{"id":2531,"date":"2016-10-14T22:00:05","date_gmt":"2016-10-14T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2531"},"modified":"2016-10-14T22:00:05","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:05","slug":"izlozba-fragmenti-prekinutog-vremena-neizvedeni-projekti-turisticke-arhitekture-na-hrvatskom-priobalju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2531","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cFragmenti prekinutog vremena \u2013 Neizvedeni projekti turisti\u010dke arhitekture na hrvatskom priobalju\u201c"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Hrvatski muzej turizma, u suradnji s Dr\u017eavnim arhivom u Rijeci postavit \u0107e izlo\u017ebu \u201c Fragmenti prekinutog vremena \u2013 Neizvedeni projekti turisti\u010dke arhitekture na hrvatskom priobalju\u201c. Izlo\u017eba \u0107e biti otvorena u Umjetni\u010dkom paviljonu \u201eJuraj \u0160porer\u201c u utorak, 18. listopada 2016. u 19 i 30 sati.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Na izlo\u017ebi Fragmenti prekinutog vremena<\/i> bit \u0107e izlo\u017eeni projekti turisti\u010dke arhitekture \u2013 turisti\u010dko-hotelski kompleksi, hoteli, pansioni, vile za odmor, ladanjske ku\u0107e, kupali\u0161ta\u2026 koji nisu nikada izvedeni. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Krajem 19. stolje\u0107a kada po\u010dinje razdoblje tzv. organiziranog turizma, osim pobolj\u0161anja i izgradnje komunalne infrastrukture po\u010dinju se graditi hoteli, vile, pansioni, kupali\u0161ta. Sna\u017ena konjunktura turisti\u010dkog gospodarstva po\u010detkom 20. stolje\u0107a prouzro\u010dila je zamah turisti\u010dke izgradnje, narud\u017ebe i izradu projektne dokumentacije za turisti\u010dke objekte. Gradi se du\u017e \u010ditave na\u0161e obale, no najve\u0107e gradili\u0161te je \u2013 Opatija. U samo 30 godina niknulo je potpuno novo turisti\u010dko naselje, kakvo je i danas u gabaritima prvotne jezgre, s neznatnim izmjenama. Onodobna Opatija imala je vrlo visok dru\u0161tveni standard i lje\u010dili\u0161no-turisti\u010dku ponudu i za dana\u0161nje prilike, stoga razdoblje od izgradnje hotela Kvarner (1884.) do po\u010detka Prvog svjetskog rata (1914.) s pravom nazivamo \u2013 opatijsko zlatno doba. Obzirom na va\u017enost Opatije kao prvog mjesta austrougarske rivijere i o\u010duvanost arhivskih fondova Tehni\u010dkog ureda u Rijeci, koji su pohranjeni u Dr\u017eavnom arhivu u Rijeci, na izlo\u017ebi je predstavljeno najvi\u0161e nerealiziranih projekata vezanih za Opatiju. <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izlo\u017eba Fragmenti prekinutog vremena \u2013 Neizvedeni projekti turisti\u010dke arhitekture na hrvatskom priobalju<\/i> podastire nam jedan virtualni svijet, simulaciju kako su na\u0161a turisti\u010dka sredi\u0161ta mogla izgledati, kako je njihova panorama, njihov urbani facies mogao biti dopunjen i oboga\u0107en da se velika svjetska kataklizma nije dogodila, da je zlatni uzlet na\u0161ega turizma jo\u0161 neko vrijeme trajao.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Osim projekata predvi\u0111enih za Opatijsku rivijeru, na izlo\u017ebi se mogu vidjeti projekti turisti\u010dke arhitekture za Brijune, Susak, Rijeku, Omi\u0161alj (otok Krk), Karlobag, Zadar, Split, Trsteno, Dubrovnik, Lokrum, te za nepoznate lokacije na jadranskoj obali.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.hrmt.hr\/izlozbe\/fragmenti-prekinutog-vremena-neizvedeni-projekti-turisticke-arhitekture\/<\/a> <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2531","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":2531,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55903,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55903","url_meta":{"origin":2531,"position":1},"title":"Me\u0111unarodna konferencija “Pravo na stan: Projekti, politike i razmjena znanja nakon Drugog svjetskog rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodna konferencija Right to Housing: Projects, Policies, and Knowledge Exchange after the Second World War Zagreb, 22.\u201324. listopada 2026.Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Zagreb(Ulica grada Vukovara 68, prizemlje)OrganizatoriInstitut za povijest umjetnosti, ZagrebCKPIS, Sveu\u010dili\u0161te Juraj Dobrila, Pula U vremenu rastu\u0107ih cijena nekretnina i najamnina, sve slabije dostupnosti stanovanja i sve izra\u017eenije nesigurnosti povezane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/HYU_Right_to_Housing_202610_conference_cover.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/HYU_Right_to_Housing_202610_conference_cover.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/HYU_Right_to_Housing_202610_conference_cover.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/HYU_Right_to_Housing_202610_conference_cover.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55853,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55853","url_meta":{"origin":2531,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “MIROGOJ: 150 godina sje\u0107anja”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Zagreba, 19. \u2013\u00a029. listopada 2026.Mirogoj, 31. listopada \u2013\u00a06. studenoga 2026.Park Zrinjevac, 8. \u2013 22. studenoga 2026. Autorica: Ana Vrani\u0107 Rob, povjesni\u010darka umjetnosti, voditeljice Odjela za dokumentaciju i prezentaciju kulturne ba\u0161tine Gradskog ureda za kulturnu ba\u0161tinu i prirodu U povodu 150. obljetnice otvorenja zagreba\u010dkoga gradskog groblja Mirogoj, Grad Zagreb,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55219,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55219","url_meta":{"origin":2531,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Franjo Josip I. \u2013 vladar jednog vremena putuje Slavonijom”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Izlo\u017eba Franjo Josip I. u Muzeju Slavonije Izlo\u017eba o Franji Josipu I. ne govori samo o jednom od najdugovje\u010dnijih vladara u povijesti nego i o (nametanom) mentalitetu jednog naroda. Izlo\u017eba Franjo Josip I. \u2013 vladar jednog vremena putuje Slavonijom autora Mihaela Su\u010di\u0107a otvara se 10. rujna 2026. godine s po\u010detkom\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":2531,"position":4},"title":"Radionica “Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54328","url_meta":{"origin":2531,"position":5},"title":"Me\u0111unarodna konferencija \u201eArt in Society\u201c, Zagreb, 1. \u2013 4. 7. 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodna konferencija \u201eArt in Society\u201c odr\u017eat \u0107e se od 1. do 4. srpnja 2026. godine na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Skup okuplja stru\u010dnjake iz podru\u010dja povijesti umjetnosti, arhitekture, muzeologije i srodnih disciplina iz brojnih zemalja Europe i svijeta. Polaze\u0107i od shva\u0107anja umjetnosti kao aktivne i transformativne sile unutar dru\u0161tvenog\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2531","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2531"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2531\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2531"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2531"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2531"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}