{"id":25337,"date":"2021-03-09T23:18:00","date_gmt":"2021-03-09T23:18:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25337"},"modified":"2021-03-09T23:18:00","modified_gmt":"2021-03-09T23:18:00","slug":"poziv-za-prijavu-na-znanstveni-skup-ljubo-karaman-pedeset-godina-poslije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25337","title":{"rendered":"Poziv za prijavu na znanstveni skup \u201cLjubo Karaman \u2013 pedeset godina poslije\u201d"},"content":{"rendered":"\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Knji\u017eevni krug Split i<br>Institut za povijest umjetnosti<br><br>pozivaju na sudjelovanje na<br>me\u0111unarodnom znanstvenom skupu<\/h4>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">\u201eLJUBO KARAMAN \u2013 pedeset godina poslije\u201c<\/h4>\n\n\n\n<p>Na manifestaciji Knjiga Mediterana, krajem rujna 2021. godine, Knji\u017eevni krug Split u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti i akademikom Radoslavom Tomi\u0107em planira prirediti znanstveni skup \u201eLjubo Karaman \u2013 pedeset godina poslije\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Ljubo Karaman (Split, 15. lipnja 1886. \u2013 Zagreb, 19. travnja 1971.) utemeljitelj je suvremene povijesti umjetnosti u Hrvatskoj. Spli\u0107anin podrijetlom i ro\u0111enjem, studirao je povijest umjetnosti u Be\u010du \u2013 tada sredi\u0161tu glasovite \u201eBe\u010dke \u0161kole povijesti umjetnosti\u201c \u2013 gdje su mu predavali ugledni profesori poput Jozefa Strzygowskoga i Maxa Dvo\u0159\u00e1ka. Djelovao je nakon toga u Splitu i Zagrebu kao konzervator i znanstvenik. Ostavo je iza sebe ogroman opus koji uklju\u010duje brojne znanstvene i popularno pisane \u010dlanke i temeljne knjige o najzna\u010dajnijim umjetnicima i umjetni\u010dkim djelima od antike do 16. stolje\u0107a u Dalmaciji od Raba do Kotora. Dovoljno se prisjetiti monografija o Buvini i Radovanu, Dioklecijanovoj pala\u010di, umjetnosti 15. i 16. stolje\u0107a u Dalmaciji ili starohrvatskoj umjetnosti kojoj je posvetio brojne knjige i studije nastoje\u0107i unijeti red u istra\u017eivanje ali i popularizirati i ukazati na hrvatski doprinos u ranosrednjovjekovnom oblikovanju europske kulture. Formiran u Be\u010du, kao u\u010denik glasovitih profesora, Karaman je u hrvatsku povijest umjetnosti unio najvi\u0161e znanstvene standarde. Pi\u0161u\u0107i o velikim temama iz hrvatske ba\u0161tine teoretski je i metodolo\u0161ki usmjerio pravce razvoja na\u0161e discipline te uspostavio jasne vrijednosne kriterije u analizama pojedina\u010dnih umjetnina i u prosu\u0111ivanju tijeka razvoja umjetni\u010dkih zbivanja uvode\u0107i u struku \u2013 kao polazi\u0161te \u2013 kategorije stila. Podjednako je va\u017ena i njegova konzervatorska djelatnost koju je temeljio na najsuvremenijim strukovnim dosezima svoga vremena, suptilno ukazuju\u0107i na slo\u017eenost odnosa prema naslje\u0111u, stavljaju\u0107i u prvi plan umjetni\u010dku vrijednost.<\/p>\n\n\n\n<p>Karaman je ujedno i prvi doma\u0107i povjesni\u010dar umjetnosti koji je istra\u017eivao i pisao o umjetnosti na cijelom hrvatskom prostoru. Najva\u017enija svoja djela posvetio je rodnoj Dalmaciji ali je postupno, nakon preseljenja u Zagreb istra\u017eivao Istru, Sredi\u0161nju Hrvatsku, Slavoniju te Bosnu i Hercegovinu. Temeljito poznavanje spomenika omogu\u0107ilo mu je da u zrelosti svoga znanstvenoga rada formulira i teorijske postavke o specifi\u010dnostima hrvatske umjetnosti uvjetovane njezinim povijesnim i politi\u010dkim razvojem te geografskim polo\u017eajem na susretu Istoka i Zapada, kontinenta i Mediterana, u knjizi <em>O djelovanju doma\u0107e sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva <\/em>(1963.) koja upozorava na specifi\u010dnosti hrvatske likovne ba\u0161tine u povijesnoumjetni\u010dkim mijenama.<\/p>\n\n\n\n<p>\u017delja prire\u0111iva\u010da je osvijetliti Karamanov \u017eivot i njegovo djelovanje, pedeset godina nakon smrti, jer smo uvjereni da njegova \u201eba\u0161tina\u201c ima sudbinsko zna\u010denje za hrvatsku povijest umjetnosti. Nepravedno zapostavljena Karamanova prakti\u010dna i teoretska djelatnost pokazuje najvi\u0161e dosege humanisti\u010dke znanosti u dugom vremenskom razdoblju od 1920. godine, kada kod Maxa Dvo\u0159\u00e1ka doktorira tezom <em>Die romanische Plastik in Spalato<\/em>, do smrti 1971. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Zainteresirani sudionici skupa predlo\u017eit \u0107e temu iz svoga podru\u010dja interesa, a u izboru mogu poslu\u017eiti dolje navedene natuknice:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Podrijetlo i obitelj<\/li><li>Studij u Be\u010du, profesori i kolege<\/li><li>Splitsko razdoblje Karamanova djelovanja<\/li><li>Zagreba\u010dko razdoblje Karamanova djelovanja<\/li><li>Ljubo Karaman i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti<\/li><li>Anti\u010dka i ranokr\u0161\u0107anska umjetnost u djelu Ljube Karamana<\/li><li>Starohrvatske teme<\/li><li>Romanika (Buvina i Radovan)<\/li><li>Umjetnost 15. i 16. stolje\u0107a u Dalmaciji<\/li><li>Bizant i dalmatinska umjetnost<\/li><li>Slikarstvo u Mleta\u010dkoj Dalmaciji i Dubrova\u010dkoj republici<\/li><li>Ljubo Karaman kao konzervator<\/li><li>Ljubo Karaman kao teoreti\u010dar<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Znanstveni skup bio bi popra\u0107en i izlo\u017ebom koja bi kroz rukopise, fotografije, dokumente, knjige i umjetni\u010dka djela osvijetlila \u017eivot i djelovanje velikoga znanstvenika, te nastojala ocrtati njegov duhovni i intelektualni profil. Organizatori skupa su Knji\u017eevni krug Split i Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba, a odr\u017eava se pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Pozivamo Vas da predlo\u017eite temu\/naslov svog izlaganja na skupu.<\/p>\n\n\n\n<p>Molimo Vas da ispunjeni <a href=\"https:\/\/www.ipu.hr\/content\/info\/Skup_Ljubo%20Karaman_prijavni%20list.docx\"><strong>Prijavni list<\/strong><\/a>, zajedno s kratkim obrazlo\u017eenjem predlo\u017eene teme\/naslova izlaganja (do jedne kartice) <strong>do 30. travnja 2021. godine<\/strong> po\u0161aljete na adresu tajnice Knji\u017eevnog kruga, g\u0111e. A. Plazibat, <a href=\"mailto:1anka.plazibat@gmail.com\">1anka.plazibat@gmail.com<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Kona\u010dan popis sudionika utvrdit \u0107e Znanstveni odbor skupa.<\/p>\n\n\n\n<p>Za organizatore:<\/p>\n\n\n\n<p>Akademik Nenad Cambi, Knji\u017eevni krug, Split<br>Akademik Radoslav Tomi\u0107, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/1021\/ljubo-karaman-pedeset-godina-poslije\">https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/1021\/ljubo-karaman-pedeset-godina-poslije<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25338,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-25337","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/LjK.jpg?fit=1228%2C768&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25337","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25337"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25337\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25339,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25337\/revisions\/25339"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25338"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25337"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25337"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25337"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}