{"id":25179,"date":"2021-02-25T21:29:34","date_gmt":"2021-02-25T21:29:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25179"},"modified":"2021-02-25T21:29:34","modified_gmt":"2021-02-25T21:29:34","slug":"poziv-na-suradnju-radovi-zavoda-za-hrvatsku-povijest-tematski-broj-prema-povijesti-nevidljive-prijetnje-epidemije-i-pandemije-u-srednjoj-europi-i-mediteranu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25179","title":{"rendered":"Poziv na suradnju – “Radovi Zavoda za hrvatsku povijest” – Tematski broj: Prema povijesti \u201enevidljive\u201c prijetnje: epidemije i pandemije u Srednjoj Europi i Mediteranu"},"content":{"rendered":"\n

Istra\u017eivanje epidemija i pandemija kroz povijest u historijskoj znanosti se postupno etabliralo kao relevantna tema unutar koje se mogu prou\u010davati politi\u010dke ili socioekonomske strukture, ali i polo\u017eaj pojedinca ili razli\u010ditih skupina u vremenu i prostoru. To zna\u010di nu\u017enost \u0161irenja istra\u017eiva\u010dke perspektive \u010dime se, dakako, uklju\u010duju i razli\u010dite povijesne poddiscipline, kao \u0161to su povijest znanosti, dru\u0161tvena povijest, povijest medicine, rodna povijest. U novije vrijeme to poti\u010de i inovativnije pristupe tradicionalnim istra\u017eiva\u010dkim temama u okviru politi\u010dke ili gospodarske povijesti. Globalni i regionalni utjecaj epidemijskih i pandemijskih zaraza kroz povijest o\u010dituje se u razli\u010ditim aspektima: demografskim, dru\u0161tvenim, politi\u010dkim, financijskim, gospodarskim, kulturnim ili biolo\u0161kim. Povjesni\u010dari su tijekom 20. stolje\u0107a na nizu tema istra\u017eili, primjerice, veze izme\u0111u epidemija i revolucija, odnos ekonomskih promjena i \u0161irenja zaraza, itd. \u017duta groznica ili \u0161panjolska gripa samo su neki primjeri virusnih zaraza u 19. i 20. stolje\u0107u koje su imale velike globalne u\u010dinke i posljedice. Epidemija HIV-a posebno je bila va\u017ena u globalnom interesu humanisti\u010dkih znanosti, pa se tako svojim radom i djelima isticao i hrvatski povjesni\u010dar Mirko Dra\u017een Grmek. Na tragu tih istra\u017eivanja William H. McNeill je u vi\u0161e izdanja ponudio prvu temeljnu globalnohistorijsku studiju epidemija: Plagues and Peoples<\/em>. U recentno vrijeme je historijska znanost pro\u0161irila inicijalno u\u017ee zacrtano podru\u010dje istra\u017eivanja, otvaraju\u0107i niz razli\u010ditih me\u0111upovezanih problema koji uklju\u010duju demografske i statisti\u010dke, ali i kulturne, rodne, dru\u0161tvene, psiholo\u0161ke i druge aspekte pandemija. Posebno su se u metodolo\u0161kom smislu istaknula kvantitativna istra\u017eivanja, odnosno \u010ditav niz mogu\u0107nosti prou\u010davanja serijskih izvora, sistematizacija i obrada statisti\u010dkih podataka te analize i razvoja digitalnih metoda obrade izvora.<\/p>\n\n\n\n

Aktualna situacija s izbijanjem pandemije COVID-19 trebala bi nas podsjetiti kako zarazne bolesti nisu nestale, ve\u0107 dapa\u010de, kako ih je od druge polovice pro\u0161log stolje\u0107a sve vi\u0161e: u posljednjih \u010detiri desetlje\u0107a se broj novih bolesti, poput HIV-a, SARS-a i COVID-19, \u010dak u\u010detverostru\u010dio. Poseban broj Radova Zavoda za hrvatsku povijest<\/em>, potaknut izme\u0111u ostaloga i aktualnom situacijom s COVID-19, ima namjeru dublje analizirati razli\u010dite aspekte povijesti pandemija u srednjoeuropskom i mediteranskom okru\u017eenju svih razdoblja, od stare povijesti do moderne i suvremene povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Pozivaju se povjesni\u010dari i srodni stru\u010dnjaci da po\u0161alju priloge za poseban tematski broj Radova Zavoda za hrvatsku povijest<\/em> \u201ePrema povijesti \u201enevidljive\u201c prijetnje: epidemije i pandemije u Srednjoj Europi i Mediteranu\u201c. Jezici publikacije su hrvatski i engleski.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj posebni broj Radova<\/em> otvara raspravu o povijesti pandemija, problemima koji su s tom temom povezani ili proizlaze iz te u\u017ee teme, ali i o metodolo\u0161kim pitanjima koja proizlaze iz istra\u017eivanja i prou\u010davanja te teme. Teme koje bi se u broju posebno trebale razmatrati, iako nije ograni\u010den samo na njih, su:<\/p>\n\n\n\n