{"id":2518,"date":"2016-10-10T22:00:05","date_gmt":"2016-10-10T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2518"},"modified":"2020-12-21T21:25:28","modified_gmt":"2020-12-21T21:25:28","slug":"umro-poznati-poljski-redatelj-andrzej-wajda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2518","title":{"rendered":"Umro poznati poljski redatelj Andrzej Wajda"},"content":{"rendered":"


\n<\/font><\/p>\n

Poljski redatelj Andrzej Wajda (1926-2016) umro je 9. listopada u 90. godini. U svojim filmovima tematizirao je niz povijesnih i suvremenih tema obra\u0111uju\u0107i klju\u010dne to\u010dke poljske povijesti 20. stolje\u0107a (posebno Drugi svjetski rat, Var\u0161avski ustanak, Katyn, komunisti\u010dko razdoblje, Wa\u0142\u0119su\u2026).<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Poljski redatelj Andrzej Wajda umro je u nedjelju u dobi od 90 godina, javili su poljski mediji.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Wajda se proslavio trilogijom filmova “Pokoljenje” o sazrijevanju mladi\u0107a u ratnim uvjetima, “Kanal” s radnjom u vrijeme var\u0161avskog ustanka 1944. i “Pepeo i dijamanti” o izbijanju sukoba u Poljskoj nakon Drugog svjetskog rata.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Potom slijede “\u010covjek od mramora\u201c o “heroju rada\u201c iz socijalisti\u010dkih pedesetih, “\u010covjek od \u017eeljeza\u201c o \u0161trajkovima iz 1980., te “Katyn\u201c i “Walesa, \u010dovjek od nade\u201c.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Uvijek politi\u010dki anga\u017eiran, Wajda je na neki na\u010din svojim filmovima ispisivao povijest Poljske u drugoj polovici 20. stolje\u0107a.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Godine 2000. godine dobio je Oskara za istaknut doprinos filmskoj umjetnosti, a 1981. Zlatnu palmu za “\u010covjeka od \u017eeljeza”.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Wajda je umro od zatajenja plu\u0107a, nakon \u0161to je hospitaliziran prije nekoliko dana.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Izvor: Hina<\/b><\/font><\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n

\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

\n


\n<\/span><\/b><\/p>\n


\n<\/span><\/b><\/p>\n

ANDRZEJ WAJDA Gigant isto\u010dnoeuropske kulture, jedan u nizu mo\u0107nih Poljaka na\u0161eg vijeka <\/span><\/b><\/p>\n

\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\n

Pi\u0161e: Nenad Polimac<\/span><\/p>\n

\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\n

11.10.2016. <\/span><\/p>\n

\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\n

http:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/film-i-tv\/andrzej-wajda-gigant-istocnoeuropske-kulture-jedan-u-nizu-mocnih-poljaka-naseg-vijeka\/5124090\/<\/span><\/p>\n

\n

\n

<\/font><\/font><\/p>\n

\n

 <\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Andrzej Wajda, Film i ostatak svijeta. Autobiografija<\/i><\/b><\/font><\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Preveo Jasmin Novljakovi\u0107<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Autobiografski zapisi glasovitoga filmskog redatelja Andrzeja Wajde ne prikazuju samo njegov \u017eivotni put od naivnog dje\u010daka u predve\u010derje Drugoga svjetskog rata do mudrog starca, nego i daju sliku kinematografije u te\u0161kim uvjetima realnog socijalizma, napose u doba ratnog stanja u Poljskoj u osamdesetima.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Osim na filmu Wajda je dugo radio i u kazali\u0161tu, a kao mladi\u0107 studirao je slikarstvo te je cijeloga \u017eivota radio crte\u017ee.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

U ovoj knjizi progovara o nizu svojih suradnika i prijatelja umjetnika, pa \u010ditatelj mo\u017ee saznati mnogo o poljskoj i europskoj kulturnoj sceni druge polovice dvadesetog i po\u010detka na\u0161eg stolje\u0107a.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Andrzej Wajda (1926), poljski filmski redatelj, autor niza filmova i dobitnik brojnih me\u0111unarodnih filmskih nagrada, me\u0111u ostalima i Oscara za \u017eivotno djelo.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

http:\/\/srednja-europa.hr\/knjiga_andrzej-wajda-film-i-ostatak-svijeta-autobiografija_193.html<\/font><\/a><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Filmski leksikon  <\/span><\/font><\/font><\/i><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Wajda, Andrzej  <\/span><\/font><\/font><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

http:\/\/film.lzmk.hr\/clanak.aspx?id=2029<\/a><\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

<\/font><\/font><\/p>\n

\n


\n<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-2518","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53989,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53989","url_meta":{"origin":2518,"position":0},"title":"Umro Edgar Morin","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 104. godini umro je istaknuti francuski intelektualac Edgar Morin (1921-2026), \u010dija su mnoga djela prevedena na hrvatski jezik, primjerice \"Kako izi\u0107i iz XX stolje\u0107a\", \"Misliti Europu\", \"Moderni svijet i \u017eidovsko pitanje\", \"Europska kultura i europsko barbarstvo\" i niz drugih. Obavijesti: https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/12372726 https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/umro-je-utjecajni-francuski-filozof-edgar-morin\/2797588.aspx https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/ostalo-kultura\/francuski-filozof-i-sociolog-edgar-morin-bio-je-advokat-boljeg-drustva\/?meta_refresh=true https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/umro-edgar-morin-legendarni-francuski-filozof-i-jedan-od-najvecih-mislilaca-20-stoljeca-20260530 https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/preminuo-edgar-morin-tvorac-kompleksne-misli-15713581 https:\/\/www.portalnovosti.com\/in-memoriam-edgar-morin-i-u-potpunoj-nemoci-preostaje-borba https:\/\/bibliotekaxxvek.com\/edgar-moren-1921-1926\/","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":2518,"position":1},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53616","url_meta":{"origin":2518,"position":2},"title":"Izabrani novi \u010dlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u \u010detvrtak 21. svibnja izbornu skup\u0161tinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih \u010dlanova, 7 dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite \u010dlanove izabrano je vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca \u2013 sedam akademkinja i pet\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53793,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53793","url_meta":{"origin":2518,"position":3},"title":"“Shaping the Nation in Medieval Europe”, ed. E. Adde","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"This volume in The Medieval Globe book seriesexplores a fundamental problem of European historiography within a global context: the history of medieval nations and the question of their relationship to modern nation-states. Focusing on the emerging or established societies of Christian Europe and their immediate neighbours, contributors ask: To what\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Shaping-medieval-nation.webp?fit=596%2C895&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Shaping-medieval-nation.webp?fit=596%2C895&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Shaping-medieval-nation.webp?fit=596%2C895&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":2518,"position":4},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a “Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.” u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":2518,"position":5},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d – poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2518","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2518"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2518\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24235,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2518\/revisions\/24235"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2518"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2518"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2518"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}