{"id":2518,"date":"2016-10-10T22:00:05","date_gmt":"2016-10-10T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2518"},"modified":"2020-12-21T21:25:28","modified_gmt":"2020-12-21T21:25:28","slug":"umro-poznati-poljski-redatelj-andrzej-wajda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2518","title":{"rendered":"Umro poznati poljski redatelj Andrzej Wajda"},"content":{"rendered":"


\n<\/font><\/p>\n

Poljski redatelj Andrzej Wajda (1926-2016) umro je 9. listopada u 90. godini. U svojim filmovima tematizirao je niz povijesnih i suvremenih tema obra\u0111uju\u0107i klju\u010dne to\u010dke poljske povijesti 20. stolje\u0107a (posebno Drugi svjetski rat, Var\u0161avski ustanak, Katyn, komunisti\u010dko razdoblje, Wa\u0142\u0119su\u2026).<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Poljski redatelj Andrzej Wajda umro je u nedjelju u dobi od 90 godina, javili su poljski mediji.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Wajda se proslavio trilogijom filmova “Pokoljenje” o sazrijevanju mladi\u0107a u ratnim uvjetima, “Kanal” s radnjom u vrijeme var\u0161avskog ustanka 1944. i “Pepeo i dijamanti” o izbijanju sukoba u Poljskoj nakon Drugog svjetskog rata.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Potom slijede “\u010covjek od mramora\u201c o “heroju rada\u201c iz socijalisti\u010dkih pedesetih, “\u010covjek od \u017eeljeza\u201c o \u0161trajkovima iz 1980., te “Katyn\u201c i “Walesa, \u010dovjek od nade\u201c.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Uvijek politi\u010dki anga\u017eiran, Wajda je na neki na\u010din svojim filmovima ispisivao povijest Poljske u drugoj polovici 20. stolje\u0107a.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Godine 2000. godine dobio je Oskara za istaknut doprinos filmskoj umjetnosti, a 1981. Zlatnu palmu za “\u010covjeka od \u017eeljeza”.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Wajda je umro od zatajenja plu\u0107a, nakon \u0161to je hospitaliziran prije nekoliko dana.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Izvor: Hina<\/b><\/font><\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n

\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

\n


\n<\/span><\/b><\/p>\n


\n<\/span><\/b><\/p>\n

ANDRZEJ WAJDA Gigant isto\u010dnoeuropske kulture, jedan u nizu mo\u0107nih Poljaka na\u0161eg vijeka <\/span><\/b><\/p>\n

\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\n

Pi\u0161e: Nenad Polimac<\/span><\/p>\n

\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\n

11.10.2016. <\/span><\/p>\n

\n

 <\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\n

http:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/film-i-tv\/andrzej-wajda-gigant-istocnoeuropske-kulture-jedan-u-nizu-mocnih-poljaka-naseg-vijeka\/5124090\/<\/span><\/p>\n

\n

\n

<\/font><\/font><\/p>\n

\n

 <\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Andrzej Wajda, Film i ostatak svijeta. Autobiografija<\/i><\/b><\/font><\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Preveo Jasmin Novljakovi\u0107<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Autobiografski zapisi glasovitoga filmskog redatelja Andrzeja Wajde ne prikazuju samo njegov \u017eivotni put od naivnog dje\u010daka u predve\u010derje Drugoga svjetskog rata do mudrog starca, nego i daju sliku kinematografije u te\u0161kim uvjetima realnog socijalizma, napose u doba ratnog stanja u Poljskoj u osamdesetima.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Osim na filmu Wajda je dugo radio i u kazali\u0161tu, a kao mladi\u0107 studirao je slikarstvo te je cijeloga \u017eivota radio crte\u017ee.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

U ovoj knjizi progovara o nizu svojih suradnika i prijatelja umjetnika, pa \u010ditatelj mo\u017ee saznati mnogo o poljskoj i europskoj kulturnoj sceni druge polovice dvadesetog i po\u010detka na\u0161eg stolje\u0107a.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Andrzej Wajda (1926), poljski filmski redatelj, autor niza filmova i dobitnik brojnih me\u0111unarodnih filmskih nagrada, me\u0111u ostalima i Oscara za \u017eivotno djelo.<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

http:\/\/srednja-europa.hr\/knjiga_andrzej-wajda-film-i-ostatak-svijeta-autobiografija_193.html<\/font><\/a><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Filmski leksikon  <\/span><\/font><\/font><\/i><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Wajda, Andrzej  <\/span><\/font><\/font><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

http:\/\/film.lzmk.hr\/clanak.aspx?id=2029<\/a><\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

<\/font><\/font><\/p>\n

\n


\n<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-2518","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":2518,"position":0},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":2518,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2518,"position":2},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":2518,"position":3},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":2518,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":2518,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2518","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2518"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2518\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24235,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2518\/revisions\/24235"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2518"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2518"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2518"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}