{"id":25305,"date":"2021-03-05T20:21:45","date_gmt":"2021-03-05T20:21:45","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25305"},"modified":"2021-03-09T23:19:45","modified_gmt":"2021-03-09T23:19:45","slug":"ana-penyas-mi-zene-smo-uvijek-dobro","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25305","title":{"rendered":"Ana Penyas, \u201cMi \u017eene smo uvijek dobro\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Prilikom dodjele Nacionale \u0161panjolske nagrade za strip 2018. godine Ana Penyas rekla je kako je manje va\u017eno to \u0161to je ona prva \u017eena dobitnica te ugledne \u0161panjolske nagrade, a mnogo je va\u017enije \u0161to je nagradu osvojila pri\u010da o \u017eenama, i to onima starije generacije. Junakinje stripa Ane Penyas dvije su udovice u osamdesetim godinama \u017eivota: Maruja i Herminia, autori\u010dine bake. One su provele ve\u0107i dio svog \u017eivota u kuci, kuhaju\u0107i, brinu\u0107i se o obitelji, \u010diste\u0107i\u2026 Sada svoje dane provode same.<\/p>\n\n\n\n<p>\u017diri Nacionalne \u0161panjolske nagrade za strip u obrazlo\u017eenju nagrade ka\u017ee: \u201e<em>Mi \u017eene smo uvijek dobro <\/em>grafi\u010dki je roman koji daje glas jednoj u\u0161utkanoj generaciji \u017eena te uvodi inovacije u grafi\u010dkoj umjetnosti i integrira poetiku stripa s elementima iz drugih umjetni\u010dkih medija.\u201c Ovaj grafi\u010dki roman, objavljen u \u0160panjolskoj u pet izdanja, progovara o svim onim \u017eenama koje su svoj \u017eivot posvetile drugima i koje su uvijek bile do\u017eivljavane tek kao ne\u010dije supruge, majke ili bake. Ovaj <em>hommage <\/em>u stripu svim tim \u017eenama malen je doprinos da ih kona\u010dno u\u010dinimo protagonisticama i poku\u0161amo ih ne do\u017eivljavati kao nemo\u0107ne bake, ve\u0107 kao hrabre \u017eene koje su imale, i jo\u0161 uvijek imaju, svoje \u017eelje i snove.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O AUTORICI<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ana Penyas ro\u0111ena je u Valenciji 1987. Diplomirala je industrijski dizajn i likovnu umjetnost na Sveu\u010dili\u0161tu u Valenciji.<\/p>\n\n\n\n<p>Njezin roman u stripu \u201cMi \u017eene smo uvijek dobro\u201d (2017.), u kojem autorica daje glas svojim bakama i svim onim \u201cnevidljivim \u017eenama\u201d poslijeratnog razdoblja u \u0160panjolskoj, nagra\u0111en je \u0161panjolskom Nacionalnom nagradom za strip (Premio Nacional del C\u00f3mic) 2018. godine. Ovaj strip osvojio je i me\u0111unarodnu nagradu za strip FNAC-Salamandra Graphic 2017., a Ana Penyas progla\u0161ena je najboljom mladom grafi\u010dkom umjetnicom na Sajma stripa u Barceloni 2018.<\/p>\n\n\n\n<p>Objavila je jo\u0161 dvije ilustrirane knjige: knjigu pri\u010da \u201cMexique\u201d, koja govori o vi\u0161e od \u010detiristo djece koja su za vrijeme \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata poslana u Meksiko, i knjigu \u201cEn transici\u00f3n\u201d, svojevrsno ilustrirano putovanje kroz posljednjih osamdesetak godina \u0161panjolske povijesti, s naglaskom na razdoblje Francova re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O PREVODITELJU<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nikola Pezi\u0107 ro\u0111en je 1984. godine u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<p>Diplomirao je \u0161panjolski jezik i knji\u017eevnost i antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevo\u0111enjem se bavi od 2009., najvi\u0161e za izdava\u010dku ku\u0107u Fibra, specijaliziranu za grafi\u010dke romane.<\/p>\n\n\n\n<p>Prevodi i publicisti\u010dke i filozofske tekstove.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Nikola Pezi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: V.B.Z. d.o.o.<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2020<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 116<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/mi-zene-smo-uvijek-dobro\/\">https:\/\/www.vbz.hr\/book\/mi-zene-smo-uvijek-dobro\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/kako-su-zene-zivjele-za-francove-diktature-kad-je-razvod-bio-zabranjen-a-seks-tabu-15051964\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/kako-su-zene-zivjele-za-francove-diktature-kad-je-razvod-bio-zabranjen-a-seks-tabu-15051964<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mvinfo.hr\/clanak\/ana-penyas-rezimi-padaju-novi-dolaze-a-ti-i-dalje-cistis-i-kuhas\">https:\/\/mvinfo.hr\/clanak\/ana-penyas-rezimi-padaju-novi-dolaze-a-ti-i-dalje-cistis-i-kuhas<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25306,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-25305","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zene.jpg?fit=587%2C424&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25305","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25305"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25305\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25340,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25305\/revisions\/25340"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25306"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25305"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25305"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25305"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}