{"id":25427,"date":"2021-03-16T20:42:49","date_gmt":"2021-03-16T20:42:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25427"},"modified":"2021-03-16T20:42:49","modified_gmt":"2021-03-16T20:42:49","slug":"ryszard-kapuscinski-drugi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25427","title":{"rendered":"Ryszard Kapu\u015bci\u0144ski, \u201cDrugi\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Buran \u017eivotni put u\u010denja i putovanja jednoga od najve\u0107ih imena suvremene poljske knji\u017eevne scene objedinjen je u ovoj zbirci njegovih javnih predavanja odr\u017eanih u Grazu, Be\u010du i Krakovu. Ryszard Kapu\u015bci\u0144ski u svome osebujnom istra\u017eiva\u010dkom novinarsko-knji\u017eevnom stilu kulturolo\u0161ki, povjesni\u010darski i antropolo\u0161ki raspravlja o zapadnja\u010dkom pristupu Drugome. Istra\u017euju\u0107i \u0161to zna\u010di biti Europljanin ili neeuropljanin, biti kolonizator ili koloniziran, prihva\u0107en i cijenjen ili pak stranac i prijetnja, autor preispituje pitanje identiteta i njegove vrijednosti te odnos prema onome vanjskom, nepripadaju\u0107em, Drugom i druk\u010dijem. Kapu\u015bci\u0144skijeva iskustva i uvidi pokazuju nam kako, \u010dak i nakon dugog puta od antike, preko prosvjetiteljstva i kolonijalizma pa sve do danas, razvijena zapadna misao jo\u0161 dijeli i brani ono vlastito i poznato od svega nepoznatoga, razli\u010ditoga, pa stoga sumnjivoga i prijete\u0107ega.<\/p>\n\n\n\n<p>* * *<\/p>\n\n\n\n<p>Nacionalizam, kao i rasizam, instrument je identifikacije i klasifikacije koji moj Drugi koristi u svim prilikama. Grub je to i primitivan instrument, povr\u0161an i plitak pogled na Drugoga. Za nacionalista, Drugi ima jednu jedinu karakteristiku \u2013 pripadnost naciji. Nije va\u017eno je li netko mlad ili star, pametan ili glup, dobar ili zao, va\u017eno je samo jedno: je li Armenac ili Tur\u010din, Englez ili Irac, Marokanac ili Al\u017eirac. Kada \u017eivim u svijetu gorljivih nacionalista, nemam ime, nemam zanimanje, nemam dob. Opasno, ali istovremeno i temeljno obilje\u017eje nacionalizma mr\u017enja je prema Drugima. Koli\u010dina te mr\u017enje varira, ali ona je prisutna uvijek.<br>Ryszard Kapu\u015bci\u0144ski<\/p>\n\n\n\n<p>* * *<\/p>\n\n\n\n<p>Ovi kratki, ali po mnogo\u010demu instruktivni tekstovi nastali su iz potrebe za shva\u0107anjem onoga Drugog i druk\u010dijeg, jer on je ogledalo u kojem se zrcali na\u0161e pona\u0161anje, na\u0161a humanost, plemenitost i ljudskost. Drugi nam nije neprijatelj, on je vrijednost oko koje se isplati potruditi, a upravo je prihva\u0107anje toga Kapu\u015bci\u0144ski vidio kao najve\u0107i izazov 21. stolje\u0107a. Ono \u0161to obilje\u017eava povijest civilizacije, pisao je Kapu\u015bci\u0144ski, susreti su s Drugim, razli\u010ditim; on je za nas uvijek zagonetka, velika nepoznanica, a po mnogo\u010demu i tajna. \u201eDrugi nije samo meni Drugi, ve\u0107 sam i ja njemu tako\u0111er Drugi.\u201c<br>Jaroslav Pecnik<\/p>\n\n\n\n<p>* * *<\/p>\n\n\n\n<p>Ryszard Kapu\u015bci\u0144ski(1932\u20132007) najpoznatiji je poljski putopisac. Napisao je dvadesetak putopisnih knjiga u kojima se bavi afri\u010dkim, ju\u017enoameri\u010dkim i srednjoazijskim zemljama. U svojim esejisti\u010dkim reporta\u017eama pristupa putopisno, historiografski i antropolo\u0161ki. Ovaj povjesni\u010dar, novinar svjetskoga glasa i univerzalnih interesa, jedan je od najprevo\u0111enijih poljskih pisaca, prevodio je s pet jezika te utjecao na mnoge velikane pisane rije\u010di. Dobitnik je velikog broja nagrada za knji\u017eevnost, a u domovini je progla\u0161en \u201enovinarom stolje\u0107a\u201c.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>ISBN:<\/strong> 978-953-8075-89-6<\/li><li><strong>Dimenzije:<\/strong> 125 x 200 mm<\/li><li><strong>Broj stranica:<\/strong> 104<\/li><li><strong>Uvez:<\/strong> meki<\/li><li><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2021.<\/li><li><strong>Naslov izvornika:<\/strong> Ten Inny<\/li><li><strong>Jezik izvornika:<\/strong> poljski<\/li><li><strong>Prijevod:<\/strong> Tea Bo\u017einovi\u0107<\/li><\/ul>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prelistaj uzorak:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/drugi\/\">https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/drugi\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25428,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-25427","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/drugi.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25427","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25427"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25427\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25429,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25427\/revisions\/25429"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25428"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25427"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25427"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25427"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}