{"id":25554,"date":"2021-03-26T22:11:58","date_gmt":"2021-03-26T22:11:58","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25554"},"modified":"2021-03-26T22:18:05","modified_gmt":"2021-03-26T22:18:05","slug":"nasa-sloga-1-vi-1870-16-vii-1871-pretisak-prvih-28-brojeva-novina-u-povodu-150-obljetnice-izdavanja-prvih-hrvatskih-novina-u-istri","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25554","title":{"rendered":"NA\u0160A SLOGA 1. VI. 1870. \u2013 16. VII. 1871. Pretisak prvih 28 brojeva novina u povodu 150. obljetnice izdavanja prvih hrvatskih novina u Istri"},"content":{"rendered":"\n

U povodu 150. obljetnice izdavanja Na\u0161e sloge<\/em> \u2013 prvih hrvatskih novina u Istri \u2013 krajem pro\u0161le godine objavljen je pretisak dvadeset i osam brojeva ovih novina iza\u0161lih tijekom prvih godinu i petnaest dana njihova izla\u017eenja (1. VI. 1870. \u2013 16. VII. 1871.)  <\/p>\n\n\n\n

Pretisak prvih 28 brojeva novina odnedavno je dostupan na mre\u017enim stranicama Sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Puli:  <\/p>\n\n\n\n

Godina 1870.:  http:\/\/ino.unipu.hr\/data\/nasa_sloga\/1870\/1.pdf<\/a><\/p>\n\n\n\n

God.1871.(14 br.):  http:\/\/ino.unipu.hr\/data\/nasa_sloga\/1871\/1.pdf<\/a><\/p>\n\n\n\n

http:\/\/skpu.unipu.hr\/ino\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Naslov knjige: “NA\u0160A SLOGA 1. VI. 1870. \u2013 16. VII. 1871. Pretisak prvih 28 brojeva novina u povodu 150. obljetnice izdavanja prvih hrvatskih novina u Istri”<\/p>\n\n\n\n

Izdava\u010d je Sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica Sveu\u010dili\u0161ta Jurja Dobrile u Puli, a sunakladnik Istarski ogranak Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika <\/p>\n\n\n\n

Recenzenti su dr. sc. Boris Domagoj Bileti\u0107 i doc. dr. sc. Mihovil Dabo. <\/p>\n\n\n\n

U predgovoru dr. sc. Boris Domagoj Bileti\u0107 i urednik dr. sc. Bruno Dobri\u0107 obrazla\u017eu da je odabrano upravo prvih 28 brojeva \u201e… zbog va\u017enosti prve godine izla\u017eenja ovih novina za njihovo prihva\u0107anje me\u0111u istarskim hrvatskim seljacima (\u201ekmetima”), kojima su prvenstveno bile namijenjene. Biskup Juraj Dobrila (Veli Je\u017eenj, 16. IV. 1812. \u2013 Trst, 13. I. 1882.) \u2013 pokreta\u010d lista i najzaslu\u017eniji za njegovo financiranje \u2013 smatrao je kako su prve dvije godine izla\u017eenja lista presudne za to da se vidi je li odabrano pravo vrijeme da se \u201e\u017eudjeni list (…) na juna\u010dke noge postavi” (kako navodi u pismu sve\u0107eniku Antunu Karabai\u0107u, budu\u0107em odgovornom uredniku lista, u sije\u010dnju 1870. g.). <\/p>\n\n\n\n

Dobrila u po\u010detku nije bio siguran ho\u0107e li njihove novine nai\u0107i na odaziv hrvatskih seljaka u Istri zbog toga \u0161to je me\u0111u njima bilo vrlo malo pismenih. Godine 1873. uredni\u0161tvo je objavilo da se list u Istri prodaje u tisu\u0107u primjeraka, a godinu dana kasnije ono zaklju\u010duje da njihov trud nije bio uzaludan, jer \u201e(…) odkad se \u010dita u Istri Na<\/em>\u0161<\/em>a Sloga<\/em>, onaj na\u0161 zanemareni, al uvjek dobri i po\u0161teni puk, kao da se je po\u010deo pomalo buditi sa duboka i dugotrajna sna, te spoznavati svoje dostojanstvo i svoje pravice. A to je i bila na\u0161a nakana.” (NS, 24, 16. XII. 1874.). Godine 1876. list pi\u0161e da je svim kmetima \u201e(…) omilila Na\u0161a Sloga, koja se \u010dita rado u svakom selu.” (NS, 4, 16. II, 1876.). <\/p>\n\n\n\n

Brojevi Na\u0161e sloge<\/em> koji su izlazili prvih godina va\u017eni su i zbog jo\u0161 jednog razloga: u po\u010detku je \u2013 pored urednika Mate Bastiana \u2013 biskup Juraj Dobrila bio jedan od glavnih suradnika lista. Po\u010detno razdoblje izla\u017eenja Na<\/em>\u0161<\/em>e<\/em> <\/em>sloge<\/em> danas je posebno va\u017eno i radi upoznavanja i istra\u017eivanja jezika kojim su \u010dlanci pisani.”<\/p>\n\n\n\n

Knjiga je podijeljena na dva dijela: u prvome donosimo pretisak prvih dvadeset i osam brojeva Na\u0161e sloge<\/em>, a u drugom dijelu tekst dr. sc. Bruna Dobri\u0107a o ovim novinama, \u017eivotopise utemeljitelja, urednika, upravitelja i podupiratelja Na\u0161e sloge koji su objavljeni u Na\u0161oj slozi, tekst dr. sc. Borisa Domagoja Bileti\u0107a o uredniku i izdava\u010du ovih novina Matku Laginji i pogovor doc. dr. sc. Mihovila Dabe.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju knjige su sa\u017eeci na hrvatskom, talijanskom i njema\u010dkom jeziku.<\/p>\n\n\n\n

Knjiga je tiskana u tiskari Sveu\u010dili\u0161ta Jurja Dobrile u Puli.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Sa\u017eetak<\/p>\n\n\n\n

Nagli razvoj novinstva u Istri vezan je za obnavljanje parlamentarnog politi\u010dkog djelovanja u Habsbur\u0161koj Monarhiji po\u010detkom \u0161ezdesetih godina XIX. stolje\u0107a i dono\u0161enje ustava 1867. godine u austrijskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije. Prve hrvatske novine u Istri \u2013 Na\u0161a sloga<\/em> \u2013 pojavile su se devet godina nakon osnivanja Istarskog sabora (osnovan 1861. godine) i dvije i pol godine nakon dono\u0161enja Ustava.<\/p>\n\n\n\n

Dono\u0161enjem liberalnog Ustava 1867. godine, koji je utvrdio \u201etemeljna prava dr\u017eavljanina\u201c (pravnu jednakost, slobodu vjere i savjesti, ravnopravnost svih naroda i dr.), bio je otvoren put postupnoj demokratizaciji dru\u0161tva u okvirima ustavno-monarhisti\u010dkog poretka vlasti. Postupnim \u0161irenjem bira\u010dkog prava (u po\u010detku vezanog za imovinski cenzus) istarskim je podanicima Monarhije po prvi put bilo omogu\u0107eno da se uklju\u010de u politi\u010dki \u017eivot sudjelovanjem u izborima za Carevinsko vije\u0107e, Istarski sabor i op\u0107inska vije\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Taj liberalni ustav omogu\u0107io je naglo osnivanje velikog broja politi\u010dkih i nepoliti\u010dkih udruga (me\u0111u ovim posljednjima u Istri su najvi\u0161e osnivana \u010ditala\u010dka dru\u0161tva). Za istarske Hrvate posebno je bio va\u017ean \u010dl. XIX. Ustava koji je proklamirao ravnopravnost svih naroda u austrijskom dijelu Monarhije.<\/p>\n\n\n\n

 \u0160irenjem pismenosti i dono\u0161enjem Zakona o tisku 1863. godine kojim je uklonjen dotada\u0161nji neoapsolutisti\u010dki sustav cenzure do\u0161lo je do naglog porasta izdavanja knjiga, \u010dasopisa i novina \u2013 koje su po\u010dele izlaziti posvuda u austrijskom dijelu Monarhije \u2013 te do oblikovanja politi\u010dkog javnog mnijenja putem novina i drugih publikacija.<\/p>\n\n\n\n

U okolnostima etni\u010dke izmije\u0161anosti stanovni\u0161tva u Istri i sve izra\u017eenijih nacionalno-politi\u010dkih sukobljavanja od sedamdesetih godina XIX. stolje\u0107a do Prvog svjetskog rata, ve\u0107ina talijanskih i hrvatskih novina nisu bile samo sredstvo preno\u0161enja informacija ve\u0107 su i poticale nacionalno-politi\u010dko organiziranje pripadnika vlastite etni\u010dke skupine u svrhu postizanja politi\u010dke prevlasti u Istarskom saboru (u slu\u010daju hrvatsko-slovenske stranke), odnosno zadr\u017eavanja prevlasti (u slu\u010daju talijanske liberalne stranke). Stoga je ve\u0107ina talijanskog i hrvatskog novinstva u Istri do Prvog svjetskog rata imala nagla\u0161eno nacionalno-politi\u010dko obilje\u017eje.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107a prepreka razvoju novinstva na hrvatskom jeziku u Istri \u2013 a to je ujedno i razlog zaka\u0161njele pojave hrvatskih novina u odnosu na talijanske \u2013 bio je visoki stupanj nepismenosti me\u0111u pripadnicima hrvatskoga puka.<\/p>\n\n\n\n

Pokretanje i izdavanje novina zahtijevalo je znatna financijska sredstva. Razvijeno talijansko gra\u0111anstvo financiralo je ve\u0107inu talijanskih novina, koje su slu\u017eile njegovim nacionalno-politi\u010dkim i gospodarskim interesima. U okolnostima siroma\u0161tva i ra\u0161irene nepismenosti me\u0111u hrvatskim selja\u0161tvom, te malobrojnog i gospodarski nerazvijenog hrvatskog sitnoga gra\u0111anstva (koje se tek stvaralo), u Istri su se knjige, novine i \u010dasopisi na narodnom jeziku pojavili kasnije i izlazili u znatno manjem broju i nakladi u odnosu na talijanske publikacije, kao i u odnosu na hrvatski tisak u drugim hrvatskim pokrajinama. Npr. 1913. godine u Istri su izlazile 22 novine, od toga 12 na talijanskom, 6 na njema\u010dkom, a 4 na hrvatskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n

Na\u0161a sloga<\/em> \u2013 prve hrvatske novine u Istri \u2013 pojavila se u javnosti u vrlo skromnom obliku. Kod tog \u201emalog listka\u201c \u2013 kako ga je nazivao njegov pokreta\u010d biskup Juraj Dobrila \u2013 u po\u010detku je sve skromno: format (24 x 34 cm \u2013 otprilike upola manji od uobi\u010dajenog formata novina10), obim (4 stranice), cijena \u2013 pogotovo za seljake (pojedini broj stajao je 5 nov\u010di\u0107a, a za seljake je godi\u0161nja pretplata bila 20 nov\u010di\u0107a), 128 u\u010destalost izla\u017eenja (dvaput mjese\u010dno, a od 1884. tjedno11), broj suradnika (uglavnom sve\u0107enika i u\u010ditelja), financiranje i naklada (u po\u010detku oko 500 primjeraka).<\/p>\n\n\n\n

Podnaslov lista \u2013 \u201ePou\u010dni, gospodarski i politi\u010dki list\u201c \u2013 nazna\u010duje njegove glavne teme. Po\u010deo je izlaziti 1. VI. 1870. g. u Trstu nakon \u0161to su idejni za\u010detnik i pokreta\u010d lista biskup Juraj Dobrila i \u201epoznati na\u0161inac\u201c (pretpostavlja se da je to bio biskup Josip Juraj Strossmayer) osigurali sredstva za izdavanje 400 primjeraka ovih novina. Biskup Dobrila u po\u010detku nije bio siguran ho\u0107e li njihove novine nai\u0107i na odaziv me\u0111u hrvatskim \u201ekmetima\u201c (kako su u Istri nazivani seljaci), kojima su prvenstveno bile namijenjene, jer je me\u0111u njima bilo vrlo malo pismenih; stoga je o\u010dekivao da \u0107e se u po\u010detku putem pretplate prodavati samo 100 primjeraka. Krajem 1870. g. uredni\u0161tvo lista izvijestilo je da je broj pretplatnika porastao na tisu\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

U drugoj polovini XIX. i po\u010detkom XX. stolje\u0107a pojedini zna\u010dajni pripadnici talijanske gra\u0111anske inteligencije u Istri putem novina i knjiga \u0161irili su ideolo\u0161ke etni\u010dke predrasude o Hrvatima i Slovencima u Istri kao neciviliziranim pripadnicima \u201ebarbarskih\u201d naroda kojima je su\u0111eno da se civiliziraju prihva\u0107anjem nadmo\u0107ne talijanske kulture i jezika. Suprotstavljaju\u0107i se takvim predrasudama biskup Dobrila i suradnici \u2013 uglavnom sve\u0107enici \u2013 koji su ure\u0111ivali Na\u0161u slogu<\/em> uzeli su za program ovog lista misao vodilju biskupa Strossmayera \u201eProsvjetom k slobodi!\u201d, pri \u010demu se u prvom broju nagla\u0161ava da je rije\u010d o prosvjeti zasnovanoj na katoli\u010dkoj religiji.<\/p>\n\n\n\n

Urednici su poku\u0161ali prilagoditi \u010ditateljima na\u010din pisanja i jezik \u010dlanaka pa od 16. VIII. 1871. po\u010dinje izlaziti rubrika \u201eFranina i Jurina\u201c koja je ubrzo postala najpopularnija u puku. To su razgovori dvojice istarskih seljaka na istarskoj \u010dakavici, pisani na na\u010din koji je bio blizak tradicionalnoj selja\u010dkoj usmenoj predaji. Naj\u010de\u0161\u0107a tema tih \u0161aljivih razgovora bilo je ruganje onim pripadnicima hrvatskog naroda koji su na izborima glasali za talijansku gra\u0111ansko-liberalnu stranku.<\/p>\n\n\n\n

Prvi odgovorni urednik lista bio je sve\u0107enik Antun Karabai\u0107 (1832. \u2013 1906.), a najdu\u017ee vrijeme glavnim su urednicima bili sve\u0107enici Mate Bastian (1828. \u2013 1885.) (tijekom 1870-ih godina) i Matko Mandi\u0107 (1849. \u2013 1915.), koji je od 1883. do smrti bio urednik i glavni suradnik lista. Dr. Matko Laginja je bio urednik 1881.-1882. godine.<\/em><\/p>\n\n\n\n

U posljednjem broju lista koji je izi\u0161ao 25. V. 1915., uredni\u0161tvo obavje\u0161tava \u010ditatelje: \u201cRadi pomanjkanja radnih sila (zbog evakuacije civilnog stanovni\u0161tva iz ratne luke Pule \u2013 op.), prisiljeni smo do boljih vremena nakon 45 godina obustaviti izdavanje na\u0161ega lista.\u201d Umjesto o\u010dekivanih \u201eboljih vremena\u201c, nakon rata uslijedilo je talijansko zaposjedanje Istre, a ubrzo nakon dolaska fa\u0161izma na vlast i zabrana izdavanja hrvatskih knjiga i novina. Zahvaljuju\u0107i ste\u010denoj svijesti o slobodi kod ve\u0107ine pripadnika hrvatskog puka nisu uspjeli poku\u0161aji fa\u0161isti\u010dkog prisilnog odnaro\u0111ivanja istarskih Hrvata i Slovenaca u Istri. U tome je trajna zasluga Na\u0161e sloge<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n

Na\u0161a sloga<\/em><\/a> na internetu<\/p>\n\n\n\n

Zbog malo sa\u010duvanih primjeraka ovih novina u Hrvatskoj i nepostojanja kompleta ovih novina u knji\u017enicama u Hrvatskoj, prije 25 godina, na inicijativu tada\u0161njih ravnatelja Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu (NSK) i Sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Puli snimljen je na mikrofilm komplet Na\u0161e sloge \u2013 svih 46 objavljenih godi\u0161ta s oko 1.900 objavljenih brojeva \u2013 na temelju izvornika koji se \u010duvaju u \u010detirima knji\u017enicama: Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, Sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Puli, knji\u017enici Pore\u010dke i Pulske Biskupije i Sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Rijeci. U posljednjih trinaest godina dvije knji\u017enice izradile su i na mre\u017ei objavile digitalne reprodukcije Na\u0161e sloge \u2013 Sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica u Puli na portalu Istarske novine online* (INO, 2007. godine) i Austrijska nacionalna knji\u017enica na portalu ANNO** (oko 2009. g.). Na internetu su kopije tih digitalnih reprodukcija Na\u0161e sloge objavljene na jo\u0161 dva portala: na portalu Stare hrvatske novine *** (NSK) i \u2013 odnedavno, posredstvom Austrijske nacionalne knji\u017enice u Be\u010du \u2013 na portalu Europeana \u2013 europskoj digitalnoj platformi za kulturnu ba\u0161tinu.**** Jedino je na portalu INO pulske Sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice objavljeno svih 46 godi\u0161ta Na\u0161e sloge (s oko 1.900 brojeva).<\/p>\n\n\n\n

* Na\u0161a sloga<\/em> na portalu Istarske novine online: http:\/\/skpu.unipu.hr\/ino\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

Godina 1870.:  http:\/\/ino.unipu.hr\/data\/nasa_sloga\/1870\/1.pdf<\/a><\/p>\n\n\n\n

Godina 1871. (1. polovica):  http:\/\/ino.unipu.hr\/data\/nasa_sloga\/1871\/1.pdf<\/a><\/p>\n\n\n\n

** AustriaN Newspapers Online: Historische \u00f6sterreichische Zeitungen und Zeitschriften online. Dostupno na: http:\/\/anno.onb.ac.at\/cgi-content\/anno?aid=nsp<\/a><\/p>\n\n\n\n

 *** Stare hrvatske novine. Dostupno na: http:\/\/dnc.nsk.hr\/Newspapers\/LibraryTitle.aspx?id=b455c4eb-1be6-456f-a78b-6448899f00d0<\/a><\/p>\n\n\n\n

\u00a0**** Europeana collections. Dostupno na: https:\/\/classic.europeana.eu\/portal\/en\/search?q= nasa+sloga<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25556,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-25554","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Nasa-Sloga.jpg?fit=730%2C487&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":25554,"position":0},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52909,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52909","url_meta":{"origin":25554,"position":1},"title":"Okrugli stol \u201ePovijest franjevaca i drugih redovni\u010dkih zajednica \u2013 u povodu 800. obljetnice smrti sv. Franje\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg Festivala povijesti Kliofest, u \u010detvrtak 7. svibnja u 10 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, odr\u017eat \u0107e se okrugli stol \u201ePovijest franjevaca i drugih redovni\u010dkih zajednica \u2013 u povodu 800. obljetnice smrti sv. Franje\u201c Okrugli stol, u kojem sudjeluju Stanko Andri\u0107, Anica Bili\u0107, Matej Hriber\u0161eki\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":25554,"position":2},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":25554,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53215,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53215","url_meta":{"origin":25554,"position":4},"title":"KSDD i KSFF: Ciklus partizanskih filmova – projekcije uz diskusiju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KSSD i KSFF vas sa zadovoljstvom pozivaju na tre\u0107u u nizu projekciju u ciklusu partizanskih filmova! Gledamo Ne okre\u0107i se, sine (1956.) u re\u017eiji Branka Bauera. Film prati pri\u010du oca Nevena i sina Zorana te razvoj njihova odnosa u vidu bijega od nacisti\u010dkih snaga koje su Zorana odgajale da mrzi\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF-ciklus.jpg?fit=512%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":25554,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25554","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25554"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25554\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25561,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25554\/revisions\/25561"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25556"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25554"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25554"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25554"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}