{"id":25354,"date":"2021-03-10T16:49:21","date_gmt":"2021-03-10T16:49:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25354"},"modified":"2021-03-10T16:49:21","modified_gmt":"2021-03-10T16:49:21","slug":"lidija-barisic-bogisic-prikaz-knjige-kresimir-regan-sporazum-ili-nesporazum-srpsko-pitanje-u-banovini-hrvatskoj-1939-1941","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25354","title":{"rendered":"Lidija Bari\u0161i\u0107 Bogi\u0161i\u0107 – prikaz knjige – Kre\u0161imir Regan, “Sporazum ili nesporazum? Srpsko pitanje u Banovini Hrvatskoj (1939.-1941.)”"},"content":{"rendered":"\n

Kre\u0161imir Regan, Sporazum ili nesporazum? Srpsko pitanje u Banovini Hrvatskoj (1939.-1941.)<\/em>, Naklada Breza, Zagreb 2019., 397 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U izdanju Naklade Breza glavnog urednika Bo\u017ee Dujmovi\u0107a i urednice Vlatke Duga\u010dki  u studenom 2019. iza\u0161la je knjiga hrvatskog povjesni\u010dara i leksikografa Kre\u0161imira Regana Sporazum ili nesporazum? Srpsko pitanje u Banovini Hrvatskoj (1939.-1941.)<\/em>. Na 397 stranica, u osam poglavlja, s kazalom osobnih imena i kazalom pojmova, popisom izvora i literature te bilje\u0161kom o autoru, Kre\u0161imir Regan objavljuje svoj dora\u0111eni doktorski rad kao knjigu u kojoj analizira sve va\u017ene sudionike politi\u010dkih procesa na prostoru Banovine Hrvatske koja je formirana nakon Sporazuma Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek od 26. kolovoza 1939. godine.  <\/p>\n\n\n\n

Sporazum izme\u0111u predsjednika jugoslavenske vlade i hrvatskoga oporbenog vo\u0111e ulazi me\u0111u najva\u017enije politi\u010dke doga\u0111aje u me\u0111uratnoj Jugoslaviji. Turbulentno razdoblje hrvatsko-srpskih sukobljavanja, koje je trajalo od uspostave zajedni\u010dke dr\u017eave 1. prosinca 1918., a kulminiralo je 1928. atentatom u Narodnoj skup\u0161tini i smr\u0107u Stjepana Radi\u0107a te 1934. ubojstvom jugoslavenskog suverena, kralja Aleksandra I. Kara\u0111or\u0111evi\u0107a, trebalo je zavr\u0161iti sklapanjem sporazuma izme\u0111u vo\u0111e Selja\u010dko-demokratske koalicije (SDK) Vladka Ma\u010deka (SDK \u010dine Srpska demokratska stranka, SDS, i Hrvatska selja\u010dka stranka, HSS) i Dragi\u0161e Cvetkovi\u0107a u ime Jugoslavenske radikalne zajednice (JRZ), odnosno sredi\u0161nje vlade i vladarske ku\u0107e Kara\u0111or\u0111evi\u0107a. Trebalo je to biti kona\u010dno rje\u0161enje hrvatskog pitanja u Kraljevini Jugoslaviji.<\/p>\n\n\n\n

Zasebna upravno-administrativna jedinica s visokim stupnjem autonomije i samouprave (sa zakonodavnom, izvr\u0161nom i sudskom autonomijom) progla\u0161ena je takvom na temelju \u010dl. 116 Ustava Kraljevine Jugoslavije. \u010clanak  je omogu\u0107avao i drugima formiranje zasebnih administrativnih jedinica u sklopu transformacije unitarne u slo\u017eenu, odnosno u kona\u010dnici u federativnu dr\u017eavu. Istog je dana kada je objavljena Uredba o banovini Hrvatskoj<\/em>, knez Pavle Kara\u0111or\u0111evi\u0107 proglasio i Uredbu o pro\u0161irenju propisa Uredbe o banovini Hrvatskoj<\/em> \u010dime je legaliziran ustavni okvir za nastavak preustroja Kraljevine Jugoslavije. Reorganizacija dr\u017eave trebala je i\u0107i u smjeru formiranja jo\u0161 dvije banovine: slovenske jedinice, koja bi obuhva\u0107ala Dravsku banovinu, i banovine, koja je u planovima nosila naziv “Srpske zemlje” a obuhva\u0107ala bi prostore isto\u010dno od Banovine Hrvatske naseljene uglavnom srpskim stanovni\u0161tvom. Zacrtani planovi nikada nisu ostvareni zbog po\u010detka II. svjetskog rata 1939. i raspada Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941. godine te stalnih me\u0111usobnih sukobljavanja na unutarnjo-politi\u010dkom planu. Tako je Sporazum Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek bio jedini, a zbog brojnosti onih na koje se odnosio na teritoriju Banovine Hrvatske (Srba i Hrvata) i najva\u017eniji akt u planovima budu\u0107e reorganizacije jugoslavenske kraljevine.<\/p>\n\n\n\n

Tema knjige nazna\u010dena je atraktivnim naslovom koji je preneseni naslov \u010dlanka objavljenog u Srpskom glasu <\/em>1940., glasilu Srpskog kulturnog kruga,a definirana podnaslovom \u2013 Srpsko pitanje u Banovini Hrvatskoj (1939.-1941.)<\/em>.Slo\u017eenost istra\u017eivane teme dakle ne proizlazi samo iz slo\u017eenosti dr\u017eave i politi\u010dkog trenutka koji se istra\u017euje ve\u0107 prije svega iz slo\u017eenog politi\u010dkog polo\u017eaja u kojem se na\u0161lo srpsko stanovni\u0161tvo nakon stvaranja Banovine Hrvatske zbog slo\u017eenih politi\u010dkih odnosa unutar vladaju\u0107ih stranaka SDK i JRZ na dr\u017eavnoj razini, a jo\u0161 vi\u0161e zbog podijeljenosti unutar stranaka koje su predstavljale i zastupale interese srpskog stanovni\u0161tva u novonastaloj Banovini oko preustroja Kraljevine Jugoslavije, prostornog obuhvata novonastale Banovine, posebice polo\u017eaja Srba u njoj. Tom je odnosu posve\u0107en najve\u0107i dio knjige.<\/p>\n\n\n\n

U poglavlju “Sporazum ili nesporazum?” autor iscrpnom analizom svih stranaka i udru\u017eenja koja djeluju me\u0111u srpskim stanovni\u0161tvom u Banovini Hrvatskoj te analizom njihovih slo\u017eenih me\u0111usobnih odnosa pokazuje politi\u010dku nestabilnost Kraljevine Jugoslavije kao njezinu trajnu osobinu, ali i razjedinjenost i te\u017einu trenutka u kojem se na\u0161lo srpsko stanovni\u0161tvo ve\u0107inom sklono suradnji postignutoj u Selja\u010dko-demokratskoj koaliciji no optere\u0107eno politi\u010dkom i nacionalnom razjedinjeno\u0161\u0107u te sve ve\u0107im stupnjem politi\u010dkog ali i fizi\u010dkog nasilja kojem je izlo\u017eeno. Autorovo istra\u017eivanje Banovine Hrvatske fokusirano je na “srpsko pitanje u Banovini” \u0161to je pomak od dosada\u0161njih istra\u017eivanja navedene problematike, pa je autor me\u0111u prvima koji svojim iscrpnim radom skre\u0107e pozornost na politi\u010dki teror koji je prema prista\u0161ama JRZ-a provodio SDS na podru\u010dju Banovine, \u0161to je u kona\u010dnici zna\u010dilo politi\u010dki teror srpske stranke nad srpskim stanovni\u0161tvom, politi\u010dkim neistomi\u0161ljenicima. Autor nedvojbeno zaklju\u010duje da je ve\u0107ina masovnih otpu\u0161tanja i progona srpskog \u010dinovni\u0161tva i zaposlenika dr\u017eavnih institucija nakon uspostave Banovine bila politi\u010dki obra\u010dun SDS-a s JRZ-om i njegovim prista\u0161ama. U provedenim \u010distkama nisu ostali po\u0161te\u0111eni ni pripadnici drugih nacija (primjerice, Hrvati) koji su bili prista\u0161e vladaju\u0107e JRZ. Me\u0111utim, najve\u0107i broj prista\u0161a JRZ-a na podru\u010dju Hrvatske pripadao je srpskoj etni\u010dkoj zajednici pa je SDS-ovo preuzimanje JRZ-ovih pozicija neminovno bilo i politi\u010dko brisanje dijela srpskog stanovni\u0161tva iz dr\u017eavne uprave. Pri tome SDS ima neskrivenu potporu svog koalicijskog partnera HSS-a, koji se ina\u010de dr\u017ei distancirano u sukobu SDS-JRZ, me\u0111utim mu politi\u010dki obra\u010duni nesumnjivo idu u korist.<\/p>\n\n\n\n

U najopse\u017enijem dijelu knjige autor analizira politi\u010dke programe, djelovanje, unutarstrana\u010dke i me\u0111ustrana\u010dke odnose tzv. pobornika reforme<\/em>: Samostalne demokratske stranke, Jugoslavenske radikalne zajednice, Udru\u017eene opozicije i Jugoslavenske nacionalne stranke, pri \u010demu nagla\u0161ava rascjepe do kojih dolazi unutar stranaka u vezi s bezrezervnom podr\u0161kom Sporazumu te analizira suradnju tih stranaka i njihovih frakcija s udrugama i pojedincima koji zastupaju i promoviraju projekt “Srbi na okup”. Prista\u0161e grupacije protivnika<\/em> reforme<\/em> i autore tog koncepta Regan prepoznaje u Dru\u0161tvu “Krajina”, Srpskom kulturnom krugu, Sokolu Kraljevine Jugoslavije i dijelu Srpske pravoslavne crkve. Neke od tih udruga (“Krajina”) ve\u0107 od prosinca 1939. promoviraju ideju Velike Srbije kao jedinu relevantnu politi\u010dku opciju za Srbe u Kraljevini Jugoslaviji. Autor uspostavlja semanti\u010dku distinkciju izme\u0111u protusporazumske<\/em> i protubanovinske<\/em> aktivnosti nekih politi\u010dkih stranaka i udru\u017eenja te dijela vjerskih zajednica, prije svega Srpske pravoslavne crkve, pri \u010demu nisu vidljive samo programske razlike ve\u0107 i razli\u010dit odnos prema postignutom Sporazumu.<\/p>\n\n\n\n

Tako za autora protusporazumske<\/em> stavove (dakle stavove protiv Sporazuma Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek) iznose one politi\u010dke opcije koje se ne protive sporazumu izme\u0111u Hrvata i Srba, ali se protive postignutom Sporazumu Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek jer smatraju da nisu zadovoljena tri klju\u010dna uvjeta: 1. Sporazum nije potpisao pravi predstavnik srpskog naroda izabran na demokratskim izborima, jer to po njima Dragi\u0161a Cvetkovi\u0107 nije; 2. u Banovini Hrvatskoj ne mogu se nalaziti “srpski krajevi”, a to jesu isto\u010dna i zapadna Slavonija, Bosanska Posavina, Banija, Kordun, Lika, sjeverna i ju\u017ena Dalmacija kao i dijelovi Bosne i Hercegovine te 3. protive se tome da Banovina Hrvatska ima politi\u010dku autonomiju. Protubanovske<\/em> stavove zastupaju stranke i udru\u017eenja koja se protive bilo kakvom osnutku hrvatskog autonomnog teritorija (ili bilo kojeg drugog nacionalno odre\u0111enog autonomnog teritorija) u obliku nacionalne banovine u Jugoslaviji, odnosno oni koji se protive razbijanju na\u010dela nacionalnog jedinstva izra\u017eenog u integralnom jugoslavenstvu. Najja\u010da protubanovinska i protusporazumska djelatnost bila je na podru\u010dju isto\u010dne Slavonije i Bosanske Posavine.<\/p>\n\n\n\n

Autor se u knjizi ne bavi HSS-om jer, kako je nazna\u010deno u podnaslovu knjige, njegovo je istra\u017eivanje usmjereno prema srpskoj politici u Banovini Hrvatskoj. U nekoliko potpoglavlja analizira programske razlike izme\u0111u HSS-a i SDS-a te me\u0111usobne odnose njihovih strana\u010dkih ogranaka na terenu, osobito prije op\u0107inskih izbora 1940. Bili su uglavnom antagonisti\u010dki unato\u010d slici sklada koji SDK prezentira “prema van”, odnosno prema drugim politi\u010dkim akterima. Stru\u010dnim \u010ditateljima (povjesni\u010darima) svakako \u0107e biti zanimljivi dijelovi u kojima autor analizira na\u010din na koji SDS preuzima politi\u010dki utjecaj me\u0111u srpskim stanovni\u0161tvom u Banovini Hrvatskoj, i to uz pomo\u0107 HSS-a kroz zajedni\u010dku koaliciju \u2013 Selja\u010dko-demokratsku koaliciju \u2013 koja nakon uvo\u0111enja banovinske organizacije postaje jedina i isklju\u010diva vlast u Banovini Hrvatskoj. Da bi to i dokazao, autor je posegnuo za analizom izbornih rezultata op\u0107inskih izbora 1940. pokazav\u0161i da SDS i HSS politi\u010dki dominiraju u Banovini.<\/p>\n\n\n\n

Opseg, a osobito na\u010din obra\u010duna s prista\u0161ama JRZ-a na terenu kao i nezadovoljstvo uspostavom nacionalno definirane banovine s tendencijom daljnje reforme dr\u017eave u pravcu stvaranja federativnih, nacionalno odre\u0111enih jedinica, nerije\u0161eno pitanje prostornog obuhvata tih jedinica, nasilni ispadi Hrvatske selja\u010dke za\u0161tite (HSZ) na terenu, pridonose pojavi nezanemarivog broja pojedinaca, udru\u017eenja i politi\u010dkih stranaka koje se opredjeljuju za dru\u0161tva, stranke i pojedince koji promoviraju krilaticu “Srbi na okup”, kao energi\u010dne protivnike Sporazuma te organizatore skupljanja potpisa za izdvajanje “srpskih” kotareva iz Banovine. Regan smatra da se srpska politika u Hrvatskoj i Jugoslaviji vodi unutar tri ideologije (jugoslavenske unitaristi\u010dke, jugoslavenske federalisti\u010dke i velikosrpske), i to kroz \u010detiri modela (integralisti\u010dki, velikosrpski, federalisti\u010dki i separatisti\u010dki). Navedene podjele prepoznaje u aktivnostima politi\u010dkih stranaka i udru\u017eenja sa srpskom odrednicom u imenu, ali i onih s jugoslavenskim predznakom na teritoriju Banovine Hrvatske me\u0111u srpskim stanovni\u0161tvom.<\/p>\n\n\n\n

Za kraj treba ustvrditi da je knjiga Kre\u0161imira Regana iscrpni analiti\u010dki pregled polo\u017eaja i utjecaja razli\u010ditih politi\u010dkih stranaka i ideologija me\u0111u srpskim stanovni\u0161tvom na teritoriju Banovine Hrvatske, ali i zaokru\u017eena analiza ideologija i politi\u010dkih djelovanja svih stranaka koje su bile relevantne na dr\u017eavnoj i posebice banovinskoj razini. Knjiga je poticajna i onim \u010ditateljima kojima povijest nije profesionalni izbor. Takav \u0107e \u010ditatelj sigurno prepoznati mnogo paralela s hrvatskom, a osobito s bosansko-hercegova\u010dkom ratnom stvarno\u0161\u0107u devedesetih godina 20. stolje\u0107a i “\u010dudnim” vojnim operacijama i odlukama.<\/p>\n\n\n\n

Lidija Bari\u0161i\u0107 Bogi\u0161i\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-25354","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53166,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53166","url_meta":{"origin":25354,"position":0},"title":"Izdanje “Glina 1941. – Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu” dostupno online","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Obavje\u0161tavamo Vas da je\u00a0izdanje Glina 1941. - Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu. Zbornik znanstvenih radova s me\u0111unarodnim sudjelovanjem\u00a0(Zagreb: Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Filozofski fakultet - Odsjek za povijest, Hrvatski dr\u017eavni arhiv u Zagrebu, Srpsko narodno vije\u0107e u Zagrebu, 2022.)\u00a0sada dostupno u slobodnom pristupu na \u00a0poveznici: Glinski zbornik book za\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Glina_1941.jpg?fit=500%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53985,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53985","url_meta":{"origin":25354,"position":1},"title":"Otvorenje izlo\u017ebe \u0110or\u0111a Romi\u0107a \u201eCentimetri humanosti\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvorenje izlo\u017ebe \u0110or\u0111a Romi\u0107a \u201eCentimetri humanosti\u201c odr\u017eat \u0107e se u srijedu, 10. lipnja 2026. godine u 19:00 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC), Preradovi\u0107eva 21, Zagreb. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 3. srpnja 2026. Organizatori: Srpsko narodno vije\u0107e i Arhiv Srba u Hrvatskoj Autor projekta: Andrej \u0160imi\u0107 (autor projekta) i Davorka\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":25354,"position":2},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":25354,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":25354,"position":4},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":25354,"position":5},"title":"Drago Ma\u017ear, “Dva kurira”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25354","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25354"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25354\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25355,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25354\/revisions\/25355"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25354"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25354"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25354"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}