{"id":25616,"date":"2021-03-31T20:03:14","date_gmt":"2021-03-31T20:03:14","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25616"},"modified":"2021-03-31T20:03:14","modified_gmt":"2021-03-31T20:03:14","slug":"dragan-damjanovic-veliki-zagrebacki-potresi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25616","title":{"rendered":"Dragan Damjanovi\u0107, \u201cVeliki zagreba\u010dki potresi\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Povjesni\u010dar umjetnosti Dragan Damjanovi\u0107 u monografiji <em>Veliki zagreba\u010dki potresi<\/em> bavi se usporedbom dvaju potresa, prvog koji je pogodio Zagreb 1880. i drugog koji je grad zadesio 22. o\u017eujka 2020.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor zanimljivo i stru\u010dno opisuje i uspore\u0111uje \u0161tetu nastalu na kulturnoumjetni\u010dkoj i arhitektonskoj ba\u0161tini grada Zagreba u prvom i u drugom potresu te nudi odgovore o obnovi kulturnih dobara u 19. stolje\u0107u, koja mo\u017ee pridonijeti promi\u0161ljanju budu\u0107e obnove grada i potresom nastradalih spomenika.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga donosi vi\u0161e od 200 fotografija, koje zorno do\u010daravaju razmjere stradavanja kulturnih dobara u pro\u0161logodi\u0161njem potresu te postavlja pitanje kakve \u0107e dugoro\u010dne posljedice ostaviti razaranje i nestanak povijesne ba\u0161tine koja je sastavni dio nacionalnog identiteta.<\/p>\n\n\n\n<p>U posljednjem poglavlju autor opisuje i petrinjski potres te donosi pregled stradavanja crkvene i urbane arhitektonske ba\u0161tine na Banovini, uz velik broj ilustracija.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Veliki zagreba\u010dki potresi<\/em> Dragana Damjanovi\u0107a vi\u0161e je nego aktualna knjiga, pisana zanimljivim jezikom, a po svojoj obuhvatnosti u pristupu zagreba\u010dkim potresima iz 1880. i 2020. u na\u0161oj literaturi nema premca.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>* * * * * *<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u00bbKnjiga Dragana Damjanovi\u0107a ne bavi se samo pojedina\u010dnim spomenicima stradalim u potresu i njihovim obnovama, nego obuhva\u0107a \u0161iru kulturnopovijesnu sliku i politi\u010dku povijest grada i dr\u017eave, te organizacijske i financijske aspekte obnove. Ilustrativni dio knjige tako\u0111er je vrlo va\u017ean jer daje cjelovitu i usporednu sliku spomenika i dijelova grada nakon potresa 1880. i 2020.\u00ab (<strong>Irena Kra\u0161evac<\/strong>)<\/p>\n\n\n\n<p>Biblioteka Posebna izdanja, glavni urednik Luka \u0160eput, izvr\u0161na urednica Sandra Tribuson, recenzenti Irena Kra\u0161evac i Vlado Mik\u0161i\u0107, kazalo sastavila Sanja Deli\u0107, likovni urednik \u017deljko Podore\u0161ki, grafi\u010dki urednici\u00a0 Pavao Damjanovi\u0107 i Neven Osojnik. \u2014 Knjiga je opremljena kolor ilustracijama, sa\u017eetkom na engleskom jeziku (Summary), literaturom, bibliografijama o potresima i bibliografskim bilje\u0161kama o tekstovima objavljenim u knjizi<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Autori<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dragan Damjanovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Povjesni\u010dar umjetnosti (1978), redoviti profesor i predstojnik Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Autor 15 knjiga i brojnih znantvenih i stru\u010dnih radova objavljenih u periodici o povijesti arhitekture, slikarstva i skulpture od kraja 18. do sredine 20. stolje\u0107a<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>biblioteka: <a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/biblioteka\/27\/\"><strong>POSEBNA IZDANJA<\/strong><\/a><\/li><li>cijena: <strong>250,00<\/strong> kn<\/li><li>broj stranica: <strong>330<\/strong><\/li><li>uvez: <strong>uvez bro\u0161iran i pro\u0161iven<\/strong><\/li><li>dimenzije: <strong>20 x 27 cm<\/strong><\/li><li>godina izdanja: <a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/godina\/2021\/\"><strong>2021.<\/strong><\/a><\/li><li>izdava\u010d: <strong>Matica hrvatska<\/strong><\/li><li>mjesto: <strong>Zagreb<\/strong><\/li><li>ISBN: <strong>978-953-341-200-9<\/strong><\/li><li>podru\u010dje: <strong><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/podrucje\/arhitektura\">arhitektura<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/podrucje\/povijest%20umjetnosti\">povijest umjetnosti<\/a><\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>PDF-ovi:<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Sadr\u017eaj<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; O knjizi<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; UVOD \u2013 ZAGREBA\u010cKI POTRESI 1880. I 2020.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Summary<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/veliki-zagrebacki-potresi-1341\/\">https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/veliki-zagrebacki-potresi-1341\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25617,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-25616","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/veliki-zagrebacki-potresi.jpeg?fit=300%2C390&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":25616,"position":0},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, &#8220;Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":25616,"position":1},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":25616,"position":2},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":25616,"position":3},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54105,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54105","url_meta":{"origin":25616,"position":4},"title":"U Ora\u0161ju predstavljena monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c autora Tade Or\u0161oli\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c, autora prof. dr. sc. Tade Or\u0161oli\u0107a, objavljena u nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru te udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Ora\u0161ja, predstavljena je 16. svibnja 2026. u Ora\u0161ju. Na 473\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":25616,"position":5},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25616","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25616"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25616\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25618,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25616\/revisions\/25618"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25617"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25616"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25616"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25616"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}