{"id":2529,"date":"2016-10-13T22:00:05","date_gmt":"2016-10-13T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2529"},"modified":"2016-10-13T22:00:05","modified_gmt":"2016-10-13T22:00:05","slug":"projekcija-filma-kako-zivi-narod-i-predavanje-tihane-rubic-proizvodnje-krize-prakse-i-strategije-prezivljavanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2529","title":{"rendered":"Projekcija filma \u201eKako \u017eivi narod\u201c i predavanje Tihane Rubi\u0107 \u201eProizvodnje krize, prakse i strategije pre\u017eivljavanja\u201c"},"content":{"rendered":"<style> <!--  \/* Font Definitions *\/  @font-face \t{font-family:Calibri; \tpanose-1:2 15 5 2 2 2 4 3 2 4; \tmso-font-charset:238; \tmso-generic-font-family:swiss; \tmso-font-pitch:variable; \tmso-font-signature:-1610611985 1073750139 0 0 159 0;}  \/* Style Definitions *\/  p.MsoNormal, li.MsoNormal, div.MsoNormal \t{mso-style-unhide:no; \tmso-style-qformat:yes; \tmso-style-parent:\"\"; \tmargin-top:0cm; \tmargin-right:0cm; \tmargin-bottom:10.0pt; \tmargin-left:0cm; \tline-height:115%; \tmso-pagination:widow-orphan; \tfont-size:11.0pt; \tfont-family:\"Calibri\",\"sans-serif\"; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} a:link, span.MsoHyperlink \t{mso-style-priority:99; \tcolor:blue; \tmso-themecolor:hyperlink; \ttext-decoration:underline; \ttext-underline:single;} a:visited, span.MsoHyperlinkFollowed \t{mso-style-noshow:yes; \tmso-style-priority:99; \tcolor:purple; \tmso-themecolor:followedhyperlink; \ttext-decoration:underline; \ttext-underline:single;} .MsoChpDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmso-default-props:yes; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoPapDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmargin-bottom:10.0pt; \tline-height:115%;} @page Section1 \t{size:612.0pt 792.0pt; \tmargin:70.85pt 70.85pt 70.85pt 70.85pt; \tmso-header-margin:36.0pt; \tmso-footer-margin:36.0pt; \tmso-paper-source:0;} div.Section1 \t{page:Section1;} --> <\/style>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Projekcija filma <b style=\"mso-bidi-font-weight:normal\"><i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Kako \u017eivi narod<\/i><\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Muzej suvremene umjetnosti<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Zagreb<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><a href=\"http:\/\/www.msu.hr\/\">http:\/\/www.msu.hr\/<\/a><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">14.10.2016. \/ 18 sati<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">U knjizi <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Kako \u017eivi narod<\/i> Rudolfa Bi\u0107ani\u0107a, doprinos pisanim prilozima o \u017eivotu u pasivnim krajevima 1930-ih godina dala je i mlada knji\u017eevnica iz Bjelovara \u2013 Zlata Peterli\u0107. Jedna od tema koje je obra\u0111ivala bio je i onovremeni svakodnevni \u017eivot u Dugopolju i mosorskom zale\u0111u. Njezin tekst je, uz djelo Frane Ivani\u0161evi\u0107a &#8220;Poljica \u2013 narodni \u017eivot i obi\u010daj&#8221;, literarna osnova dokumentarno-igranog filma &#8220;Kako \u017eivi narod&#8221; redatelja Hrvoja Jelavi\u0107a-\u0160ake, iz 2013. godine.<span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp; <\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">\u201ePribli\u017eujemo se selu. Dugopolje. Smjestilo se uz cestu, a u pozadini mu se ko\u010di pusta i gola Mosor-planina. Uz samo selo raste ne\u0161to sirotinjskog drve\u0107a, gdjekoji sitan grmi\u0107 i po koja smokva, kojoj obra\u0161e plod jo\u0161 posve zelen. A malena, neobi\u010dno malena polja ogra\u0111ena zidom pomno \u010duvaju slabo uzrastao je\u010dam i sitne kukuruze s jo\u0161 manjim kr\u017eljavim klipovima. S kukuruzovih stabljika i klipova pokida\u0161e li\u0161\u0107e, kako bi pod jakim suncem \u0161to prije dozrili, da ih mogu samljeti za puru.\u201c \u2013 iz teksta Zlate Peterli\u0107, Kako \u017eivi narod, Rudolf Bi\u0107ani\u0107.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Osim glumice Vande Boban, u glavnoj ulozi Zlate Peterli\u0107, u filmu sudjeluju prvenstveno natur\u0161\u010dici: \u010dlanice i \u010dlanovi Kulturno umjetni\u010dkog dru\u0161tva \u201ePleter\u201c te stanovnici sela Dugopolje, Liska, Smaji\u0107i &#8211; Dolac Donji, Bisko, Koprivno, Srijane, \u0160estanovac, Mu\u0107 i Postinje Donje. <\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Nastanku ovog dokumentarno-igranog filma doprinijelo je ukupno 85 volonterki i volontera od kojih 30 \u010dlanica i \u010dlanova KUD-a \u201ePleter\u201c.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Neovisno o tome je li rije\u010d tek o manjim, epizodnim ulogama ili o sustavno gra\u0111enim i razvijanim likovima, svi sudionici svojim su zalaganjem i predano\u0161\u0107u doprinijeli kreativnom procesu. Cijela filmska ekipa, ve\u0107inom pripadnici lokalnih zajednica, volonterski je sudjelovala na projektu te neizmjerno pomogla ustupanjem osobnih prostora za potrebe snimanja, prikupljanjem rekvizita, rekonstrukcijom kostima i pripremom scenografije te posve\u0107eno\u0161\u0107u projektu kojemu su pristupali s puno razumijevanja i entuzijazma.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Nakon prikazivanja filma, predstavnici lokalne zajednice koji su doprinijeli realizaciji projekta govorit \u0107e o samom procesu nastanka filma i vlastitom anga\u017emanu.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Nakon projekcije filma slijedi razgovor s asistenticom re\u017eije Marijanom Boti\u0107 Rogo\u0161i\u0107 te Anom Jur\u010devi\u0107 i Marom Radan koje u filmu imaju zna\u010dajne uloge, a o vlastitom anga\u017emanu govorit \u0107e i neki od \u010dlanova lokalne zajednice u Dugopolju i \u010dlanovi Kulturno umjetni\u010dkog dru\u0161tva &#8220;Pleter&#8221;.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Produkcija: Lampros film<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Re\u017eija: Hrvoje Jelavi\u0107-\u0160ako<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Asistentica re\u017eije: Marijana Boti\u0107 Rogo\u0161i\u0107<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Kamera: Andrija Piv\u010devi\u0107<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Sudjeluju: Vanda Boban u ulozi Zlate Peterli\u0107, Ana Jur\u010devi\u0107, Mara Radan, \u010dlanice i \u010dlanovi Kulturno umjetni\u010dkog dru\u0161tva \u201ePleter\u201c; stanovnici sela Dugopolje, Liska, Smaji\u0107i &#8211; Dolac Donji, Bisko, Koprivno, Srijane, \u0160estanovac, Mu\u0107, Postinje Donje<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Film je financiran sredstvima iz prora\u010duna Op\u0107ine Dugopolje. <\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Program je ostvaren u suradnji sa Zadrugom za eti\u010dno financiranje, te Op\u0107inom Dugopolje koja je film, kao i ovu prezentaciju, podr\u017eala.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&#8212;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Predavanje dr. sc. Tihane Rubi\u0107 \/ <b style=\"mso-bidi-font-weight: normal\"><i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Proizvodnje krize, prakse i strategije pre\u017eivljavanja<\/i><\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Muzej suvremene umjetnosti<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Zagreb<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">15.10.2016. \/ 17.00 sati<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Pozivamo vas na predavanje dr. sc. Tihane Rubi\u0107 &#8211; \u201eProizvodnje krize, prakse i strategije pre\u017eivljavanja\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u subotu 15.10. u 17 sati u sklopu izlo\u017ebe \u201eKako \u017eivi narod\u201c.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Uz referencu na elemente i doprinose djela Rudolfa Bi\u0107ani\u0107a, iz polovice 1930-tih godina, u izlaganju \u0107e se ocrtati i problematizirati etnolo\u0161ko i kulturnoantropolo\u0161ko pristupanje temi i konceptu krize i pre\u017eivljavanja. Osim prikaza na\u010dina na koji se u znanstvenom diskursu i istra\u017eivanjima pristupalo op\u0107enito socioekonomskom pitanju, pozornost \u0107e biti usmjerena i na spoznaje o heterogenosti iskustava i poimanja krize te pre\u017eivljavanja u pro\u0161loj i suvremenoj (hrvatskoj) svakodnevici. Izlaganje \u0107e se problemski i kulturnoanaliti\u010dki koncipirati naro\u010dito kroz uvrije\u017eene simboli\u010dke motive poput \u201enaroda\u201c, \u201eobi\u010dnih ljudi\u201c i \u201epre\u017eivljavanja\u201c.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Tihana Rubi\u0107 docentica je na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Istra\u017eiva\u010dica je na znanstvenom projektu \u201cStvaranje grada: prostor, kultura i identitet\u201d Hrvatske zaklade za znanost Autorica je niza znanstvenih tekstova te suurednica desetak znanstvenih zbornika radova. Doktorirala je 2012. godine s temom neformalne ekonomije i nezaposlenosti, iz perspektive etnologije i kulturne antropologije. Znanstvenoistra\u017eiva\u010dki interesi usmjereni su joj na socijalizam, postsocijalizam i tranziciju, kroz teme rada, nezaposlenosti i neformalne ekonomije te obiteljskih odnosa i starenja, kroz sociokulturnu analizu dru\u0161tvenih vrijednosti, percepcija i praksi vezanih uz spomenute teme.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2529","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":2529,"position":0},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":2529,"position":1},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":2529,"position":2},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":2529,"position":3},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52556,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52556","url_meta":{"origin":2529,"position":4},"title":"ZagrebDox 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni festival dokumentarnog filma 19. - 26. travnja 2026. Kaptol Boutique Cinema, Zagreb Program i dodatne obavijesti: https:\/\/zagrebdox.net\/hr","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2529,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2529","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2529"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2529\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2529"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2529"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2529"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}