{"id":25653,"date":"2021-04-02T20:12:02","date_gmt":"2021-04-02T20:12:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25653"},"modified":"2021-04-02T20:12:28","modified_gmt":"2021-04-02T20:12:28","slug":"tiit-aleksejev-hodocasce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25653","title":{"rendered":"Tiit Aleksejev, \u201cHodo\u010da\u0161\u0107e\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Unutar zidina samostana vrtlar se Dieter sa sjetom prisje\u0107a svoga mladala\u0161tva, a \u010ditatelje iz mirne i blage prirode uskoro naglo premje\u0161ta u pustolovinom ispunjene poljane, tjesnace i utvrde Prvog kri\u017earskog rata, u kojem se, kockom sudbine, i sam prona\u0161ao. Po\u010dev\u0161i kao obi\u010dan pomo\u0107nik jednoga kroni\u010dara, mladi Dieter me\u0111u kri\u017earima nije bio ni onaj od plemstva ni onaj od vite\u0161tva, no njegov hrabar duh, rje\u010ditost i mudrost vrlo su ga brzo doveli na mjesta o kojima nikada nije mogao ni sanjati. Put prema Svetoj zemlji, koji je zapo\u010deo davne 1096. godine, za Dietera je zaista hodo\u010da\u0161\u0107e, i to ono na kojem se otkrivaju sve istine i la\u017ei o prijateljstvu, vjeri i ljubavi, kao i prave vrijednosti jednoga zemaljskog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em>Hodo\u010da\u0161\u0107e<\/em> Tiita Aleksejeva, roman za koji je ovaj cijenjeni estonski autor primio Nagradu europske unije za knji\u017eevnost, epska je pri\u010da o bitkama srednjega vijeka. Nenametljivo, neposredno i vje\u0161to opisuju\u0107i okolnosti kri\u017earskih ratova i mno\u0161tvo kultura koje su u njima sudjelovale, Aleksejev je napisao povijesni roman koji je u pravom smislu avanturisti\u010dki, a junak njegova svijeta nezaboravna je li\u010dnost kroz \u010diju je vizuru pravi u\u017eitak pratiti i pijane ratne pregovore i o\u0161tre sukobe Istoka i Zapada.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201e<em>Hodo\u010da\u0161\u0107e<\/em> je prije svega promi\u0161ljanje o me\u0111uljudskim odnosima, o odanosti, ljubavi i izdaji. I dok je autor vrlo to\u010dan u rekonstrukciji srednjovjekovnog svijeta, unutarnji svijet likova i upotreba jezika dovoljno su osuvremenjeni da izazovu u \u010ditatelju posvema\u0161nju simpatiju i zanimanje.\u201c<br><em>Estonian Literature<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eOpse\u017ean roman <em>Hodo\u010da\u0161\u0107e<\/em> rezultat je upravo studioznog prou\u010davanja perioda kri\u017earskih ratova i izvanredne, duhovite i mudre autorove knji\u017eevne inteligencije.\u201c<br>Viktor Stefanovi\u0107, <em>Glif<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201e<em>Hodo\u010da\u0161\u0107e<\/em> Tiita Aleksejeva osuvremenjuje tradiciju estonskog povijesnog romana.\u201c<br>Hannu Marttila, <em>HS<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201ePisac, \u0161kolovan za povjesni\u010dara, izme\u0111u faktografije i opisa borbi, daje svojem tekstu trenutke predaha kroz humor pa \u010dak i apsurdne detalje svakodnevnice.\u201c<br>Kari Salminen, <em>Turun sanomat<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eVolim knjige koje se uklapaju u dano doba, nau\u010de nas puno i pru\u017eaju u\u017eitak \u010ditanja koji ne blijedi od po\u010detka do kraja.\u201c<br><em>Lyvres<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Tiit Aleksejev <\/strong>(Kohtla-J\u00e4rve, 1968.) estonski je dramati\u010dar i romanopisac. Studirao je povijest na Sveu\u010dili\u0161tu Tartu, a radio je kao estonski diplomat u Francuskoj i u Belgiji. Roman prvijenac, <em>Valge kuningriik<\/em>, \u017eanrovski krimi\u0107, napisao je 2006. godine i s njime je osvojio nagradu \u201eBetti Alver\u201c za najbolji debitantski roman. Drugi roman, <em>Hodo\u010da\u0161\u0107e<\/em> koji je napisao 2008., prvi je dio trilogije povijesne fikcije koji mu je osigurao Nagradu Europske unije za knji\u017eevnost. Dosad je objavio i drugi dio te trilogije, <em>Kindel linn<\/em>\u00a0(2011.), a povijesnim se temama bavi i u dvjema dosad objavljenim dramama, <em>Leegion\u00e4rid<\/em> (2010.), za koju je 2011. primio nagradu \u201eVirumaa Literary Award\u201c,\u00a0i <em>Kuningad<\/em> (2014.). \u017divi i radi u Estoniji.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Preveo s estonskog Boris Vidovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 312<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: o\u017eujak 2021.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/hena-com.hr\/europa-iznutra-i-izvana-knjige\/cijena\/hodocasce\">https:\/\/hena-com.hr\/europa-iznutra-i-izvana-knjige\/cijena\/hodocasce<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25654,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-25653","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/hodocasce.jpg?fit=543%2C836&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25653","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25653"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25653\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25656,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25653\/revisions\/25656"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25654"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25653"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25653"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25653"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}