{"id":2534,"date":"2016-10-14T22:00:05","date_gmt":"2016-10-14T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2534"},"modified":"2016-10-14T22:00:05","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:05","slug":"rubrika-nove-knjige-paul-veyne-palmira-nezamjenjivo-blago","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2534","title":{"rendered":"Rubrika \u201cNove knjige\u201d – Paul Veyne, “Palmira. Nezamjenjivo blago”"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

TIM press<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Palmira<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nezamjenjivo blago<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Autor:<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Paul Veyne<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Godina izdanja:<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

2016.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Jezik izvornika:<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

francuski<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Naslov izvornika:<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Palmyre, l’irrempla\u00e7able tr\u00e9sor<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Kada se poznati lokalitet Palmira, za\u0161ti\u0107en UNESCO-om kao dio svjetske kulturne ba\u0161tine, na\u0161ao usred vandalske okupacije, Paul Veyne preuzeo je ulogu sjajnog vodi\u010da za razgledavanje ostataka tog nekada velebnog grada, danas zabranjenog lokaliteta. <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nekada\u0161nju razvijenu metropolu smje\u0161tenu u srcu pustinje u sredi\u0161njoj Siriji, sjeveroisto\u010dno od Damaska, Palmiru, dana\u0161nji Tadmur, prema Bibliji je izgradio Salomon. Ovaj va\u017eni karavanski grad bio je najve\u0107a trgovinska sila na Bliskom istoku izme\u0111u prvog i tre\u0107eg stolje\u0107a, \u017eivo \u010dvori\u0161te trgovine izme\u0111u Istoka i Zapada, izme\u0111u Indije, Kine, Mezopotamije, Perzije i Rima. U prvom stolje\u0107u, za vrijeme Tiberija, imala je status rimske provincije, a svoj svoj vrhunac dosegla je za cara Hadrijana u drugom stolje\u0107u. Nakon 260. godine Zenobia, udovica Odenata, istaknutog palmirskog vladara koji je koordinirao obranu Rimskog Carstva na istoku, poku\u0161ala je preuzeti carsku vlast u\u0161av\u0161i u sukob s Rimom. Godine 272. porazio ju je car Aurelijan, nazna\u010div\u0161i tako kraj Palmirinog prosperiteta. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Grandiozni spomenici te prekrasna mje\u0161avina gr\u010dko-rimske arhitekture i estetike lokalnih utjecaja prote\u017eu se i do nekoliko kilometara, a pripadaju (pripadali su) najva\u017enijim ostatcima anti\u010dkog svijeta. Otkad je teroristi\u010dka organizacija Daesh (ili kako se vole nazivati, ISIS) uni\u0161tila Palmiru, dio kulture i Veyneov predmet prou\u010davanja razletio se u nepovrat. Zaprepa\u0161ten neshvatljivim pusto\u0161enjem, autor skicira portret nekada\u0161njeg sjaja slavne Palmire koju se odnedavno mo\u017ee upoznati samo putem knjiga. Takva je pri\u010da o “Veneciji pustinje” koju nam slika Paul Veyne; s njim otkrivamo tragove ove ogromne relikvije nedavno gotovo potpuno i\u0161\u010dezle iz svijeta. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Paul Veyne, ro\u0111en 13. lipnja 1930. godine u Aix-en-Provenceu, francuski je arheolog i povjesni\u010dar, stru\u010dnjak na podru\u010dju povijesti anti\u010dkog Rima. Bio je student na \u00c9cole Normale Sup\u00e9rieureu i \u010dlan Francuske akademije u Rimu (1955. \u2212 1957.), a trenutno u\u017eiva poziciju po\u010dasnog profesora na College de France. Me\u0111u Veyneovim poznatim radovima isti\u010du se Comment on \u00e9crit l’histoire: essai d’epistemologia (1970), Le pain et le cirque (1976), L’inventaire des differences (1976), Les Grecs ont-ils cru \u00e0 leurs mythes? (1983), L’Elegie \u00e9rotique romaine (1983), La soci\u00e9t\u00e9 romaine (1991), Sexe et pouvoir \u00e0 Rome (2005), L’empire Greco-Roman (2005), Foucault, sa pens\u00e9e, sa personne (2008).<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor:  <\/span>http:\/\/www.tim-press.hr\/palmira-nezamjenjivo-blago-paul-veyne<\/a><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2534","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53964,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53964","url_meta":{"origin":2534,"position":0},"title":"Poziv na sudjelovanje: Umjetni\u010dko blago zagreba\u010dke katedrale \u2013 nova istra\u017eivanja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Poziv na sudjelovanje na znanstvenom skupu Umjetni\u010dko blago zagreba\u010dke katedrale \u2013 nova istra\u017eivanja koji \u0107e se u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti odr\u017eati 14. i 15. listopada 2026. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, Kaptol 29 a. >>> VI\u0160E Financira Europska unija \u2013 NextGenerationEU. Izvor: https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/2176\/umjetnicko-blago-zagrebacke-katedrale-nova-istrazivanja-","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Blago-zg.-katedrale.jpg?fit=1200%2C983&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Blago-zg.-katedrale.jpg?fit=1200%2C983&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Blago-zg.-katedrale.jpg?fit=1200%2C983&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Blago-zg.-katedrale.jpg?fit=1200%2C983&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Blago-zg.-katedrale.jpg?fit=1200%2C983&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":2534,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a “U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa” u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":2534,"position":2},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53171,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53171","url_meta":{"origin":2534,"position":3},"title":"Predstavljanja knjige Jo\u017ee Pirjevca “Partizani” u Beogradu i Novom Sadu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanja knjige Jo\u017ee Pirjevca \"Partizani\" odr\u017eana su 7. i 8. svibnja 2026. u Muzeju Jugoslavije u Beogradu i Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu. Izvori i dodatne obavijesti: https:\/\/www.facebook.com\/AkademskaKnjiga https:\/\/www.portalnovosti.com\/bez-partizanskog-pokreta-sve-bi-bilo-drukcije https:\/\/muzej-jugoslavije.org\/program\/promocija-knjige-partizani-jozeta-pirjevca\/","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":2534,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52972,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52972","url_meta":{"origin":2534,"position":5},"title":"Kliofest 2026: Predstavljanje knjige “Na obeh straneh Alp. Slovensko-avstrijska zgodovina”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje projekta Slovenske akademije znanosti i umjetnosti i Austrijske akademije znanosti o pisanju slovensko-austrijske povijesti i knjige Na obeh straneh Alp. Slovensko-avstrijska zgodovina Sudjeluju: Peter Vodopivec, Marko \u0160tuhec, Damir Agi\u010di\u0107 Petak, 8. svibnja 2026. od 11.15 do 12.00 sati Op\u0161irnije o knjizi: https:\/\/www.mladinska-knjiga.si\/dogodki\/predstavitev-knjige-na-obeh-straneh-alp","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-03-PK-Na-obeh-straneh-Alp-1.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-03-PK-Na-obeh-straneh-Alp-1.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-03-PK-Na-obeh-straneh-Alp-1.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-03-PK-Na-obeh-straneh-Alp-1.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-03-PK-Na-obeh-straneh-Alp-1.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2534","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2534"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2534\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2534"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2534"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2534"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}