{"id":25412,"date":"2021-03-15T19:06:52","date_gmt":"2021-03-15T19:06:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25412"},"modified":"2021-03-15T19:06:52","modified_gmt":"2021-03-15T19:06:52","slug":"razgovor-o-teorijama-zavjere-problem-slobode-izrazavanja-problem-istine-i-stjecanja-znanja-socijalne-mreze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25412","title":{"rendered":"Razgovor o teorijama zavjere. Problem slobode (izra\u017eavanja), problem istine i stjecanja znanja. Socijalne mre\u017ee"},"content":{"rendered":"\n<p>U utorak 16. o\u017eujka od 15:00 u Klubu Batina, koji su pokrenule Ideje.hr, razgovarat \u0107e se o aktualnoj temi, o teorijama zavjere. Uvodno \u0107e govoriti Jeremy Shearmur, Neboj\u0161a Blanu\u0161a i \u017darko Puhovski. Ovaj put, iznimno, razgovarat \u0107e se na engleskom. Za sudjelovanje ili pra\u0107enje razgovora putem Zoom aplikacije molimo javite se na ideje@ideje.hr. Nekolicina sveu\u010dili\u0161nih nastavnica i nastavnika ve\u0107 je najavila svoje sudjelovanje, no pozvani su i ostali. Na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti razgovor \u0107e se izravno emitirati i poslije mo\u0107i pogledati snimku<\/p>\n\n\n\n<p>Jeremy Shearmur problemu teorija zavjere pristupa popperijanski. Kao uvod u razgovor Ideje.hr ve\u0107 su objavile njegov \u010dlanak <a href=\"https:\/\/ideje.hr\/treba-li-cenzurirati-teorije-zavjere-sto-sa-socijalnim-mrezama-koje-ih-sire\/\">Treba li cenzurirati teorije zavjere? \u0160to sa socijalnim mre\u017eama koje ih \u0161ire<\/a>. Posebno je zanimljivo da na kraju svog \u010dlanka Sherarmur zaklju\u010duje da u kontekstu ove teme ni dana\u0161nji na\u010din znanstvenog rada nije adekvatan.<\/p>\n\n\n\n<p>Neboj\u0161a Blanu\u0161a i \u017darko Puhovski tako\u0111er su poslali svoje inicijalne teze.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Blanu\u0161a<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p>Moje izlaganje \u0107u zapo\u010deti s neproduktivno\u0161\u0107u patologizacije teorije zavjera koja traje ve\u0107 90 godina i u kojoj je Popper, uz Lasswella i Hofstadera te druge istaknute autore, znatno doprinio.<\/p>\n\n\n\n<p>Zatim bih izlo\u017eio ideje kriti\u010dara takvog mainstream pristupa i ponudio pristup koji teorije zavjera poima kao oblik politi\u010dkog mapiranja i \u201clai\u010dke\u201d hermeneutike sumnje. Moj stav je zapravo sljede\u0107i: umjesto da generalno odagnavamo teorije zavjera kao zabludu i glupost (s pre\u0161utnom implikacijom ludila), potrebno je razlikovati opravdane od neopravdanih teorija zavjera, a logiku i argumentaciju opravdanih teorija zavjera treba ugraditi u obrazovni proces, tj. konspiratorni skepticizam oplemeniti kako bi postao gra\u0111anska vrlina.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Puhovski<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p>0) Teorije zavjere\/urote ozna\u010duju nastojanje da se zavjerom\/urotom objasni&nbsp;neko zbivanje koje je mogu\u0107e, barem&nbsp;tako uvjerljivo, objasniti na drugi na\u010din, ili za koje nije&nbsp;mogu\u0107e na\u0107i uvjerljivo, realisti\u010dno obja\u0161njenje;<\/p>\n\n\n\n<p>1) Uvjet mogu\u0107nosti funkcioniranja teorija zavjere (posebice, suvremeno aktualnih, \u201cznanstveno utemeljenih\u201d teorija zavjere) jest u kopernikanskome obratu u novovojekoj&nbsp;znanosti, uzetome u metodi\u010dkom&nbsp;smislu. Kopernik tra\u017ei od (\u201cobi\u010dnih\u201d, neobrazovanih) ljudi da \u2013 o\u010digledu nasuprot \u2013 vjeruju u (znanstvenu, na vi\u0161oj razini intelektualno dokazivu) istinu&nbsp;koja se protivi njihovome&nbsp;osjetilnom, dapa\u010de antropologijskom iskustvu. Pa, ako je tako&nbsp;\u2013 ako je ne\u0161to istina ba\u0161 zato \u0161to je neposrednoj predod\u017ebi nedostupno&nbsp;\u2013 svaka se teorija zavjere mo\u017ee nesputano upustiti u kori\u0161tenje sli\u010dnoga obrasca.<\/p>\n\n\n\n<p>2) Politi\u010dko-psihologijski smisao teorija&nbsp;urote jest u tomu \u0161to one \u2013 <em>ex ante<\/em> \u2013 nagla\u0161avaju va\u017enost subjekta (pripovijedanja) kao objekta zavjere. Jer, samo protiv zna\u010dajnih osoba\/kolektiva urote ima smisla i kovati; kao tajnu, kako to dobar stari izraz pokazuje: zaplotnja\u010dku (iza plota izvedenu) akciju. Tajnovitost urotnika uvjet je, naravno, da zavjera bude (\u201cobi\u010dnome oku\u201d) nevidljiva i, navodno, uspje\u0161na. Ovim se, pretpostavljeno klandestinim, modelom pona\u0161anja dodatno specificiraju urotnici\/e kao neka vrst \u201ckonstitutivnoga&nbsp; nedostatka\u201d javnosti, kao jedinstveni skriveni (kolektivni) subjekt koji se akcijski pripravlja kon-spiracijom (su-disajem)..<\/p>\n\n\n\n<p>3) Od \u201cMonita secreta\u201d, prije vi\u0161e od \u010detiri stolje\u0107a, preko \u201cProtokola Sionskih mudraca\u201d, do posve aktualnoga \u201cMemoranduma 2\u201d, uvijek se je iznova pokazivalo da \u201cteorije\u201d zavjere\/urote po\u010divaju na falsifikatima, ali, istovremeno, naj\u010de\u0161\u0107e nasilnim metodama koje promoviraju, potvr\u0111uju klju\u010dno pravilo politi\u010dkoga \u017eivota: za politiku je bitna (prihva\u0107ena) slika istine, ne istina sama. Utoliko je va\u017eno ra\u0161\u010dlaniti zajedni\u010dke zna\u010dajke ovih falsifikata sagledane u kontekstu realnih svjetonazorskih, politi\u010dkih i socijalnih previranja dane epohe.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/ideje.hr\/razgovor-o-teorijama-zavjere-problem-slobode-izrazavanja-problem-istine-i-stjecanja-znanja-socijalne-mreze\/\">https:\/\/ideje.hr\/razgovor-o-teorijama-zavjere-problem-slobode-izrazavanja-problem-istine-i-stjecanja-znanja-socijalne-mreze\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25413,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-25412","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/shearmur-blanusa-puhovski.jpg?fit=771%2C257&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":25412,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":25412,"position":1},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":25412,"position":2},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54434,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54434","url_meta":{"origin":25412,"position":3},"title":"Razgovor povodom obilje\u017eavanja 35 godina Antiratne kampanje","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom obilje\u017eavanja 35 godina Antiratne kampanje pozivamo vas na javni razgovor pod nazivom: Koliko nam iskustva Antiratne kampanje mogu pomo\u0107i u dana\u0161njim mirovnim naporima? Razgovor \u0107e biti prilika za prisje\u0107anje na djelovanje Antiratne kampanje, ali i za promi\u0161ljanje o tome kako iskustva mirovnog aktivizma, solidarnosti i gra\u0111anskog anga\u017emana iz devedesetih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/ARK-35.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/ARK-35.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/ARK-35.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/ARK-35.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/ARK-35.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53323,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53323","url_meta":{"origin":25412,"position":4},"title":"Razgovor \u201cSarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi povjerenje?\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na javni razgovor o gradnji povjerenja u srijedu, 20. svibnja 2026. u 18 sati u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu (Preobra\u017eenska 4), koji se odr\u017eava u sklopu izlo\u017ebe fotografija Maria Boccie Sarajevo 1992\u20131996 \u2013 Najdu\u017ea opsada. Tema razgovora je Sarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54438,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54438","url_meta":{"origin":25412,"position":5},"title":"Debata &#8220;Od Srebrenice do Gaze: od legitimacije do negiranja&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru 18. po redu festivala KROKODIL, koji se odr\u017eava 3. i 4. jula 2026. u Beogradu pod motom KNJI\u017dEVNOST KAO NEPOSLU\u0160NOST\/LITERATURE AS DISOBEDIENCE, holandski histori\u010dar Ger Duijzing \u0107e razgovarati o temi Od Srebrenice do Gaze: od legitimacije do negiranja. Razgovor povezuje regionalno iskustvo s aktuelnim globalnim krizama i istra\u017euje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25412","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25412"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25412\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25414,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25412\/revisions\/25414"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25412"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25412"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25412"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}