{"id":25179,"date":"2021-02-25T21:29:34","date_gmt":"2021-02-25T21:29:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25179"},"modified":"2021-02-25T21:29:34","modified_gmt":"2021-02-25T21:29:34","slug":"poziv-na-suradnju-radovi-zavoda-za-hrvatsku-povijest-tematski-broj-prema-povijesti-nevidljive-prijetnje-epidemije-i-pandemije-u-srednjoj-europi-i-mediteranu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25179","title":{"rendered":"Poziv na suradnju &#8211; &#8220;Radovi Zavoda za hrvatsku povijest&#8221; &#8211; Tematski broj: Prema povijesti \u201enevidljive\u201c prijetnje: epidemije i pandemije u Srednjoj Europi i Mediteranu"},"content":{"rendered":"\n<p>Istra\u017eivanje epidemija i pandemija kroz povijest u historijskoj znanosti se postupno etabliralo kao relevantna tema unutar koje se mogu prou\u010davati politi\u010dke ili socioekonomske strukture, ali i polo\u017eaj pojedinca ili razli\u010ditih skupina u vremenu i prostoru. To zna\u010di nu\u017enost \u0161irenja istra\u017eiva\u010dke perspektive \u010dime se, dakako, uklju\u010duju i razli\u010dite povijesne poddiscipline, kao \u0161to su povijest znanosti, dru\u0161tvena povijest, povijest medicine, rodna povijest. U novije vrijeme to poti\u010de i inovativnije pristupe tradicionalnim istra\u017eiva\u010dkim temama u okviru politi\u010dke ili gospodarske povijesti. Globalni i regionalni utjecaj epidemijskih i pandemijskih zaraza kroz povijest o\u010dituje se u razli\u010ditim aspektima: demografskim, dru\u0161tvenim, politi\u010dkim, financijskim, gospodarskim, kulturnim ili biolo\u0161kim. Povjesni\u010dari su tijekom 20. stolje\u0107a na nizu tema istra\u017eili, primjerice, veze izme\u0111u epidemija i revolucija, odnos ekonomskih promjena i \u0161irenja zaraza, itd. \u017duta groznica ili \u0161panjolska gripa samo su neki primjeri virusnih zaraza u 19. i 20. stolje\u0107u koje su imale velike globalne u\u010dinke i posljedice. Epidemija HIV-a posebno je bila va\u017ena u globalnom interesu humanisti\u010dkih znanosti, pa se tako svojim radom i djelima isticao i hrvatski povjesni\u010dar Mirko Dra\u017een Grmek. Na tragu tih istra\u017eivanja William H. McNeill je u vi\u0161e izdanja ponudio prvu temeljnu globalnohistorijsku studiju epidemija: <em>Plagues and Peoples<\/em>. U recentno vrijeme je historijska znanost pro\u0161irila inicijalno u\u017ee zacrtano podru\u010dje istra\u017eivanja, otvaraju\u0107i niz razli\u010ditih me\u0111upovezanih problema koji uklju\u010duju demografske i statisti\u010dke, ali i kulturne, rodne, dru\u0161tvene, psiholo\u0161ke i druge aspekte pandemija. Posebno su se u metodolo\u0161kom smislu istaknula kvantitativna istra\u017eivanja, odnosno \u010ditav niz mogu\u0107nosti prou\u010davanja serijskih izvora, sistematizacija i obrada statisti\u010dkih podataka te analize i razvoja digitalnih metoda obrade izvora.<\/p>\n\n\n\n<p>Aktualna situacija s izbijanjem pandemije COVID-19 trebala bi nas podsjetiti kako zarazne bolesti nisu nestale, ve\u0107 dapa\u010de, kako ih je od druge polovice pro\u0161log stolje\u0107a sve vi\u0161e: u posljednjih \u010detiri desetlje\u0107a se broj novih bolesti, poput HIV-a, SARS-a i COVID-19, \u010dak u\u010detverostru\u010dio. Poseban broj <em>Radova Zavoda za hrvatsku povijest<\/em>, potaknut izme\u0111u ostaloga i aktualnom situacijom s COVID-19, ima namjeru dublje analizirati razli\u010dite aspekte povijesti pandemija u srednjoeuropskom i mediteranskom okru\u017eenju svih razdoblja, od stare povijesti do moderne i suvremene povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Pozivaju se povjesni\u010dari i srodni stru\u010dnjaci da po\u0161alju priloge za poseban tematski broj <em>Radova Zavoda za hrvatsku povijest<\/em> \u201ePrema povijesti \u201enevidljive\u201c prijetnje: epidemije i pandemije u Srednjoj Europi i Mediteranu\u201c. Jezici publikacije su hrvatski i engleski.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj posebni broj <em>Radova<\/em> otvara raspravu o povijesti pandemija, problemima koji su s tom temom povezani ili proizlaze iz te u\u017ee teme, ali i o metodolo\u0161kim pitanjima koja proizlaze iz istra\u017eivanja i prou\u010davanja te teme. Teme koje bi se u broju posebno trebale razmatrati, iako nije ograni\u010den samo na njih, su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>teorijski i metodolo\u0161ki problemi u prou\u010davanju povijesti bolesti, epidemija i pandemija<\/li><li>regionalna i transregionalna perspektiva istra\u017eivanja epidemijskih i pandemijskih prijetnji kroz povijest<\/li><li>Mirko Dra\u017een Grmek kao povjesni\u010dar medicine<\/li><li>digitalni i statisti\u010dki na\u010dini obrade podataka u istra\u017eivanjima epidemija i pandemija kroz povijest<\/li><li>uloga i zna\u010denje historijske demografije u istra\u017eivanju epidemija i pandemija<\/li><li>utjecaj globalizacije na \u0161irenje i pove\u0107anje opasnosti pandemija u suvremeno doba<\/li><li>povijest medicine i (javnog) zdravstva oblikovana pod utjecajem epidemija i pandemija<\/li><li>socioekonomski faktori epidemija i pandemija<\/li><li>kako epidemije i pandemije utje\u010du na svakodnevicu, kako je mijenjaju ili oblikuju<\/li><li>psiholo\u0161ki utjecaj epidemija i pandemija i povijest emocija tijekom trajanja epidemija i pandemija<\/li><li>reprezentacija epidemija i pandemija (i karantena) u kulturi i kulturnom stvarala\u0161tvu (knji\u017eevnost, likovne umjetnosti, glazba, film, itd.)<\/li><li>odnos vlasti i sustava suzbijanja epidemija i pandemija<\/li><li>znanstveni diskursi i epidemije\/pandemije<\/li><li>pona\u0161anje medija u epidemijskim i pandemijskim uvjetima<\/li><li>ekohistorijski aspekti epidemija i pandemija<\/li><li>epidemije\/pandemije iz o\u010di\u0161ta feminizma\/ekofeminizma?<\/li><li>utjecaj epidemija i pandemija u povijesti na visoko \u0161kolstvo i znanost<\/li><li>pitanje promjena (moralnih) vrijednosti u vrijeme epidemija\/pandemija<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Rok za slanje \u010dlanaka je 1. 9. 2021. Poseban broj <em>Radova<\/em> prema planu bi trebao iza\u0107i iz tiska po\u010detkom 2022. Za sva dodatna pitanja mo\u017eete se javiti na sljede\u0107u mail adresu: phillip.simetinsegvic@gmail.com.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/radovi-zhp\">https:\/\/hrcak.srce.hr\/radovi-zhp<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19812,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-25179","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Radovi-2019.jpg?fit=300%2C429&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":25179,"position":0},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":25179,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":25179,"position":2},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam &#8211; povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba &#8220;Slobodarski grad&#8221; na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52788,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52788","url_meta":{"origin":25179,"position":3},"title":"Znanstvena radionica \u201eTo\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. od 9.00 do 18.30 sati u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu radionica To\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena u organizaciji znanstvenog projekta HRZZ \u2013 \u017dene i mijene: \u017eene kao subjekti povijesnih mijena u Hrvatskoj (IP-2024-05-3847), Odsjeka za\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":25179,"position":4},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":25179,"position":5},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25179","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25179"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25179\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25180,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25179\/revisions\/25180"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19812"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25179"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25179"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25179"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}