{"id":25446,"date":"2021-03-18T22:01:14","date_gmt":"2021-03-18T22:01:14","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25446"},"modified":"2021-03-18T22:01:14","modified_gmt":"2021-03-18T22:01:14","slug":"poziv-na-znanstveni-skup-od-sclavoniae-do-slavonije-pojam-opseg-i-granicni-polozaj-u-srednjem-i-ranom-novom-vijeku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25446","title":{"rendered":"Poziv na znanstveni skup “Od \u00bbSclavoniae\u00ab do Slavonije: pojam, opseg i grani\u010dni polo\u017eaj u srednjem i ranom novom vijeku”"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatski institut za povijest \u2013 Podru\u017enica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, uz potporu Hrvatske zaklade za znanost, organizira u Slavonskom Brodu<\/strong> od 21.<\/strong> do 22.<\/strong> listopada 2021.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Znanstveni skup <\/strong><\/p>\n\n\n\n

OD \u00bbSCLAVONIAE\u00ab DO SLAVONIJE:<\/strong>
POJAM, OPSEG I GRANI\u010cNI POLO\u017dAJ U SREDNJEM I RANOM NOVOM VIJEKU<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pozivamo vas da sudjelujete na znanstvenom skupu posve\u0107enom pojmu Slavonija <\/em>te regiji Slavoniji u srednjem i ranom novom vijeku (oko 1000. \u2013 oko 1800.).<\/p>\n\n\n\n

Skup je sastavni dio aktivnosti projekta \u201eS(c)lavoni(j)a: ime, opseg i grani\u010dni polo\u017eaj u srednjem i ranom novom vijeku\u201c (IP-2020-02-3333), koji financira Hrvatska zaklada za znanost.<\/p>\n\n\n\n

Ispunjeni prijavni list (prilo\u017een) s naslovom izlaganja molimo poslati do 1. svibnja 2021.<\/strong> na po\u0161tansku adresu Hrvatski institut za povijest \u2013 Podru\u017enica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, A. Star\u010devi\u0107a 8, 35000 Slavonski Brod ili na e-mail: info@hipsb.hr<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Sa\u017eetak izlaganja (cca. 1 kartica) molimo poslati najkasnije do 15. lipnja 2021.<\/strong> na e-mail: info@hipsb.hr.<\/p>\n\n\n\n

***<\/p>\n\n\n\n

Geografsko ime Slavonia\/Sclavonia<\/em> u srednjem je vijeku imalo mnogostruke uporabe, a povijest toga pojma \u2013 njegovih zna\u010denja i prostornih primjena \u2013 od njegovih prvih pojava u izvorima bila je stolje\u0107ima vrlo kompleksna. U tom kontekstu, posebno je zanimljivo pitanje \u201cspecijalizacije\u201d imena Slavonia<\/em> u okviru Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, gdje se u 13. stolje\u0107u oblikovala upravna cjelina poznata kao Kraljevina Slavonija (Regnum Slavoniae<\/em>), s odre\u0111enom mjerom politi\u010dke i kulturne zasebnosti. Ime i opseg potonje pokrajine naro\u010dito su zanimljivi i va\u017eni zbog poznate \u010dinjenice da se politi\u010dko-geografski pojam Slavonije u ranome novom vijeku postupno pomicao od zapada prema istoku, tako da se prostor srednjovjekovne Slavonije ve\u0107im svojim dijelom ne poklapa s prostorom dana\u0161nje Slavonije, a istodobno se politi\u010dko-geografski pojam Hrvatske pomicao prema sjeveru i kontinentalnoj unutra\u0161njosti. To ima brojne implikacije za razumijevanje dr\u017eavnosti i dr\u017eavnih granica Hrvatske i Ugarske u srednjem vijeku i kasnije, zatim za razumijevanje politi\u010dkih koncepata koji su promicani iz raznih politi\u010dkih centara mo\u0107i, a tako\u0111er i za razumijevanje oblikovanja institucija sredi\u0161nje vlasti \u2013 Hrvatskog sabora, Slavonskog sabora, zajedni\u010dkog Hrvatsko-slavonskog (u kasnijem razvoju Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog) sabora, hrvatskih i slavonskih \u017eupanija te mnogih kratkotrajnih institucija poput Zemaljske uprave za Slavoniju, Hrvatskog kraljevinskog vije\u0107a i drugih.<\/p>\n\n\n\n

Kroz sve te mijene politi\u010dkih pojmova i institucija povezanih s regionalnim toponimom Slavonija<\/em>, vrlo je va\u017ena okolnost da su krajevi ozna\u010deni tim imenom na politi\u010dkom zemljovidu uvijek zauzimali grani\u010dni i pograni\u010dni polo\u017eaj. U razvijenom i kasnom srednjem vijeku, u sklopu Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, Slavonija je zemlja smje\u0161tena \u2013 ne samo u zemljopisnom, nego i u kulturnom i politi\u010dkom smislu \u2013 izme\u0111u tada\u0161nje Hrvatske i tada\u0161nje Ugarske. Istodobno, premda opsegom nevelika, svojim dvjema vanjskim granicama Slavonija se nalazila na pragu dvaju velikih prostornih kompleksa srednjovjekovne Europe: na jednoj strani prete\u017eito germanskog Svetog Rimskog Carstva, a na drugoj balkanskog prostora koji ba\u0161tini dominantan kulturni utjecaj Bizanta i u kojem sa Slavonijom u razvijenom i kasnom srednjem vijeku neposredno grani\u010di dr\u017eava Bosna, a od 15. stolje\u0107a Osmansko Carstvo. U 16. i 17. stolje\u0107u Slavonija, \u0161tovi\u0161e, postaje neposredno popri\u0161te sukoba \u201eIstoka i Zapada\u201c, utjelovljenih u osvaja\u010dkom Osmanskom Carstvu i u Habsbur\u0161koj Monarhiji koja je tada zapo\u010dela svoje \u0161irenje na podru\u010dja nekada\u0161nje ugarsko-hrvatske dr\u017eave. Nakon uzmaka osmanske vlasti i velikog pro\u0161irenja vlasti Habsburgovaca prema istoku, u me\u0111urje\u010dju Drave i Save ustalila se nova uporaba imena Slavonija, a pokrajinu ozna\u010denu tim imenom i u sklopu novog poretka zapala je uloga \u010duvanja dr\u017eavne granice i \u017eivot uz nju. U 18. stolje\u0107u ju\u017eni pojas tada\u0161nje Slavonije (sa Srijemom) uklopljen je izravno u veliki sustav habsbur\u0161ke Vojne krajine prema neprijateljskom Osmanskom Carstvu. Novi pristupi u prou\u010davanju povijesti pograni\u010dnih prostora (border studies<\/em>) otvaraju i ovdje nove perspektive, naro\u010dito u kombinaciji s mogu\u0107im ekohistorijskim istra\u017eivanjima.<\/p>\n\n\n\n

Naro\u010dito s pomakom Slavonije prema istoku, sve do Dunava, za ovu temu postaje vrlo relevantna \u010dinjenica da rubnim podru\u010djem te regije, kroz Podunavlje, stolje\u0107ima prolazi glavna cestovna komunikacija jugoisto\u010dne Europe, Be\u010d \u2013 Budim\/Pe\u0161ta \u2013 Osijek \u2013 Beograd \u2013 Sofija \u2013 Carigrad\/Istanbul, koja spaja Srednju Europu i Balkanski poluotok, odnosno Levant, \u010dime se stvaraju zna\u010dajne pretpostavke za razvoj gospodarstva i svakovrsnu kulturnu razmjenu. Ja\u010danjem rije\u010dnog prometa tijekom 18. stolje\u0107a, u \u017eari\u0161te aktivnosti dr\u017eavnih institucija dolaze i rijeke (Dunav, Sava i Drava) koje protje\u010du uz rubove tada\u0161nje Slavonije, a spajaju Podunavlje, odnosno Panonsku nizinu i subpanonski prostor, s isto\u010dnojadranskim lukama, \u010dime je podunavskoj, pa i slavonskoj agrarnoj proizvodnji otvoren plasman proizvoda na nova tr\u017ei\u0161ta. Povoljan prometni polo\u017eaj \u010dinio je Slavoniju u to doba otvorenom migracijskim kretanjima, mijenjaju\u0107i pritom zate\u010denu demografsku strukturu. Kao \u0161to se potkraj srednjeg vijeka stanovni\u0161tvo pred osmanskom vojskom povla\u010dilo u sjeverne dijelove Ugarsko-hrvatskog kraljevstva, a nakon pada nekih njegovih dijelova pod osmansku vlast dolazi do useljavanja novog stanovni\u0161tva u grani\u010dna podru\u010dja izme\u0111u Osmanskog Carstava i Habsbur\u0161ke Monarhije, tako je je potkraj 17. stolje\u0107a, nakon novih vojnih i politi\u010dkih promjena, stanovni\u0161tvo islamske vjeroispovijesti napu\u0161talo ove krajeve, a naseljavalo ih je kr\u0161\u0107ansko stanovni\u0161tvo (i katoli\u010dko i pravoslavno) s Balkanskog poluotoka. Demografsku strukturu mijenjale su i centralne dr\u017eavne vlasti, ali i lokalni vlastelini koji su, nastoje\u0107i potaknuti gospodarski napredak, naseljavali stanovnike iz raznih dijelova Habsbur\u0161ke Monarhije. Tako je upravo pograni\u010dni polo\u017eaj Slavonije, u kombinaciji s drugim faktorima, bitno utjecao na demografsku dinamiku i gospodarski razvoj njezinog prostora.<\/p>\n\n\n\n

Cilj je znanstvenog skupa da se na njemu prezentiraju rezultati istra\u017eivanja svih ovdje samo natuknutih aspekata povijesti imena\/pojma Slavonija<\/em> i upravno zaokru\u017eenih podru\u010dja koja su se pod tim imenom oblikovala i trajala u sklopu velikih dr\u017eavnih zajednica izme\u0111u Karpata i Jadrana, Srednje Europe i Balkana, u srednjem i ranom novom vijeku.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Prijavni list i poziv:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n
Poziv na znanstveni skup OD \u00bbSCLAVONIAE\u00ab DO SLAVONIJE: POJAM, OPSEG I GRANI\u010cNI POLO\u017dAJ U SREDNJEM I RANOM NOVOM VIJEKU<\/a><\/blockquote>