{"id":25305,"date":"2021-03-05T20:21:45","date_gmt":"2021-03-05T20:21:45","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25305"},"modified":"2021-03-09T23:19:45","modified_gmt":"2021-03-09T23:19:45","slug":"ana-penyas-mi-zene-smo-uvijek-dobro","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25305","title":{"rendered":"Ana Penyas, \u201cMi \u017eene smo uvijek dobro\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Prilikom dodjele Nacionale \u0161panjolske nagrade za strip 2018. godine Ana Penyas rekla je kako je manje va\u017eno to \u0161to je ona prva \u017eena dobitnica te ugledne \u0161panjolske nagrade, a mnogo je va\u017enije \u0161to je nagradu osvojila pri\u010da o \u017eenama, i to onima starije generacije. Junakinje stripa Ane Penyas dvije su udovice u osamdesetim godinama \u017eivota: Maruja i Herminia, autori\u010dine bake. One su provele ve\u0107i dio svog \u017eivota u kuci, kuhaju\u0107i, brinu\u0107i se o obitelji, \u010diste\u0107i\u2026 Sada svoje dane provode same.<\/p>\n\n\n\n<p>\u017diri Nacionalne \u0161panjolske nagrade za strip u obrazlo\u017eenju nagrade ka\u017ee: \u201e<em>Mi \u017eene smo uvijek dobro <\/em>grafi\u010dki je roman koji daje glas jednoj u\u0161utkanoj generaciji \u017eena te uvodi inovacije u grafi\u010dkoj umjetnosti i integrira poetiku stripa s elementima iz drugih umjetni\u010dkih medija.\u201c Ovaj grafi\u010dki roman, objavljen u \u0160panjolskoj u pet izdanja, progovara o svim onim \u017eenama koje su svoj \u017eivot posvetile drugima i koje su uvijek bile do\u017eivljavane tek kao ne\u010dije supruge, majke ili bake. Ovaj <em>hommage <\/em>u stripu svim tim \u017eenama malen je doprinos da ih kona\u010dno u\u010dinimo protagonisticama i poku\u0161amo ih ne do\u017eivljavati kao nemo\u0107ne bake, ve\u0107 kao hrabre \u017eene koje su imale, i jo\u0161 uvijek imaju, svoje \u017eelje i snove.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O AUTORICI<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ana Penyas ro\u0111ena je u Valenciji 1987. Diplomirala je industrijski dizajn i likovnu umjetnost na Sveu\u010dili\u0161tu u Valenciji.<\/p>\n\n\n\n<p>Njezin roman u stripu \u201cMi \u017eene smo uvijek dobro\u201d (2017.), u kojem autorica daje glas svojim bakama i svim onim \u201cnevidljivim \u017eenama\u201d poslijeratnog razdoblja u \u0160panjolskoj, nagra\u0111en je \u0161panjolskom Nacionalnom nagradom za strip (Premio Nacional del C\u00f3mic) 2018. godine. Ovaj strip osvojio je i me\u0111unarodnu nagradu za strip FNAC-Salamandra Graphic 2017., a Ana Penyas progla\u0161ena je najboljom mladom grafi\u010dkom umjetnicom na Sajma stripa u Barceloni 2018.<\/p>\n\n\n\n<p>Objavila je jo\u0161 dvije ilustrirane knjige: knjigu pri\u010da \u201cMexique\u201d, koja govori o vi\u0161e od \u010detiristo djece koja su za vrijeme \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata poslana u Meksiko, i knjigu \u201cEn transici\u00f3n\u201d, svojevrsno ilustrirano putovanje kroz posljednjih osamdesetak godina \u0161panjolske povijesti, s naglaskom na razdoblje Francova re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O PREVODITELJU<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nikola Pezi\u0107 ro\u0111en je 1984. godine u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<p>Diplomirao je \u0161panjolski jezik i knji\u017eevnost i antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevo\u0111enjem se bavi od 2009., najvi\u0161e za izdava\u010dku ku\u0107u Fibra, specijaliziranu za grafi\u010dke romane.<\/p>\n\n\n\n<p>Prevodi i publicisti\u010dke i filozofske tekstove.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Nikola Pezi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: V.B.Z. d.o.o.<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2020<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 116<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/mi-zene-smo-uvijek-dobro\/\">https:\/\/www.vbz.hr\/book\/mi-zene-smo-uvijek-dobro\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/kako-su-zene-zivjele-za-francove-diktature-kad-je-razvod-bio-zabranjen-a-seks-tabu-15051964\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/kako-su-zene-zivjele-za-francove-diktature-kad-je-razvod-bio-zabranjen-a-seks-tabu-15051964<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mvinfo.hr\/clanak\/ana-penyas-rezimi-padaju-novi-dolaze-a-ti-i-dalje-cistis-i-kuhas\">https:\/\/mvinfo.hr\/clanak\/ana-penyas-rezimi-padaju-novi-dolaze-a-ti-i-dalje-cistis-i-kuhas<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25306,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-25305","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zene.jpg?fit=587%2C424&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54145,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54145","url_meta":{"origin":25305,"position":0},"title":"Povjesni\u010dar Max Bergholz dobitnik presti\u017ene Dan David nagrade","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Povjesni\u010dar Max Bergholz - koji je dobro poznat i doma\u0107oj stru\u010dnoj javnosti - jedan je od devet dobitnika me\u0111unarodne nagrade Dan David za 2026. godinu, te - kako se isti\u010de - najve\u0107e svjetske nagrade u podru\u010dju povijesne znanosti. Op\u0161irnije: https:\/\/www.concordia.ca\/news\/stories\/2026\/06\/16\/concordia-professor-max-bergholz-wins-the-worlds-largest-history-award.html https:\/\/dandavidprize.org\/winners\/max-bergholz https:\/\/dandavidprize.org\/our-winners","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bergholz.jpg?fit=1024%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bergholz.jpg?fit=1024%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bergholz.jpg?fit=1024%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bergholz.jpg?fit=1024%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":25305,"position":1},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":25305,"position":2},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":25305,"position":3},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":25305,"position":4},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54137,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54137","url_meta":{"origin":25305,"position":5},"title":"Poziv za prijavu radova za znanstveno-knji\u017eevni skup Dana Marije Juri\u0107 Zagorke: Rod, rat i mir","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za \u017eenske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveu\u010dili\u0161ta Sjever objavljuje Poziv na znanstveno-knji\u017eevni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem: ROD, RAT I MIR koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke, 27. i 28.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25305","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25305"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25305\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25340,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25305\/revisions\/25340"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25306"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25305"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25305"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25305"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}