{"id":25653,"date":"2021-04-02T20:12:02","date_gmt":"2021-04-02T20:12:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25653"},"modified":"2021-04-02T20:12:28","modified_gmt":"2021-04-02T20:12:28","slug":"tiit-aleksejev-hodocasce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25653","title":{"rendered":"Tiit Aleksejev, \u201cHodo\u010da\u0161\u0107e\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Unutar zidina samostana vrtlar se Dieter sa sjetom prisje\u0107a svoga mladala\u0161tva, a \u010ditatelje iz mirne i blage prirode uskoro naglo premje\u0161ta u pustolovinom ispunjene poljane, tjesnace i utvrde Prvog kri\u017earskog rata, u kojem se, kockom sudbine, i sam prona\u0161ao. Po\u010dev\u0161i kao obi\u010dan pomo\u0107nik jednoga kroni\u010dara, mladi Dieter me\u0111u kri\u017earima nije bio ni onaj od plemstva ni onaj od vite\u0161tva, no njegov hrabar duh, rje\u010ditost i mudrost vrlo su ga brzo doveli na mjesta o kojima nikada nije mogao ni sanjati. Put prema Svetoj zemlji, koji je zapo\u010deo davne 1096. godine, za Dietera je zaista hodo\u010da\u0161\u0107e, i to ono na kojem se otkrivaju sve istine i la\u017ei o prijateljstvu, vjeri i ljubavi, kao i prave vrijednosti jednoga zemaljskog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em>Hodo\u010da\u0161\u0107e<\/em> Tiita Aleksejeva, roman za koji je ovaj cijenjeni estonski autor primio Nagradu europske unije za knji\u017eevnost, epska je pri\u010da o bitkama srednjega vijeka. Nenametljivo, neposredno i vje\u0161to opisuju\u0107i okolnosti kri\u017earskih ratova i mno\u0161tvo kultura koje su u njima sudjelovale, Aleksejev je napisao povijesni roman koji je u pravom smislu avanturisti\u010dki, a junak njegova svijeta nezaboravna je li\u010dnost kroz \u010diju je vizuru pravi u\u017eitak pratiti i pijane ratne pregovore i o\u0161tre sukobe Istoka i Zapada.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201e<em>Hodo\u010da\u0161\u0107e<\/em> je prije svega promi\u0161ljanje o me\u0111uljudskim odnosima, o odanosti, ljubavi i izdaji. I dok je autor vrlo to\u010dan u rekonstrukciji srednjovjekovnog svijeta, unutarnji svijet likova i upotreba jezika dovoljno su osuvremenjeni da izazovu u \u010ditatelju posvema\u0161nju simpatiju i zanimanje.\u201c<br><em>Estonian Literature<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eOpse\u017ean roman <em>Hodo\u010da\u0161\u0107e<\/em> rezultat je upravo studioznog prou\u010davanja perioda kri\u017earskih ratova i izvanredne, duhovite i mudre autorove knji\u017eevne inteligencije.\u201c<br>Viktor Stefanovi\u0107, <em>Glif<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201e<em>Hodo\u010da\u0161\u0107e<\/em> Tiita Aleksejeva osuvremenjuje tradiciju estonskog povijesnog romana.\u201c<br>Hannu Marttila, <em>HS<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201ePisac, \u0161kolovan za povjesni\u010dara, izme\u0111u faktografije i opisa borbi, daje svojem tekstu trenutke predaha kroz humor pa \u010dak i apsurdne detalje svakodnevnice.\u201c<br>Kari Salminen, <em>Turun sanomat<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eVolim knjige koje se uklapaju u dano doba, nau\u010de nas puno i pru\u017eaju u\u017eitak \u010ditanja koji ne blijedi od po\u010detka do kraja.\u201c<br><em>Lyvres<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Tiit Aleksejev <\/strong>(Kohtla-J\u00e4rve, 1968.) estonski je dramati\u010dar i romanopisac. Studirao je povijest na Sveu\u010dili\u0161tu Tartu, a radio je kao estonski diplomat u Francuskoj i u Belgiji. Roman prvijenac, <em>Valge kuningriik<\/em>, \u017eanrovski krimi\u0107, napisao je 2006. godine i s njime je osvojio nagradu \u201eBetti Alver\u201c za najbolji debitantski roman. Drugi roman, <em>Hodo\u010da\u0161\u0107e<\/em> koji je napisao 2008., prvi je dio trilogije povijesne fikcije koji mu je osigurao Nagradu Europske unije za knji\u017eevnost. Dosad je objavio i drugi dio te trilogije, <em>Kindel linn<\/em>\u00a0(2011.), a povijesnim se temama bavi i u dvjema dosad objavljenim dramama, <em>Leegion\u00e4rid<\/em> (2010.), za koju je 2011. primio nagradu \u201eVirumaa Literary Award\u201c,\u00a0i <em>Kuningad<\/em> (2014.). \u017divi i radi u Estoniji.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Preveo s estonskog Boris Vidovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 312<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: o\u017eujak 2021.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/hena-com.hr\/europa-iznutra-i-izvana-knjige\/cijena\/hodocasce\">https:\/\/hena-com.hr\/europa-iznutra-i-izvana-knjige\/cijena\/hodocasce<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25654,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-25653","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/hodocasce.jpg?fit=543%2C836&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":25653,"position":0},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":25653,"position":1},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":25653,"position":2},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":25653,"position":3},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":25653,"position":4},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":25653,"position":5},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25653","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25653"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25653\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25656,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25653\/revisions\/25656"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25654"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25653"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25653"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25653"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}