{"id":25562,"date":"2021-03-26T22:24:28","date_gmt":"2021-03-26T22:24:28","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25562"},"modified":"2021-03-26T22:24:46","modified_gmt":"2021-03-26T22:24:46","slug":"ante-samardzic-konstantin-vojnovic-u-hrvatskom-narodnom-preporodu-u-dalmaciji-1858-1874","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25562","title":{"rendered":"Ante Samard\u017ei\u0107, &#8220;Konstantin Vojnovi\u0107 u hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji (1858. \u2013 1874.)&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Manje poznat dalmatinski narodnjak Konstantin Vojnovi\u0107 vi\u0161e od \u010detrdeset godina sudjelovao je u dru\u0161tveno-politi\u010dkom i vjerskom \u017eivotu Dalmacije i banske Hrvatske. Bio je svestrano obrazovan, visoko moralan i istinski hrvatski rodoljub, ostao vjeran i dosljedan sebi i svojim na\u010delima. Svojim je knjigama, \u010dlancima i govorima privla\u010dio pozornost i uvelike pridonio prou\u010davanju hrvatske nacionalne, kulturne i gospodarske povijesti. Po svojim je mislima i danas suvremen. Zastupao je hrvatsku dr\u017eavnu i nacionalnu ideju u politi\u010dkim pitanjima, a u dru\u0161tvenim pitanjima stavove temeljene na u\u010denju Katoli\u010dke crkve. U hrvatskom narodnom preporodu Dalmacije pripadao je Narodnoj stranci te je uz Pavlinovi\u0107a i Klai\u0107a bio jedna od najistaknutijih osoba stranke. Dok je \u017eivio u Splitu, bio je vo\u0111a i najutjecajniji splitski narodnjak. Dao je veliki doprinos za osnivanje <em>Narodnog lista<\/em> i splitske \u010citaonice. Bio je vrstan govornik i aktivan sudionik saborskih rasprava. Glavno politi\u010dko pitanje kojim se bavio cijeli \u017eivot jest pitanje sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom, a zatim pitanje uvo\u0111enja narodnog jezika u javni \u017eivot: u \u0161kole, upravu i osobito u sudstvo. Zalagao se za pobolj\u0161anje gospodarskog stanja u Dalmaciji pi\u0161u\u0107i analize, prou\u010davaju\u0107i probleme, informiraju\u0107i javnost i daju\u0107i konkretne prijedloge u podru\u010djima prometa, trgovine, industrije i poljoprivrede. Veliku je pozornost pridavao i obrazovanju. Pored toga zalagao se za moralno pona\u0161anje u javnom \u017eivotu, poticao je u\u010denje domovinske povijesti, ja\u010danje javnog mnijenja i podizanje razine kulture te za\u0161tite ustavnih sloboda gra\u0111ana. Kao odvjetnik, Vojnovi\u0107 je govorio hrvatskim jezikom, \u010desto pra\u0107en pogrdama i zvi\u017edanjem. Hrvatska zastava na njegovu domu na splitskoj rivi \u010desto je napadana, vi\u0161e puta kamenovana i izre\u0161etana, da su je i \u017eandari morali braniti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Samard\u017ei\u0107eva studija prvi je korak u obradi Vojnovi\u0107eva \u017eivota i rada, poziv da se istra\u017ei i njegov zagreba\u010dki i dubrova\u010dki dio \u017eivota \u2013 napisao je u predgovoru Marko Trogrli\u0107.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: <a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/706\/tri-knjige-podstranskih-maticara-31504\/\">https:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/706\/tri-knjige-podstranskih-maticara-31504\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25563,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-25562","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/samardzic_vojnovic.jpg?fit=824%2C1154&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55466,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55466","url_meta":{"origin":25562,"position":0},"title":"Predavanje \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d u Splitu povodom Dana europske ba\u0161tine 2026. i Dana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt i Hrvatske paneuropske unije \u2013 Ogranak Split, u ponedjeljak, 28. rujna 2026. godine s po\u010detkom u 18:00 sati, u prostoru Knji\u017enice Dalmatina (Zagreba\u010dka ulica 4, Split) odr\u017eat \u0107e se predavanje pod nazivom \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d. Doga\u0111anje se organizira u povodu obilje\u017eavanja\u00a0Dana europske ba\u0161tine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":25562,"position":1},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55948,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55948","url_meta":{"origin":25562,"position":2},"title":"Znanstveni skup \u201eAnatomija otmice\u201c u Zadru","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Otmica ameri\u010dkog putni\u010dkog zrakoplova 1976. godine, u kojoj je sudjelovala hrvatska petorka, predvo\u0111ena Zvonkom i Julienne Bu\u0161i\u0107, jedan je od doga\u0111aja koji zahtijeva pa\u017eljivo i vi\u0161estrano razmatranje u kontekstu razumijevanja suvremene politi\u010dke povijesti. Pola stolje\u0107a poslije otmica otvara pitanja o vremenu u kojem se dogodila, nastojanjima dijela hrvatske emigracije da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Anatomija-otmice.webp?fit=1000%2C708&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Anatomija-otmice.webp?fit=1000%2C708&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Anatomija-otmice.webp?fit=1000%2C708&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Anatomija-otmice.webp?fit=1000%2C708&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54213,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54213","url_meta":{"origin":25562,"position":3},"title":"Sve\u010dano progla\u0161enje novih \u010dlanova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u \u010detvrtak 18. lipnja 2026. odr\u017eana je sve\u010danost na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt proglasio nove \u010dlanove Akademije izabrane na skup\u0161tini HAZU 21. svibnja: 12 redovitih \u010dlanova koji su time dobili titulu akademika, odnosno akademkinje, sedam dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":25562,"position":4},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":25562,"position":5},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25562","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25562"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25562\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25565,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25562\/revisions\/25565"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25563"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25562"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25562"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25562"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}