okrugli stol “Proslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Godinu iza nas obilje\u017eile su brojne manifestacije posve\u0107ene 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, koje su privukle veliku pozornost javnosti i medija, pa tako i na\u0161ega portala. Nastavljaju\u0107i se na taj niz, pozivamo Vas na okrugli stol \u201eProslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?\u201d, koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":2566,"position":4},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, “Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53402,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53402","url_meta":{"origin":2566,"position":5},"title":"Konferencija “Krajolik u obrazovanju i obrazovanje u krajoliku” u Gospi\u0107u","author":"Filip \u0160imunjak","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Krajolik u obrazovanju i obrazovanje u krajoliku\" odr\u017eava se 22.\u201323. svibnja 2026. u Gospi\u0107u, u sklopu 9. dana \u0160ime i Ante Star\u010devi\u0107a. Organizator je skupa Odjel za nastavni\u010dke studije u Gospi\u0107u Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u suradnji s Institutom za kulturnu povijest Znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoga centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2566","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2566"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2566\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2566"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2566"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2566"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}