{"id":25373,"date":"2021-03-11T18:57:41","date_gmt":"2021-03-11T18:57:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25373"},"modified":"2021-03-11T18:57:41","modified_gmt":"2021-03-11T18:57:41","slug":"elias-canetti-zaslijepljenost-s-njemackoga-preveo-andy-jelcic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25373","title":{"rendered":"Elias Canetti, \u201cZaslijepljenost\u201d (s njema\u010dkoga preveo Andy Jel\u010di\u0107)"},"content":{"rendered":"\n<p>Roman <em>Zalijepljenost<\/em>, prvo i najva\u017enije djelo nobelovca Eliasa Canettija, na groteskno-satiri\u010dki na\u010din opisuje atmosferu u Be\u010du dvadesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a. Vrijeme te\u0161ke moralne i financijske krize prikazano je ponajprije kroz sudbinu doktora Petera Kiena, svjetski priznata sinologa koji sve vi\u0161e gubi doticaj sa stvarno\u0161\u0107u. Opsjednut knjigama, zaslijepljen njihovim sadr\u017eajem i mo\u0107i, ne \u017eeli ni vidjeti ni priznati ni\u0161ta drugo osim njih. Likovi koje Kien susre\u0107e na svom putu k potpunom du\u0161evnom rastrojstvu tako\u0111er su zaslijepljeni, bilo novcem, bilo mo\u0107u, bilo \u017eeljom za uspjehom ili ne\u010dim drugim, te se svojim porivima nikako ne mogu othrvati. U tome im nimalo ne poma\u017ee ni me\u0111usobna komunikacija, kod nekih likova svedena na zatvorene sustave, tzv. jezi\u010dne maske, od tek nekoliko stotina razli\u010ditih rije\u010di, koje se \u010desto izgovaraju tek da bi bile izgovorene, a ne da bi ih netko \u010duo ili razumio.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako roman, napisan 1931\u20131932., nije bio odmah prihva\u0107en i zaslu\u017eeno vrednovan, pa je i objavljen tek 1935., postupno je dobivao sve ve\u0107a priznanja i kritike i \u010ditatelja, pogotovo nakon Drugoga svjetskog rata koji je u romanu na neki na\u010din i predvi\u0111en.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Biblioteka <strong>Posebna izdanja<\/strong>, glavni urednik Luka \u0160eput, izvr\u0161ni urednik Luka Vuku\u0161i\u0107, likovni urednik \u017deljko Podore\u0161ki, grafi\u010dki urednik Pavao Damjanovi\u0107, tisak Denona (Zagreb). \u2014 Naslov izvornika: <em>Die Blendung. \u2014<\/em> Knjiga je objavljena uz potporu knji\u017eevne mre\u017ee TRADUKI i uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Autori<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Elias Canetti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prozaist i dramati\u010dar njema\u010dkoga knji\u017eevnog izraza (1905\u20131994), bugarski \u017didov s britanskim\u00a0 dr\u017eavljanstvom, dobitnik Nobelove nagrade za knji\u017eevnost (1981)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; biblioteka: POSEBNA IZDANJA<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; cijena: 190,00 kn<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; broj stranica: 491<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; uvez: tvrdi uvez<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; dimenzije: 15 x 22 cm<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; godina izdanja: 2021.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; izdava\u010d: Matica hrvatska<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; mjesto: Zagreb<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; ISBN: 978-953-341-197-2<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0\u00a0\u00a0 podru\u010dje: klasici svjetske knji\u017eevnosti, proza (prijevodi), romani, romani (prijevodi)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>PDF-ovi:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; Sadr\u017eaj<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp; &nbsp;&nbsp;\u0160etnja (poglavlje iz knjige)<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/zaslijepljenost-1339\/\">https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/zaslijepljenost-1339\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25374,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-25373","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zaslijepljenost.jpeg?fit=500%2C720&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53186","url_meta":{"origin":25373,"position":0},"title":"&#8220;Polji\u010dica &#8211; Savez za Poljica&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nepune dvije godine, puno znanja i jo\u0161 vi\u0161e dobre volje bilo je potrebno Savezu za Poljica i suradnicima da polji\u010dicu - pismo Polji\u010dke kne\u017eevine digitaliziraju u digitalni font pod imenom \"Polji\u010dica - Savez za Poljica\".\u00a0 Dijele\u0107i ovim povodom radost sa svima kojima je do Poljica stalo, vjerujemo da \u0107e u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":25373,"position":1},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":25373,"position":2},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":25373,"position":3},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53171,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53171","url_meta":{"origin":25373,"position":4},"title":"Predstavljanja knjige Jo\u017ee Pirjevca &#8220;Partizani&#8221; u Beogradu i Novom Sadu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanja knjige Jo\u017ee Pirjevca \"Partizani\" odr\u017eana su 7. i 8. svibnja 2026. u Muzeju Jugoslavije u Beogradu i Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu. Izvori i dodatne obavijesti: https:\/\/www.facebook.com\/AkademskaKnjiga https:\/\/www.portalnovosti.com\/bez-partizanskog-pokreta-sve-bi-bilo-drukcije https:\/\/muzej-jugoslavije.org\/program\/promocija-knjige-partizani-jozeta-pirjevca\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":25373,"position":5},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25373","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25373"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25373\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25375,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25373\/revisions\/25375"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25374"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25373"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25373"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25373"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}