{"id":25234,"date":"2021-03-02T20:18:56","date_gmt":"2021-03-02T20:18:56","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25234"},"modified":"2021-03-02T20:23:24","modified_gmt":"2021-03-02T20:23:24","slug":"nevenko-bartulin-dara-iz-jasenovca-i-mit-o-ndh-kao-katolickoj-drzavi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25234","title":{"rendered":"Nevenko Bartulin: “Dara iz Jasenovca” i mit o NDH kao \u2018katoli\u010dkoj\u2019 dr\u017eavi"},"content":{"rendered":"\n

Dovoljno je pogledati pojedine scene iz filma Dara iz Jasenovca<\/em> te \u010ditati razne reakcije i kritike o tome da bi se dobio jak dojam da je NDH bila dr\u017eava pod sna\u017enim utjecajem politi\u010dkog katolicizma (\u2018klerikalizam\u2019). Ovakva se slika ve\u0107 desetlje\u0107ima promovira od strane dobrog dijela srpske (pa i biv\u0161e jugoslavenske) historiografije i srpskih nacionalisti\u010dkih krugova. Dobro je poznato da su jugoslavenske komunisti\u010dke vlasti vidjele opasnog ideolo\u0161kog protivnika u Katoli\u010dkoj crkvi (barem u prvim godinama Titove vlasti) pa je usko povezivanje usta\u0161tva i katolicizma (naro\u010dito preko osobe zagreba\u010dkog nadbiskupa Alojzija Stepinca) bilo nu\u017eno u namjeri da se ocrni ugled Crkve u Hrvatskoj.[1]<\/a> Za srpske nacionalisti\u010dke povjesni\u010dare, svo\u0111enje usta\u0161ke ideologije na radikalno katoli\u010danstvo zapravo slu\u017ei \u2013 implicitno ili izri\u010dito \u2013 kao jo\u0161 jedan dokaz da hrvatski nacionalisti (pa i Hrvati kao narod) zapravo nemaju svoj vlastiti etno-kulturni identitet. Drugim rije\u010dima, oni samo imaju svoj klerikalizam, koji su servilno primili od Rima i Be\u010da, i jedina stvar koja bitno razlikuje \u2018katoli\u010dke Srbe\u2019 (tj. \u0161tokavske Hrvate) od ostalih Srba jest katoli\u010danstvo.[2]<\/a> U stvarnosti, usta\u0161ki su ideolozi imali razra\u0111enu teoriju o etni\u010dko-rasnim razlikama izme\u0111u Hrvata i Srba te se usta\u0161ka rasna politika prema \u017didovima i Romima zapravo poklapala s antisrpskim mjerama.[3]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Ima mnogo primjera koji pokazuju da NDH nije bila \u2018katoli\u010dka\u2019 dr\u017eava, unato\u010d postojanju politi\u010dko katoli\u010dke frakcije unutar usta\u0161kog pokreta: od otvaranja d\u017eamije u sredi\u0161tu Zagreba 1944. godine do tajne rasprave Pravnog instituta NDH u istoj godini oko budu\u0107eg uvo\u0111enja univerzalnog civilnog braka u usta\u0161koj dr\u017eavi.[4]<\/a> Iako su njema\u010dke ustanove u NDH znale kritizirati usta\u0161e zbog navodno prevelikog klerikalnog utjecaja u Hrvatskoj, nacionalsocijalisti su ipak bili svjesni da je odnos izme\u0111u hrvatskog nacionalizma i politi\u010dkog katolicizma bio puno slo\u017eeniji. Na primjer, u jednom izvje\u0161taju iz kolovoza 1942. predstavnik glavnog ureda za sigurnost Reicha (RSHA) u NDH, SS-Hauptsturmf\u00fchrer Rudolf Kob, dao je sljede\u0107e obja\u0161njenje:<\/p>\n\n\n\n

\u2018\u2026mora se naro\u010dito podvu\u0107i, da ve\u0107ina Hrvata katolika ni u kojem slu\u010daju nisu raspolo\u017eeni klerikalno. Hrvat je u prvom redu Hrvat, a onda istom katolik. Ovo se odnosi kako na selja\u010dko, a jo\u0161 u ve\u0107oj mjeri i na gradsko hrvatsko stanovni\u0161tvo izmedju koje nesumnjivo opa\u017eaju se jake protiv religiozne struje, i to ne samo pod pro\u0161lim liberalisti\u010dkim utjecajem, nego i izmedju dobrih hrvatskih nacionalista \u0161to se ispoljava jo\u0161 i danas u jednom anti-habsburgovskom pravcu. Veliku [je] ulogu za ovo nepobo\u017eno dr\u017eanje hrvatskog stanovni\u0161tva igralo anti-klerikalno-katoli\u010dko dr\u017eanje od sviju Hrvata po\u0161tivanog hrvatskog nacionalnog vodja Radi\u0107a, u u\u010denju kojeg u izvjesnim osnovama opa\u017eaju se \u010dak anti-religiozne teze\u2019.[5]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je primijetiti da je Ante Paveli\u0107 zaklju\u010dio, u svojim poslijeratnim Do\u017eivljajima<\/em>, kako je \u2018pripadnost\u2019 hrvatskog naroda \u2018Zapadnoj rimskoj crkvi bila uviek na u\u0161trb njegovim narodnim i dr\u017eavnim te\u017enjama\u2019.[6]<\/a><\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de filma Predraga Antonijevi\u0107a, neki su inozemni kriti\u010dari poput Jay Weissberga jasno ozna\u010dili Daru iz Jasenovca<\/em> antikatoli\u010dkim (i antihrvatskim).[7]<\/a> \u010cak su i vi\u0161e pozitivne recenzije filma, poput onih od strane povjesni\u010dara Hrvoja Klasi\u0107a[8]<\/a> i Roryja Yeomansa[9]<\/a>, ukazale na historiografske neto\u010dnosti poput pojave \u010dasnih sestara u jasenova\u010dkom logoru, iako ih tamo sigurno nije bilo (kao \u0161to tamo sigurno nije visjela slika Alojzija Stepinca pokraj slike Poglavnika NDH). Klasi\u0107 tvrdi da \u2018nije antikatolicizam prikazati da je dio hrvatskog katoli\u010dkog klera aktivno podupirao usta\u0161ki pokret\u2019.[10]<\/a> Mogao bih se vi\u0161e-manje slo\u017eiti s takvim stavom, ali je problem \u0161to film o\u010dito ne daje nikakve naznake da su postojale ozbiljne napetosti izme\u0111u Katoli\u010dke crkve i usta\u0161a te da je dio muslimanske uleme, pa i dio evangeli\u010dkog klera, tako\u0111er dao podr\u0161ku usta\u0161kim vlastima. Unato\u010d podr\u0161ci koju je dobila od dijela katoli\u010dkog klera, NDH je ipak bila \u2018moderna\u2019, sekularna dr\u017eava s rasnim, a ne vjerskim, zakonima. Mo\u017ee se dakle o\u010dekivati da \u0107e Dara iz Jasenovca<\/em> produbiti mit o \u2018katoli\u010dkoj\u2019 NDH, a to ujedno zna\u010di da \u0107e film vjerojatno poja\u010dati hrvatsko-srpske sporove, pa i \u2018lijevo-desna\u2019 prepucavanja u samoj Hrvatskoj, oko uloge Stepinca i Katoli\u010dke crkve u NDH.<\/p>\n\n\n\n

Nevenko Bartulin<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

[1]<\/a> Robin Harris, Stepinac: His Life and Times<\/em> (Herefordshire: Gracewing, 2016), 1-17.<\/p>\n\n\n\n

[2]<\/a> Prema Sr\u0111i Trifkovi\u0107u, usta\u0161ki genocid nad Srbima je izravni nastavak \u2018antisrpske\u2019 politike koja se vodila protiv pravoslavnih grani\u010dara u Vojnoj Krajini od strane hrvatskog plemstva i Katoli\u010dke crkve. Vi\u0161e o tome vidjeti u: Nevenko Bartulin, \u2018Sr\u0111a Trifkovi\u0107 i njegova \u2018nova\u2019 teorija o genocidnosti hrvatske politi\u010dke tradicije i kulture\u2019, Historiografija.hr. Portal hrvatske historiografije<\/em>. Objavljeno: 11.05.2020: www.historiografija.hr\/?p=20857<\/a> \u00a0<\/p>\n\n\n\n

[3]<\/a> Iako Srbi u NDH nisu slu\u017ebeno definirani kao \u2018ne-arijci\u2019, usta\u0161ki su ideolozi tvrdili da je ve\u0107i broj Srba nearijskog odnosno prednjoazijskog rasnog podrijetla. Vi\u0161e o ovom pitanju vidjeti u: N. Bartulin, The Racial Idea in the Independent State of Croatia: Origins and Theory <\/em>(Leiden and Boston: Brill, 2014), 203-218.<\/p>\n\n\n\n

[4]<\/a> Emily Greble, \u2018Illusions of Justice: Fascist, Customary and Islamic Law in the Independent State of Croatia\u2019, Past and Present<\/em>, 222 (2014), 264.<\/p>\n\n\n\n

[5]<\/a> HDA, Arhiv Hansa Helma, XIII knjiga: kutija 36, 25. 08. 1942, 22.<\/p>\n\n\n\n

[6]<\/a> Ante Paveli\u0107, Do\u017eivljaji I<\/em> (Madrid: Domovina, 1968), 292.<\/p>\n\n\n\n

[7]<\/a> Jay Weissberg, \u2018\u201cDara of Jasenovac\u201d Review: A Holocaust Movie With Questionable Intentions\u2019, Variety<\/em>, Jan 25, 2021: https:\/\/variety.com\/2021\/film\/reviews\/dara-of-jasenovac-film-review-dara-iz-jasenovca-1234890745\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

[8]<\/a> Hrvoje Klasi\u0107,  \u2018Povijesni pogled na \u201cDaru iz Jasenovca\u201d: Film nije antihrvatski, ali su usporedbe usta\u0161kog logora s Olujom i Kosovom potpuno sulude\u2019, net.hr<\/em>, 23.02.2021: https:\/\/net.hr\/danas\/hrvatska\/povijesni-pogled-na-daru-iz-jasenovca-film-nije-antihrvatski-ali-su-usporedbe-ustaskog-logora-s-olujom-i-kosovom-potpuno-sulude\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

[9]<\/a> Rory Yeomans, \u2018Controversial Serbian Holocaust Film Isn\u2019t Anti-Croat Propaganda\u2019, Balkan Insight<\/em>, February 16, 2021: https:\/\/balkaninsight.com\/2021\/02\/16\/controversial-serbian-holocaust-film-isnt-anti-croat-propaganda\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

[10]<\/a> Klasi\u0107, \u2018Povijesni pogled na \u201cDaru iz Jasenovca\u201d\u2019.<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-25234","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54093,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54093","url_meta":{"origin":25234,"position":0},"title":"Srednja.hr: Razgovor sa Snje\u017eanom Koren o nastavi povijesti i povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Iz brojnih,\u00a0uglavnom politi\u010dki motiviranih razloga, povijest je predmet koji je oduvijek izazovno podu\u010davati. Potvr\u0111uje to i Snje\u017eana Koren s Odsjeka za povijest pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. (...) U tom kontekstu prisje\u0107a se posljednjeg slu\u010daja povla\u010denja ud\u017ebenika povijesti za 4. razred gimnazije potkraj 2023. i po\u010detkom 2024. godine. Kao formalni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":25234,"position":1},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":25234,"position":2},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54113","url_meta":{"origin":25234,"position":3},"title":"\u201eTragovi: \u010dasopis za srpske i hrvatske teme\u201c (br. 1-2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je novi broj \u201cTragova: \u010dasopisa za srpske i hrvatske teme\u201d (god. 9, br. 1, 2026), dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak, \u010diji su pojedini \u010dlanci ve\u0107 izazvali medijsku pa\u017enju. Vi\u0161e na poveznici: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26878 Iz medija: https:\/\/historiografija.ba\/casopisi\/jugoistocna-evropa\/novi-broj-tragova-casopisa-za-srpske-i-hrvatske-teme https:\/\/www.portalnovosti.com\/izasli-novi-tragovi https:\/\/www.portalnovosti.com\/marko-faber-u-arhivu-mup-a-nema-nista-sto-potvrduje-tezu-o-postojanju-snajperista https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/vrapce-1944-ustaska-akcija-odvodjenja-107-pacijenata-rekonstrukcija-15715612","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tragovi-1-2026-korica.jpg?fit=899%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tragovi-1-2026-korica.jpg?fit=899%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tragovi-1-2026-korica.jpg?fit=899%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tragovi-1-2026-korica.jpg?fit=899%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":25234,"position":4},"title":"Drago Ma\u017ear, “Dva kurira”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":25234,"position":5},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25234","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25234"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25234\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25237,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25234\/revisions\/25237"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25234"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25234"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25234"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}