{"id":2551,"date":"2016-10-20T22:00:05","date_gmt":"2016-10-20T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2551"},"modified":"2016-10-20T22:00:05","modified_gmt":"2016-10-20T22:00:05","slug":"ivanu-mirniku-nagrada-za-zivotno-djelo-hrvatskog-muzejskog-drustva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2551","title":{"rendered":"Ivanu Mirniku Nagrada za \u017eivotno djelo Hrvatskog muzejskog dru\u0161tva"},"content":{"rendered":"<style> <!--  \/* Font Definitions *\/  @font-face \t{font-family:Calibri; \tpanose-1:2 15 5 2 2 2 4 3 2 4; \tmso-font-charset:238; \tmso-generic-font-family:swiss; \tmso-font-pitch:variable; \tmso-font-signature:-1610611985 1073750139 0 0 159 0;}  \/* Style Definitions *\/  p.MsoNormal, li.MsoNormal, div.MsoNormal \t{mso-style-unhide:no; \tmso-style-qformat:yes; \tmso-style-parent:\"\"; \tmargin-top:0cm; \tmargin-right:0cm; \tmargin-bottom:10.0pt; \tmargin-left:0cm; \tline-height:115%; \tmso-pagination:widow-orphan; \tfont-size:11.0pt; \tfont-family:\"Calibri\",\"sans-serif\"; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoChpDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmso-default-props:yes; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoPapDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmargin-bottom:10.0pt; \tline-height:115%;} @page Section1 \t{size:612.0pt 792.0pt; \tmargin:70.85pt 70.85pt 70.85pt 70.85pt; \tmso-header-margin:36.0pt; \tmso-footer-margin:36.0pt; \tmso-paper-source:0;} div.Section1 \t{page:Section1;} --> <\/style>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight:normal\">Hrvatsko muzejsko dru\u0161tvo<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">http:\/\/hrmud.hr<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Za izniman dugogodi\u0161nji doprinos muzejskoj struci, dugogodi\u0161nji muzejski savjetnik Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu Ivan Mirnik, primio je ovogodi\u0161nju Nagradu za \u017eivotno djelo Hrvatskog muzejskog dru\u0161tva (HMD), koje je dodijelilo i svoje godi\u0161nje nagrade najboljim muzejskim projektima ostvarenima u protekloj godini.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&#8220;Sretan sam da je toliko lijepih projekata danas nagra\u0111eno za projekte koji su se doga\u0111ali u hrvatskim muzejima, \u0161to dokazuje koliko je za ovaj posao potrebno truda i muke i koliko je to zahtjevan posao&#8221;, rekao je laureat.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Nagrada za \u017eivotno djelo dodijeljena mu je za gotovo pedeset godina kontinuiranog i predanog muzejskog rada, o kojemu svjedo\u010di i podatak da je autor 430 znanstvenih i stru\u010dnih priloga, kojih broj jo\u0161 uvijek raste, a on je unato\u010d mirovini jo\u0161 uvijek aktivan.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&#8220;Osim \u0161to je neumoran u objavljivanju radova iz razli\u010ditih podru\u010dja svakodnevno ga je mogu\u0107e susresti na njegovom starom &#8216;radnom mjestu&#8217;, gdje jo\u0161 uvijek, kad ustreba, nesebi\u010dno poma\u017ee svojim nasljednicima, kao i svima ostalima kojima je njegova pomo\u0107 potrebna i po\u017eeljna&#8221;, istaknuto je u obrazlo\u017eenju.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Njegov doprinos radu na Numizmati\u010dkoj zbirci AMZ-a ocjenjuje se nemjerljivim. &#8220;Te\u0161ko je \u010dak i pribli\u017eno definirati koli\u010dinu materijala koju je strpljivim radom, znanjem i iskustvom evidentirao, determinirao, inventirao te na razli\u010dite na\u010dine publicirao, a zatim i selekcionirao primjerke namijenjene stalnom izlo\u017ebenom postavu, kojemu je bio suautorom&#8221;, dodaje se.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">U svijetu i Hrvatskoj ugledni muzejski stru\u010dnjak, numizmati\u010dar i arheolog Ivan Mirnik (Zagreb, 1942.) samostalno je realizirao i jedanaest izlo\u017ebenih projekata, a u suatorstvu njih tridesetak u Hrvatskoj i u inozemstvu.<span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp; <\/span>Niz godina je bio i zamjenikom ravnatelja zagreba\u010dkog Arheolo\u0161kog muzeja, urednikom Vjesnika arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu te Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, tijekom nekoliko desetlje\u0107a vodio je i brigu o muzejskoj arhivskoj dokumentaciji, a poznat je i kao poliglot, s izvrsnim znanjem njema\u010dkog, engleskog, francuskog i talijanskog jezika, \u010dlan me\u0111unarodnih i doma\u0107ih strukovnih dru\u0161tava.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Zamjenica ministrice kulture Ana Lederer istaknula je kako se dodjelom nagrada Hrvatskog muzejskog dru\u0161tva nastoji doprinijeti valoriziranju i poticanju rada muzejskih djelatnika i samih muzeja, kao mjesta gdje se danas kroz interdisciplinarni pristup muzejskoj gra\u0111i komunicira s publikom i senzibilizira javnost za muzejske programe te osvje\u0161tavaju o raznolikosti muzejske ba\u0161tine koja se u njima \u010duva i prezentira.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Voditelj Odsjeka za muzejsku, likovnu i knji\u017eevnu djelatnost zagreba\u010dkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, Veljko Mihali\u0107 rekao je kako i Grad Zagreb bilje\u017ei sve vi\u0161e turista koji ovdje dolaze radi kulturnih sadr\u017eaja, njih vi\u0161e od 25 posto, a \u010demu u velikoj mjeri doprinose i muzeji.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Predsjednica Hrvatskog muzejskog dru\u0161tva Milvana Arko Pijevac istaknula je da broj prijavljenih kandidatura svjedo\u010di o tome koliko te nagrade puno zna\u010de puno muzealcima &#8211; ove ih je godine bio pedeset. &#8220;Kako je bila rije\u010d o odli\u010dnim programima i projektima Ocjenjiva\u010dkom sudu nije bilo lako izabrati najbolje, a nadam se da \u0107e dobitnicima to biti poticaj za daljnji rad&#8221;, dodala je.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Za izlo\u017ebu &#8220;Nepokorena \u0161uma i Radovan Iv\u0161i\u0107&#8221; u kategoriji za realiziranu izlo\u017ebu nagra\u0111ene su njezine autorice Snje\u017eana Pintari\u0107 i Annie Le Brun. Izlo\u017eba posve\u0107ena jednom od najistaknutijih hrvatsko-francuskih nadrealisti\u010dkih pjesnika odr\u017eala se krajem pro\u0161kle godine u zagreba\u010dkom Muzeju suvremene umjetnosti.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Raznovrsnu gra\u0111u sa 168 izlo\u017eaka, od kojih su neki prvi put predstavljeni, povezivali su citati iz Iv\u0161i\u0107evih djela u obliku zidnih legendi. Izlo\u017eba je bila oboga\u0107ena i audio snimkama Iv\u0161i\u0107evih radio drama, a kako bi se stvorio dojam \u0161ume u MSU je izgra\u0111ena posebna arhitektura.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Muzej vu\u010dedolske kulture u Vukovaru osvojio je nagradu kao najbolji realizirani stalni postav &#8211; otvoren je u lipnju 2015. godine. Nagra\u0111en je kao jedinstveni muzej u svijetu posve\u0107en jednoj prapovijesnoj kulturnoj pojavi, a i jedini je arheolo\u0161ki muzej u isto\u010dnoj Hrvatskoj.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Dugogodi\u0161nji istra\u017eiva\u010d Vu\u010dedola, Aleksandar Durman pripremio je sa stru\u010dnim arheolo\u0161kim timom muzeolo\u0161ku koncepciju stalnog postava kroz 19 prostorija i izlo\u017ebenu povr\u0161inu ve\u0107u od tisu\u0107u \u010detvornih metara, uvode\u0107i posjetitelje u na\u010din \u017eivota od prije pet tisu\u0107a godina interpretiraju\u0107i nalaze koji manifestiraju visoko razvijenu civilizacijsku razinu.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Za monografiju &#8220;Monkodonja, Istra\u017eivanje protourbanog naselja bron\u010danog doba Istre &#8211; knjiga 1, Iskopavanje i nalazi gra\u0111evina&#8221; u kategoriji realiziranog izdava\u010dkog projekta nagra\u0111en je Arheolo\u0161ki muzej Istre.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Na skoro \u0161est stotina stranica monografija s 29 radova, a na temelju dvanaestogodi\u0161njeg rada brojnih stru\u010dnjaka na terenu, otkriva nove podatke o na\u010dinima gradnje i vremenu nastanka bron\u010danodobnih utvr\u0111enih naselja, organizaciji prostora, dru\u0161tvenom ure\u0111enju, na\u010dinu \u017eivota.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Monografija je opremljena s 336 fotogafija u boji, kartama, geodetskim snimcima, crte\u017eima lokaliteta i nalaza, rekonstrukcijama, akvarelima idejnih rekonstrukcija, te sedam priloga koji se odnose na planove naselja, tlocrte gradnji i gra\u0111evina. Autor dizajna kataloga je Alfio Klari\u0107.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Rad Sanje Ivan\u010di\u0107 i Sanje Acalija na izlo\u017ebi &#8220;Povismo i sukno: ka\u0161telansko tradicijsko ruho&#8221; u splitskom Etnografskom muzeju nagra\u0111en je u kategoriji istra\u017eiva\u010dkog rada koji je rezultirao izlo\u017ebom.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Izlo\u017eba je monografski prikaz tradicijskog odijevanja u prostoru ka\u0161telanskih naselja, a prethodilo joj je dugogodi\u0161nje istra\u017eivanje na terenu i u muzejskim zbirkama i knji\u017enicama. Najslo\u017eeniji dio posla sastojao se u obila\u017eenju ka\u0161telanskih obitelji, prikupljanju podataka i svjedo\u010danstava pojedinaca, prikupljanju gra\u0111e za obradu i izlaganje, te izrada potrebnih rekonstrukcija.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">U kategoriji posve\u0107enoj provedenom istra\u017eiva\u010dkom radu koji je rezultirao stru\u010dnom publikacijom nagra\u0111ena je Gordana Milakovi\u0107 za katalog &#8220;Istra Istria MEMENTO izbor iz fundusa Zbirke starih razglednica&#8221;. Vi\u0161a kustosica Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, Gordana Milakovi\u0107, voditeljica je Zbirke starih razglednica i Kartografske zbirke, a katalog Zbirke starih razglednica i istoimena izlo\u017eba, rezultat su vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eiva\u010dkog rada. Cjelokupni projekt nagra\u0111en je kao primjer stru\u010dnog muzeolo\u0161kog rada na jednoj muzejskoj zbirci, od skupljanja gra\u0111e, preko stru\u010dne obrade i pohrane do njene izlo\u017ebene prezentacije i izdavanja stru\u010dne publikacije.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Za najbolji realizirani pedago\u0161ko &#8211; edukacijski program Ocjenjiva\u010dki sud je nagradio Marijana Bogati\u0107a, za pedago\u0161ko &#8211; edukacijski projekt Volonterski kamp, projekt kojega on kontinuirano organizira od 2008. s ciljem terenskog obra\u0111ivanja ba\u0161tine, te pru\u017eanja prilike za stjecanjem stru\u010dnog iskustva volonterima, u pravilu studentima.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Svake godine volonterski kamp ima novi projekt, a u njegovom \u0161estom izdanju pro\u0161le godine obilazili su se ostaci srednjovjekovnih fortifikacijskih objekata te spomenika iz vremena NOB-a i Domovinskog rata na podru\u010dju Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">U kategoriji marketin\u0161ko \u2013 propagandnog programa nagra\u0111en je program me\u0111unarodnih 3. dana industrijske ba\u0161tine grada Siska u realizaciji Gradskog muzeja Sisak, koji su bili posve\u0107eni prezentaciji industrijske ba\u0161tine grada Siska, te je imala me\u0111unarodni karakter s nizom doga\u0111anja.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Svi su programi bili popra\u0107eni propagandnom kampanjom koja je obuhva\u0107ala ogla\u0161avanje putem letaka, plakata i banera, medijskim, web i ogla\u0161avanjem putem dru\u0161tvenih mre\u017ea, a imali su i dobro medijsko pra\u0107enje.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Projekt &#8220;Zlato i srebro srednjeg vijeka mati\u010dnih arheolo\u0161kih muzeja Republike Hrvatske&#8221;, u realizaciji Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu, Arheolo\u0161kog muzeja u Splitu, Arheolo\u0161kog muzeja Zadar, Arheolo\u0161kog muzeja Istre i Muzeja Slavonije, osvojio je godi\u0161nju nagradu u kategoriji za me\u0111umuzejsku suradnju.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Cilj projekta bio je predstaviti \u0161iroj javnosti srednjovjekovne zbirke hrvatskih arheolo\u0161kih muzeja, uz odabrane pojedina\u010dne, grobne ili skupne nalaze izra\u0111ene od plemenitih metala koji svojom zanimljivo\u0161\u0107u i vrijedno\u0161\u0107u oslikavaju razli\u010dita srednjovjekovna razdoblja i kulturna i civilizacijska strujanja koja su obilje\u017eila vrijeme od po\u010detka 5. do po\u010detka 16. stolje\u0107a, \u0161to je i napravljeno kroz pet izlo\u017ebi i uz \u010detiri prate\u0107a kataloga.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">U obrazlo\u017eenju se posebno isti\u010de doprinos. \u017deljka Deme, kao idejnog za\u010detnika i koordinatora tog kompleksnog i zahtjevnog projekta, koji je osim izlo\u017ebe i kataloga u Arheolo\u0161kom muzeju u Zagrebu koordinirao i rad ostala \u010detiriju muzeja.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Hrvatsko muzejsko dru\u0161tvo jedino je koje dodjeljuje strukovne nagrade u kategorijama koje pokrivaju \u0161iroki spektar muzejskog djelovanja, a zbog visoke kvalitete ovogodi\u0161njih prijavljenih projekata dodijelilo je i posebna priznanja.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Posebno priznanje za realizaciju izlo\u017ebe dodijeljeno je Arheolo\u0161kom muzeju Istre za izlo\u017ebu &#8220;Istra, lav i orao &#8211; TEMPORIS SIGNA, arheolo\u0161ka svjedo\u010danstva istarskog novovjekovlja&#8221;.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Za kreativnu i likovno osmi\u0161ljenu realizaciju izlo\u017ebe &#8220;Pod pritiskom&#8221;.posebno priznanje dobile su autorica Jadranka Suli\u0107 \u0160prem, kustosica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik i Dubravka Tullio, muzejska pedagoginja Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Posebno priznanje za dugogodi\u0161nju nakladni\u010dku aktivnost i sustavno prou\u010davanje i promicanje povijesnih li\u010dnosti Dubrovnika dobili su Dubrova\u010dki muzeji, a za izradu faksimila metalnih muzejskih predmeta kori\u0161tenih u izlo\u017ebenoj djelatnosti i edukacijskim programima Muzeja Slavonije restauratora tog muzeja Josip Kralik.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Prirodoslovni muzej Rijeka dobio je posebno priznanje za pedago\u0161ko \u2013 edukacijski program Raznolikost je bitna, dok je Arheolo\u0161ki muzej Istre priznanje dobio za marketin\u0161ko &#8211; propagandni program Spectacula Antiqua.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Posebno priznanje za me\u0111umuzejsku suradnju dodijeljeno je Gradskom muzeju Vara\u017edin za izlo\u017ebeni projekt Velikani hrvatske umjetnosti 20 st. \/ Izlo\u017eba iz fundusa Galerije starih i novih majstora Gradskog muzeja Vara\u017edin, koja je realizirana u Be\u010du, Bratislavi i Budimpe\u0161ti.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Izvan kategorije posebno priznanje dobio je Gradski muzej Po\u017eega za projekt &#8220;Muzej u loncu&#8221;, kojim istra\u017euje, valorizira i promi\u010de nematerijalnu kulturnu ba\u0161tinu &#8211; tradicijsko kulinarstvo Slavonije, Baranje i Srijema.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">U Ocjenjiva\u010dkom sudu bili su Ante Rendi\u0107 Mio\u010devi\u0107, Jakov Radov\u010di\u0107, Vesna Juri\u0107 Bulatovi\u0107, Dora Bo\u0161kovi\u0107 i Lida Roje Depolo.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b style=\"mso-bidi-font-weight:normal\">(Hina)<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Izvor: http:\/\/www.culturenet.hr\/<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\"><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2551","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2551,"position":0},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":2551,"position":1},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":2551,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":2551,"position":3},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":2551,"position":4},"title":"Tribina &#8220;Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":2551,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2551","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2551"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2551\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2551"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2551"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2551"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}