{"id":25427,"date":"2021-03-16T20:42:49","date_gmt":"2021-03-16T20:42:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25427"},"modified":"2021-03-16T20:42:49","modified_gmt":"2021-03-16T20:42:49","slug":"ryszard-kapuscinski-drugi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25427","title":{"rendered":"Ryszard Kapu\u015bci\u0144ski, \u201cDrugi\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Buran \u017eivotni put u\u010denja i putovanja jednoga od najve\u0107ih imena suvremene poljske knji\u017eevne scene objedinjen je u ovoj zbirci njegovih javnih predavanja odr\u017eanih u Grazu, Be\u010du i Krakovu. Ryszard Kapu\u015bci\u0144ski u svome osebujnom istra\u017eiva\u010dkom novinarsko-knji\u017eevnom stilu kulturolo\u0161ki, povjesni\u010darski i antropolo\u0161ki raspravlja o zapadnja\u010dkom pristupu Drugome. Istra\u017euju\u0107i \u0161to zna\u010di biti Europljanin ili neeuropljanin, biti kolonizator ili koloniziran, prihva\u0107en i cijenjen ili pak stranac i prijetnja, autor preispituje pitanje identiteta i njegove vrijednosti te odnos prema onome vanjskom, nepripadaju\u0107em, Drugom i druk\u010dijem. Kapu\u015bci\u0144skijeva iskustva i uvidi pokazuju nam kako, \u010dak i nakon dugog puta od antike, preko prosvjetiteljstva i kolonijalizma pa sve do danas, razvijena zapadna misao jo\u0161 dijeli i brani ono vlastito i poznato od svega nepoznatoga, razli\u010ditoga, pa stoga sumnjivoga i prijete\u0107ega.<\/p>\n\n\n\n<p>* * *<\/p>\n\n\n\n<p>Nacionalizam, kao i rasizam, instrument je identifikacije i klasifikacije koji moj Drugi koristi u svim prilikama. Grub je to i primitivan instrument, povr\u0161an i plitak pogled na Drugoga. Za nacionalista, Drugi ima jednu jedinu karakteristiku \u2013 pripadnost naciji. Nije va\u017eno je li netko mlad ili star, pametan ili glup, dobar ili zao, va\u017eno je samo jedno: je li Armenac ili Tur\u010din, Englez ili Irac, Marokanac ili Al\u017eirac. Kada \u017eivim u svijetu gorljivih nacionalista, nemam ime, nemam zanimanje, nemam dob. Opasno, ali istovremeno i temeljno obilje\u017eje nacionalizma mr\u017enja je prema Drugima. Koli\u010dina te mr\u017enje varira, ali ona je prisutna uvijek.<br>Ryszard Kapu\u015bci\u0144ski<\/p>\n\n\n\n<p>* * *<\/p>\n\n\n\n<p>Ovi kratki, ali po mnogo\u010demu instruktivni tekstovi nastali su iz potrebe za shva\u0107anjem onoga Drugog i druk\u010dijeg, jer on je ogledalo u kojem se zrcali na\u0161e pona\u0161anje, na\u0161a humanost, plemenitost i ljudskost. Drugi nam nije neprijatelj, on je vrijednost oko koje se isplati potruditi, a upravo je prihva\u0107anje toga Kapu\u015bci\u0144ski vidio kao najve\u0107i izazov 21. stolje\u0107a. Ono \u0161to obilje\u017eava povijest civilizacije, pisao je Kapu\u015bci\u0144ski, susreti su s Drugim, razli\u010ditim; on je za nas uvijek zagonetka, velika nepoznanica, a po mnogo\u010demu i tajna. \u201eDrugi nije samo meni Drugi, ve\u0107 sam i ja njemu tako\u0111er Drugi.\u201c<br>Jaroslav Pecnik<\/p>\n\n\n\n<p>* * *<\/p>\n\n\n\n<p>Ryszard Kapu\u015bci\u0144ski(1932\u20132007) najpoznatiji je poljski putopisac. Napisao je dvadesetak putopisnih knjiga u kojima se bavi afri\u010dkim, ju\u017enoameri\u010dkim i srednjoazijskim zemljama. U svojim esejisti\u010dkim reporta\u017eama pristupa putopisno, historiografski i antropolo\u0161ki. Ovaj povjesni\u010dar, novinar svjetskoga glasa i univerzalnih interesa, jedan je od najprevo\u0111enijih poljskih pisaca, prevodio je s pet jezika te utjecao na mnoge velikane pisane rije\u010di. Dobitnik je velikog broja nagrada za knji\u017eevnost, a u domovini je progla\u0161en \u201enovinarom stolje\u0107a\u201c.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>ISBN:<\/strong> 978-953-8075-89-6<\/li><li><strong>Dimenzije:<\/strong> 125 x 200 mm<\/li><li><strong>Broj stranica:<\/strong> 104<\/li><li><strong>Uvez:<\/strong> meki<\/li><li><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2021.<\/li><li><strong>Naslov izvornika:<\/strong> Ten Inny<\/li><li><strong>Jezik izvornika:<\/strong> poljski<\/li><li><strong>Prijevod:<\/strong> Tea Bo\u017einovi\u0107<\/li><\/ul>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prelistaj uzorak:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/drugi\/\">https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/drugi\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25428,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-25427","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/drugi.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","url_meta":{"origin":25427,"position":0},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":25427,"position":1},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":25427,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Hrvatska kultura u Krakovu&#8221; (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":25427,"position":3},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":25427,"position":4},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52976,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52976","url_meta":{"origin":25427,"position":5},"title":"Predavanje Sini\u0161e Male\u0161evi\u0107a &#8220;Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine organizira javno predavanje o temi Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107. Nasilje \u010dovjeka nad \u010dovjekom \u010desto se percipira kao transkulturni i transhistorijski fenomen. Stoga ve\u0107ina ljudi pretpostavlja da su rat i drugi oblici organiziranog nasilja oduvijek postojali i bili prisutni u svim dru\u0161tvima diljem svijeta.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25427","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25427"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25427\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25429,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25427\/revisions\/25429"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25428"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25427"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25427"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25427"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}