{"id":25331,"date":"2021-03-09T23:06:33","date_gmt":"2021-03-09T23:06:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25331"},"modified":"2021-03-09T23:07:02","modified_gmt":"2021-03-09T23:07:02","slug":"daniel-kehlmann-roman-tyll","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25331","title":{"rendered":"Daniel Kehlmann, roman &#8220;Tyll&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>On je varalica, putuju\u0107i zabavlja\u010d, lakrdija\u0161. Rukovanje mu je poput pakta s vragom, osmijeh poput pukotine u oblacima; on vas sada promatra, a kad se okrenete \u2013 vi\u0161e ga nema. On je Tyll Ulenspiegel!<\/p>\n\n\n\n<p>U romanu <em>Tyll<\/em> Daniel Kehlmann legendarnog njema\u010dkog junaka uvodi na pozornicu Tridesetogodi\u0161njeg rata i svojim izvanrednim pripovjeda\u010dkim darom potvr\u0111uje mo\u0107 umjetnosti nad besmislenom brutalno\u0161\u0107u povijesti. Kehlmannov Ulenspiegel ro\u0111en je kao mlinarov sin u malom selu po\u010detkom 17. stolje\u0107a. Kad Crkva otkrije tajno zanimanje njegova oca za alkemiju i magiju, Tyll je prisiljen pobje\u0107i, a pekarova k\u0107i Nele ga prati. Na putu kroz kontinent razoren religijskim ratovima susre\u0107e mnoge ljude, obi\u010dan puk, ali i znamenite povijesne li\u010dnosti: od \u017eonglera Pirmina i la\u017enog jezuitskog u\u010denjaka do prognanih \u010de\u0161kog kralja Fridrika i kraljice Elizabete.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Makabristi\u010dnim humorom i dirljivom humano\u0161\u0107u Daniel Kehlmann, svjetski proslavljen autor uspje\u0161nica <em>Mjerenje svijeta<\/em>, <em>Slava<\/em> i <em>F<\/em>, ispisuje izniman suvremeni povijesni roman. <em>Tyll<\/em> je o\u010daravaju\u0107a pustolovina lakrdija\u0161a koji razotkriva ludost kraljeva i mudrost budala \u2013 pri\u010da o razaranju i zavodljivoj odluci umjetnika da nikada ne umre.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201cMajstorsko postignu\u0107e, djelo goleme ma\u0161te i potpune umjetni\u010dke kontrole.\u201d \u2013 Ian McEwan<\/p>\n\n\n\n<p>\u201c<em>Tyll<\/em> je briljantan i nezaobilazan roman. Kehlmann je istinski nastavlja\u010d njema\u010dke pripovjeda\u010dke tradicije koja se\u017ee sve do bra\u0107e Grimm, pa \u010dak i dalje, a u legendarnom \u0161aljivom liku Tylla Ulenspiegela prona\u0161ao je svog savr\u0161enog avatara.\u201d \u2013 Salman Rushdie<\/p>\n\n\n\n<p>\u201c<em>Tyll<\/em> je veli\u010danstvena pri\u010da&#8230; U ovom izvrsno napisanom romanu Kehlmann se spretno kre\u0107e kroz najmra\u010dnija ljudska iskustva. Rezultat je \u010daroban spomen na bezimene du\u0161e izgubljene u za\u010daranoj europskoj pro\u0161losti, \u010diji se \u0161apat najbolje \u010duje u mitovima.\u201d \u2013 <em>The New York Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNajbolji Kehlmannov roman&#8230; Duboko potresan, \u017eivotan, brutalan, \u010dudesno bezrezervan, moderan, romanti\u010dan njema\u010dki ep&#8230; <em>Tyll<\/em> je Kehlmannova pobjeda nad povije\u0161\u0107u, njegov povijesni trijumf.\u201d \u2013 <em>Der Spiegel<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cKehlmann je jezi\u010dni ma\u0111ioni\u010dar. Omogu\u0107ava \u010ditatelju da osjeti, nanju\u0161i i okusi Tridesetogodi\u0161nji rat. Njegova je pri\u010da prljava, vla\u017ena i hladna, smrdi na kugu, smrt i propast \u2013 a unato\u010d tome toliko je \u017eivotna i krajnje duhovita.\u201d \u2013 <em>ZDF \u201cHeute Journal\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201c\u010cudesno ma\u0161tovita&#8230; U nezaboravnom Kehlmannovu lakrdija\u0161u nalazimo sliku \u010dovje\u010danstva u svem njegovu ludilu i razmetljivom ponosu.\u201d \u2013 <em>The Wall Street Journal<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cKehlmann je na vrhuncu svoje igre.\u201d \u2013 <em>The Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cKehlmannova ma\u0161ta ide duboko i divlje. Putuje sa strujanjima povijesti, u njezinim ciklusima brutalnosti i nasilja, pose\u017ee u na\u0161u vlastitu samo\u0107u i ti\u0161inu; dozivaju\u0107i nas, leti daleko i visoko, i odjekuje snagom mita.\u201d \u2013 Valeria Luiselli<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: njema\u010dki<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Snje\u017eana Bo\u017ein<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 304<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: listopad 2020.<\/p>\n\n\n\n<p>ISBN: 978-953358251-1<\/p>\n\n\n\n<p>Naslov izvornika: Tyll<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/tyll.html\">https:\/\/fraktura.hr\/tyll.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25333,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-25331","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/tyll-scaled.jpg?fit=1717%2C2560&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":25331,"position":0},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":53873,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53873","url_meta":{"origin":25331,"position":1},"title":"Europski dani arheologije 2026. u Hrvatskoj (12\u201314. lipnja)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 12. do 14. lipnja 2026. diljem Hrvatske odr\u017eat \u0107e se Europski dani arheologije, europska manifestacija posve\u0107ena popularizaciji arheolo\u0161ke ba\u0161tine i znanosti. Ove godine u programu sudjeluje 26 institucija \u2013 23 muzeja, jedan me\u0111unarodni centar, jedan institut i jedan fakultet \u2013 a svi sadr\u017eaji besplatni su za posjetitelje. Sudionici su\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":25331,"position":2},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":25331,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":25331,"position":4},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54012,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54012","url_meta":{"origin":25331,"position":5},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 15. lipnja 2026, u 18 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjige Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990.-1995.), objavljene u izdanju Udru\u017eenja gra\u0111ana iz Banje Luke \u201eO\u0161tra nula\u201c i izdava\u010dke ku\u0107e Akademska knjiga iz Novog Sada. Rije\u010d\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25331","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25331"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25331\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25332,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25331\/revisions\/25332"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25333"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25331"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25331"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25331"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}