{"id":25471,"date":"2021-03-19T18:54:04","date_gmt":"2021-03-19T18:54:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25471"},"modified":"2021-03-19T18:54:04","modified_gmt":"2021-03-19T18:54:04","slug":"jusp-jasenovac-in-memoriam-brigita-knezevic-1940-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25471","title":{"rendered":"JUSP Jasenovac: In memoriam Brigita Kne\u017eevi\u0107 (1940. &#8211; 2021.)"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S dubokom tugom primili smo vijest da nas je u 81. godini \u017eivota napustila Brigita Kne\u017eevi\u0107, jedna od istaknutih \u010dlanica Udru\u017eenja biv\u0161ih logora\u0161a iz Beograda.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Brigita je ro\u0111ena 25. travnja 1940. godine u selu Mirkovci kod Kozarske (Bosanske) Dubice u obitelji Bundalo. Za vrijeme neprijateljske ofenzive na Kozaru u ljeto 1942. godine s obitelji je dospjela u logor Staru Gradi\u0161ku gdje je zajedno s brojnom djecom nasilno odvojena od njihovih roditelja. Zahvaljuju\u0107i Diani Budisavljevi\u0107 i njezinim suradnicima spa\u0161ena je iz logora i odvedena u zagreba\u010dki Zavod za gluhonijeme. Ondje ju je posvojila obitelj Fistri\u0107 koja joj je dala ime Brigita.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istinu o svom pravom podrijetlu Brigita Fistri\u0107 je saznala puno godina nakon zavr\u0161etka rata. U to vrijeme \u017eivjela je u Beogradu gdje je aktivno sudjelovala u sekciji pre\u017eivjelih zato\u010denika. Ondje je uz pomo\u0107 ljudi okupljenih oko Dragoja Luki\u0107a, Marina Zurla i zagreba\u010dkog lista \u201eArena\u201c postupno saznala sudbinu \u010dlanova svoje obitelji i svoje pravo ime Mika Bundalo. Doznala je da su joj otac i tri strica ubijeni u logoru Sajmi\u0161te i da je majka Milica umrla 1964. godine, cijeli \u017eivot \u017eive\u0107i u uvjerenju da joj k\u0107i nije pre\u017eivjela.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon \u0161to je njena sudbina opisana u dokumentarnom filmu Marina Zurla i Dominika Zena &#8220;Stotinu pedeset i osma&#8221;, Brigita je postala jednim od simbola stradanja djece u usta\u0161kim logorima. Osim toga, njezin susret s obitelji zabilje\u017een je i u Zurlovom romanu &#8220;Iza zida&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Brigita je sve do nedavne pandemije virusa COVID-19 redovito posje\u0107ivala Spomen podru\u010dje Jasenovac s kojim je uspostavila izuzetne odnose. Kao rezultat te suradnje ostvareno je i snimanje Brigitinog iskaza, \u010diji su ulomci dio stalnog postava Memorijalnog muzeja u Jasenovcu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010clanovima njezine obitelji izra\u017eavamo najdublju su\u0107ut.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Govor Brigite Kne\u017eevi\u0107, predstavnice pre\u017eivjelih zato\u010denika logora Jasenovac, prilikom komemoracije na Spomen podru\u010dju Jasenovac, 22. travnja 2012. godine<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pripala mi je velika \u010dast da se s nekoliko rije\u010di obratim ovom uva\u017eenom skupu, na ovom svetom mjestu u Jasenovcu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pozdravljam Vas u ime logora\u0161a Jasenovca iz Srbije. Svake godine je sve manje pre\u017eivjelih logora\u0161a i \u017eivih svjedoka stradanja u Jasenovcu, ostali smo mi koji smo tada bili djeca.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I ba\u0161 zato&nbsp;ovo mjesto nas treba uvijek podsje\u0107ati na \u017ertve koje su ovdje polo\u017eile svoje \u017eivote i da se zlo nikada ne ponovi, da gradimo \u017eivot i budu\u0107nost u ljubavi i toleranciji. Takav zavjet moramo ostaviti za na\u0161e nara\u0161taje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Diana Budisavljevi\u0107 je iz \u010deljusti smrti spasila preko 12.000 djece, a u svojoj drugoj godini \u017eivota jedno od te djece bila sam i ja. Mnoge obitelji u Hrvatskoj su spa\u0161avale tu djecu i zahvaljuju\u0107i ljudima dobre volje, ja danas imam obitelj, unuke i pristojnu starost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovo mjesto mora ostati kao opomena, kao sveti\u0161te za sve pale i nedu\u017ene \u017ertve.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Neka im je vje\u010dna slava!<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: <a href=\"http:\/\/www.jusp-jasenovac.hr\/Default.aspx?sid=9266\">http:\/\/www.jusp-jasenovac.hr\/Default.aspx?sid=9266<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25472,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-25471","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/brigita.jpg?fit=500%2C508&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55995,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55995","url_meta":{"origin":25471,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Sre\u0107ka Tomasa &#8220;Podrijetlo i mladost nobelovca Ru\u017ei\u010dke&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom 50. obljetnice smrti Leopolda (Lavoslava) Ru\u017ei\u010dke Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Dr\u017eavni arhiv u Vukovaru organizirali su u ponedjeljak 26. listopada\u00a0 u Knji\u017enici HAZU predstavljanje knjige prof. dr. sc. Sre\u0107ka Tomasa Podrijetlo i mladost nobelovca Ru\u017ei\u010dke. Knjiga je plod autorova vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eivanja \u017eivota, rada i znanstvenih postignu\u0107a hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ruzicka.jpg?fit=1200%2C742&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ruzicka.jpg?fit=1200%2C742&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ruzicka.jpg?fit=1200%2C742&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ruzicka.jpg?fit=1200%2C742&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ruzicka.jpg?fit=1200%2C742&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54340,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54340","url_meta":{"origin":25471,"position":1},"title":"Dr\u017eavni arhiv u Slavonskom Brodu: In Memoriam \u2013 mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon duge i te\u0161ke bolesti, u 73. godini \u017eivota, napustio nas je mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.), arhivist, povjesni\u010dar i zaslu\u017enik u kulturi. Tijekom svoga dugogodi\u0161njeg obna\u0161anja du\u017enosti ravnatelja Dr\u017eavnog arhiva u Slavonskom Brodu ostavio je neizbrisiv trag na podru\u010dju hrvatske arhivistike. Dao je tako\u0111er veliki obol u organizaciji brojnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":25471,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55866,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55866","url_meta":{"origin":25471,"position":3},"title":"Matko Globa\u010dnik, \u201cPrava\u0161 u reverendi. \u017divot i djelo Kerubina \u0160egvi\u0107a\u201d, sv. I. \u201cU Austro-Ugarskoj Monarhiji, 1867.\u20131918.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Plejada je upravo objavila prvi svezak djela Prava\u0161 u reverendi koji donosi minuciozno istra\u017een \u017eivot franjevca i sve\u0107enika Kerubina \u0160egvi\u0107a za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, odnosno od 1867. do 1918. godine. Svestran kao rijetko koja osoba u novijoj hrvatskoj povijesti, \u0160egvi\u0107 je bio aktivan u politici i plodno je djelovao u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55707,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55707","url_meta":{"origin":25471,"position":4},"title":"Rezultati Natje\u010daja \u201eNagrada za najbolji rad mladih povjesni\u010dara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje\u201d (2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Slavonski Brod, 8. listopada 2026. godine Temeljem Odluke o objavljivanju natje\u010daja za 14. godi\u0161nju nagradu Podru\u017enice pod nazivom \u201eNagrada za najbolji rad mladih povjesni\u010dara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje\u201c od 16. o\u017eujka 2026. godine (KLASA: 640-01\/26-01\/06; URBROJ: 251-849-06-01-26-1) (u daljnjem tekstu: Odluka), Povjerenstvo za odabir i ocjenu radova u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":25471,"position":5},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, &#8220;Noin sin&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25471","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25471"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25471\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25473,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25471\/revisions\/25473"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25472"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25471"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25471"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25471"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}