{"id":25187,"date":"2021-02-26T18:37:41","date_gmt":"2021-02-26T18:37:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25187"},"modified":"2021-02-26T18:40:05","modified_gmt":"2021-02-26T18:40:05","slug":"polemike-u-novim-brojevima-historijskog-zbornika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25187","title":{"rendered":"Polemike u novim brojevima \u201cHistorijskog zbornika\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>U upravo predstavljenim novim brojevima \u201cHistorijskog zbornika\u201d (br. 1 i br. 2 za 2020. godinu) \u2013 dostupnim na internetu \u2013 objavljeni su polemi\u010dki prilozi Branimira Jankovi\u0107a o polemikama o Nadi Klai\u0107, Karla Juraka o raspravi D. Marijana i M. Kasapovi\u0107 o revizionizmu, Stanka Andri\u0107a o prijedlogu nazivanja Instituta imenom F. Tu\u0111mana i Gaja Trifkovi\u0107a o tekstu Heathera Williamsa o partizanima i \u010detnicima. Prve verzije priloga objavljene su na portalu <em>Historiografija.hr<\/em>. Imaju\u0107i u vidu i polemi\u010dke priloge koji se objavljuju u \u201c\u010casopisu za suvremenu povijest\u201d, ne mo\u017eemo re\u0107i da nema polemika u hrvatskim historiografskim \u010dasopisima.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong><em>Historijski zbornik<\/em><\/strong>, Vol. 73 No. 1, 2020.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Stolje\u0107e Nade Klai\u0107 \u2013 polemike ne prestaju! Je li Nada Klai\u0107 slu\u017eila \u201etotalitarnom Levijatanu\u201c?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Branimir Jankovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>str. 155-167 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Naslov s jedne strane upu\u0107uje na stogodi\u0161njicu ro\u0111enja Nade Klai\u0107 (1920-1988), a s druge na tim povodom jo\u0161 uvijek aktualan problem vrednovanja njezina historiografskog opusa i djelovanja, postavljaju\u0107i pitanje je li mo\u017eda svojim polemi\u010dkim habitusom obilje\u017eila hrvatsku historiografiju u 20. stolje\u0107u i ne prestaje li to \u010diniti i dalje. Zbog o\u0161trog polemi\u010dkog stila njezine su knjige i radovi ve\u0107 po objavljivanju jednako polemi\u010dki i kriti\u010dki ocjenjivani, a valoriziranje njezina opusa nastavljeno je u nekrolozima povodom smrti 1988. godine te osobito prilikom 25. godi\u0161njice smrti kada je 2013. odr\u017ean znanstveni skup Nada Klai\u0107 i njezin znanstveni i nastavni doprinos razvoju historiografije i zatim 2014. objavljen istoimeni opse\u017eni zbornik. Protekom vremena vrednovanje je i dalje ostajalo ni\u0161ta manje kriti\u010dko i polemi\u010dko, no u cjelini ipak razmjerno uravnote\u017eeno. I u navedenom zborniku isticana je iznimna \u0161irina njezina opusa, rijetko usporedive brojne teme koje je dotaknula i nova pitanja i pogledi koje je otvarala, izrazito kriti\u010dka analiza izvora i historiografije, priklju\u010divanje dru\u0161tvene i gospodarske povijesti politi\u010dkoj, kao i njezine sinteze Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku (1971) i Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku (1976) te mnoge druge pojedina\u010dne knjige, prekretni\u010dki radovi i originalna i samosvojna tuma\u010denja.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/252580\">https:\/\/hrcak.srce.hr\/252580<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Revizija revizionizma. Prilog raspravi Davora Marijana i Mirjane Kasapovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Karlo Jurak<\/p>\n\n\n\n<p>str. 168-178 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Protekle smo godine (2019) u \u010casopisu za suvremenu povijest imali prilike pratiti raspravu izme\u0111u Davora Marijana, povjesni\u010dara s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, te Mirjane Kasapovi\u0107, politologinje sa zagreba\u010dkog Fakulteta politi\u010dkih znanosti. Prvo je Marijan napisao tekst \u201eSuvremena hrvatska povijest i nevolje s revizionizmom\u201c, na \u0161to je Kasapovi\u0107 odgovorila tekstom \u201ePovijest, povijesni revizionizam i politike povijesti\u201c, da bi joj na to Marijan odgovorio tekstom \u201eO znanosti, ideologiji i totalitarnoj svijesti u nedovr\u0161enoj hrvatskoj tranziciji\u201c. Ova polemika nije dobila svoj nastavak, ali ve\u0107 ovime sama po sebi ima dovoljno materijala za analizu. Prije svega, vrlo je va\u017eno da se o ovome pi\u0161u ovakve akademske diskusije te da se javni prostor nastoji \u201eo\u010distiti\u201c od amaterizma u ovom pogledu, ali utjecaj tog amaterizma i srozavanja diskursa, na\u017ealost, primjetan je i ovdje. To je tim ve\u0107i problem \u0161to i Marijan i Kasapovi\u0107 slove kao ugledni znanstvenici. U ovom \u0107u osvrtu, kao prilogu toj raspravi, nastojati \u201era\u0161\u010dlaniti\u201c pojam revizionizma, tj. osvrnuti se na njega metateorijski, \u0161to nije po\u0161lo za ruku Marijanu, ali ni Kasapovi\u0107. Drugim rije\u010dima, \u201erevizijom revizionizma\u201c probat \u0107u dekonstruirati taj pojam i u\u010diniti ga ponovno upotrebljivim. Na nekom mjestu, kona\u010dno, i moramo postaviti granicu \u2013 kako \u201erevizija revizije revizionizma\u2026\u201c ne bi oti\u0161la ad infinitum, u beskona\u010dni regres. \u010cini mi se da ni Marijan ni Kasapovi\u0107 ne nastoje preduhitriti tu opasnost, pa zato treba raspetljati taj revizionisti\u010dki circulus vitiosus.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/252581\">https:\/\/hrcak.srce.hr\/252581<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong><em>Historijski zbornik<\/em><\/strong>, Vol. 73 No. 2, 2020.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Za\u0161to je pogre\u0161no javni institut za povijest nazvati imenom Franje Tu\u0111mana<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Stanko Andri\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>str. 417-426 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Skupina od devet hrvatskih akademika raznorodnih struka (me\u0111u kojima nije i povijest) i troje umirovljenih povjesni\u010dara izrazila je nedavno, otvorenim pismima i putem javnih medija, \u017eelju da se Hrvatski institut za povijest u Zagrebu prozove imenom Franje Tu\u0111mana, i to u prigodi dvadesete obljetnice njegove smrti koja pada 10. prosinca 2019. godine. Kao \u0161to je to prenijela ve\u0107ina tiskanih i elektroni\u010dkih medija, autori ideje o takvom imenovanju u svojem prijedlogu \u201epodsje\u0107aju da je akademik Franjo Tu\u0111man, doktor povijesnih znanosti, istaknuti hrvatski znanstvenik i hrvatski dr\u017eavnik, 1961. u Zagrebu utemeljio Institut za historiju radni\u010dkoga pokreta i bio njegov direktor i znanstveni voditelj. Taj institut, dodaje se, poslije je nazvan Hrvatski institut za povijest. Tako\u0111er, isti\u010du, akademik Franjo Tu\u0111man bio je utemeljitelj i predsjednik HDZ-a, glavni politi\u010dki i vojni strateg uspostave neovisne, suverene i demokratske Republike Hrvatske i njezin prvi predsjednik. Bio je i zapovjednik oru\u017eanih snaga &#8211; Hrvatske vojske Republike Hrvatske, pokreta\u010d i voditelj organizirane obrane Republike Hrvatske, njezina me\u0111unarodnoga priznanja, pobjede u Domovinskom ratu te o\u010duvanja cjelovitosti Republike Hrvatske u njezinim me\u0111unarodno priznatim granicama.\u201c Ve\u0107 u tom obrazlo\u017eenju sadr\u017ean je, zapravo, temeljni razlog za\u0161to Hrvatski institut za povijest ne bi trebao nositi Tu\u0111manovo ime, a malo pomnija analiza toga kratkog teksta otkriva i dodatne razloge za to. \u010cudno je \u0161to znanstvenici-predlagatelji ne vide barem taj temeljni razlog, a povjesni\u010dari me\u0111u njima jo\u0161 i one dodatne. Glavni i temeljni razlog za\u0161to se institut za povijest ne treba zvati po Tu\u0111manu sastoji se u tome \u0161to je Tu\u0111man, u cjelini svoje biografije, prije i iznad svega bio politi\u010dka osoba, politi\u010dar i dr\u017eavnik.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/252590\">https:\/\/hrcak.srce.hr\/252590<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>&#8220;Partisans and Chetniks in occupied Yugoslavia&#8221; by Heather Williams \u2013 A Commentary by Gaj Trifkovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>str. 427-435 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Being a historian of the region, I naturally welcomed the publishing of The Routledge Handbook of Balkan and Southeast European History in October 2020 (for more information on this edited volume see https:\/\/www.routledge.com\/The-Routledge- Handbook-of-Balkan-and-Southeast-European-History\/Lampe-Brunnbauer\/p\/ book\/9781138613089). Whereas the vast majority of the contributions contained in the volume fall outside my area of expertise, I feel there are a number of points in Heather Williams\u2019 piece \u201ePartisans And Chetniks in occupied Yugoslavia\u201c that need to be addressed in some detail.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/252591\">https:\/\/hrcak.srce.hr\/252591<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25185,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-25187","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/HZ-naslovnica.jpg?fit=417%2C221&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":25187,"position":0},"title":"Tribina &#8220;Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":25187,"position":1},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":25187,"position":2},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":25187,"position":3},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":25187,"position":4},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":25187,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25187","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25187"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25187\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25191,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25187\/revisions\/25191"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25185"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25187"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25187"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25187"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}