{"id":25093,"date":"2021-02-18T19:57:03","date_gmt":"2021-02-18T19:57:03","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25093"},"modified":"2021-02-18T19:57:03","modified_gmt":"2021-02-18T19:57:03","slug":"goran-pavlic-glembajevi-dvojno-citanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25093","title":{"rendered":"Goran Pavli\u0107, \u201cGlembajevi: dvojno \u010ditanje\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Krle\u017eina djela iz 1920-ih i po\u010detka 1930-ih ne mogu se zahvatiti u svojoj semanti\u010dkoj kompleksnosti bez ura\u010dunavanja marksizma kao presudne varijable. Biografska okolnost Krle\u017eine privr\u017eenosti socijalisti\u010dkoj ideji, i pripadnoj marksisti\u010dkoj teoriji te komunisti\u010dkom pokretu tek je ulaz u kompleksne odnose koji punu artikulaciju zadobivaju u prozno-dramskom ciklusu o Glembajevima. Drugim rije\u010dima, tekst kompleksnije zna\u010denje dobiva u semanti\u010dkoj mre\u017ei koju tvore tekstualni i kontekstualni materijal. Dr. Pavli\u0107 je krenuo od Krle\u017ee, komunisti\u010dkoga aktivista i Lenjinova simpatizera, ali ne kao fizi\u010dke osobe \u010dija biografija diktira interpretaciju djela, nego kao autorske instance koja se profilira tek u kolopletu svoje dramatike te umjetni\u010dke i esejisti\u010dke proze, bitno inspirirane marksizmom i lenjinizmom. Vi\u0161e od naj\u017eivopisnijega, a i najva\u017enijega protagonista hrvatske kulture u dvadesetom stolje\u0107u, dr. Pavli\u0107a zanima korpus progresivnih, marksisti\u010dkih ideja koji je upravo u umjetni\u010dkom formatu moderne drame kod Krle\u017ee na\u0161ao svoj najadekvatniji izraz. Ova knjiga nije studija iz historije ideja ili sociologije intelektualaca u kojoj Krle\u017ea figurira kao zgodan primjer, ve\u0107 poku\u0161aj kriti\u010dkoga prevrednovanja dijela opusa koji dosad nije zadobio marksisti\u010dki teorijski tretman. Autorov je cilj repolitizirati Krle\u017eu, ne kao vrhovnoga slu\u017ebenika u dr\u017eavnom aparatu socijalisti\u010dke Jugoslavije, nego kao autora \u010diji su vrhunci dramskoga opusa znatno oblikovani marksisti\u010dkim i socijalisti\u010dkim idejama. S obzirom na Krle\u017eino dioni\u0161tvo u vrhu socijalisti\u010dkoga establi\u0161menta nakon 1945., s pripadnom marksisti\u010dko-lenjinisti\u010dkom legitimacijom, i njegov predratni anga\u017eman u i oko komunisti\u010dkoga pokreta, ta okolnost mo\u017ee djelovati neobi\u010dno. Za neke budu\u0107e povjesni\u010dare knji\u017eevnosti preostaje detektirati logiku knji\u017eevno-teorijskoga i knji\u017eevno-povijesnoga polja koja je dovela do takva nedostatka. Tri drame iz antologijskoga ciklusa o Glembajevima s prate\u0107im proznim fragmentima te suvremenu Krle\u017einu publicistiku, Goran Pavli\u0107 nastojao je pru\u017eiti \u0161to je mogu\u0107e konzistentniju analizu, koriste\u0107i analiti\u010dki aparat marksisti\u010dke politi\u010dke ekonomije, odnosno teorije vrijednosti kao njezine paradigme. Uzimaju\u0107i u obzir Krle\u017ein komunisti\u010dki pedigre u politi\u010dkom i umjetni\u010dkom djelovanju tijekom perioda koji je u sredi\u0161tu analize te mnoge priloge o objema sferama njegova djelovanja koji se na ovaj ili onaj na\u010din doti\u010du te politiziranosti, posezanje za jo\u0161 jednom marksisti\u010dkom interpretacijom mo\u017ee djelovati redundantnim.<br>Krle\u017ea kao maestralni prokaziva\u010d eti\u010dkoga rasapa gra\u0111anske klase u tako ome\u0111enim pristupima figurira kao korektivna instanca, odnosno kao to\u010dka nekorumpirane gra\u0111anske savjesti, dio one bolje Europe koju su misteriozne historijske silnice pregazile. Smje\u0161taju\u0107i najradikalniju kritiku kapitalizma upravo u dramski format, Krle\u017ea je epistemolo\u0161ki uvelike nadma\u0161io svoje esejisti\u010dke priloge iz istoga razdoblja koji se maestralno\u0161\u0107u forme uglavnom zaustavljaju na uspje\u0161nom moralnom prokazivanju. Tim korakom naprijed prema sistemskoj kriti\u010dkoj vizuri anticipirao je marksisti\u010dke politi\u010dko-ekonomske pozicije koje se u punoj snazi profiliraju tek krajem prethodnog te po\u010detkom ovoga stolje\u0107a. Ova knjiga utoliko predstavlja prilog revalorizaciji Krle\u017eine marksisti\u010dke epistemologije, poku\u0161aj adekvatnoga tretmana njezine teorijske snage u suo\u010denju s kompleksno\u0161\u0107u kapitalizma.<\/p>\n\n\n\n<p>Sibila Petlevski<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Izdava\u010d<\/strong>: Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada, Akademija dramske umjetnosti<br><strong>Godina izdavanja<\/strong>: 2019<br><strong>Op\u0107e informacije<\/strong>: 207 str.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.hsn.hr\/product\/458\/glembajevi-dvojno-citanje\">https:\/\/www.hsn.hr\/product\/458\/glembajevi-dvojno-citanje<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25094,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-25093","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/Glembajevi.jpg?fit=927%2C1400&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54994","url_meta":{"origin":25093,"position":0},"title":"Slavko Janevski, &#8220;Deponij&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Vje\u010dna pri\u010da o zava\u0111enoj bra\u0107i osnovni je okvir radnje u Deponiju, posljednjem romanu makedonskog klasika Slavka Janevskog. No osim drame podijeljene obitelji, koja se odvija u Kukulinu, mitskom selu autorova opusa i makedonske knji\u017eevnosti, roman otvara i mnoge druge teme, kao \u0161to su iseljavanje stanovni\u0161tva, propadanje sela, zablude patrijarhalne kulture\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54893,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54893","url_meta":{"origin":25093,"position":1},"title":"Jasen Boko, &#8220;Tragovima Odiseja&#8221; &#8211; 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje hit-putopisa donosi nova saznanja o tome kako se nesta\u0161ni Penelopin suprug izgubio u Jadranu. Tragovima Odiseja \u2013 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje Prvo izdanje putopisa Tragovima Odiseja \u2013 Kontroverzni putopis o lutanju gr\u010dkog junaka Jadranom Jasena Boke izi\u0161lo je 2012. i odmah osvojilo \u010ditatelje i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53074,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53074","url_meta":{"origin":25093,"position":2},"title":"Predstavljanje zbornika znanstvenih radova &#8220;Romantizam Stanka Vraza&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na predstavljanje zbornika znanstvenih radova Romantizam Stanka Vraza\u00a0(ur. Marina Protrka \u0160timec, FFPress, POU Samobor, 2026) koje \u0107e se odr\u017eati 14. svibnja 2026. u\u00a018 sati u Booksi (Marti\u0107eva ul. 14d, Zagreb). O knjizi \u0107e govoriti: Jelena Vojvoda (POU Samobor) Andrea Milanko (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) Ana Tomljenovi\u0107\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54520","url_meta":{"origin":25093,"position":3},"title":"\u201ePrilozi za povijest Broda i okolice\u201c. Knjiga 7","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje objavljen je sedmi svezak povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice \u010diji je urednik Robert Skenderovi\u0107. Uvodna rije\u010d urednika\u00a0 Ovim, sedmim sveskom nastavljamo objavljivanje povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice u izdanju na\u0161e Podru\u017enice. Slijede\u0107i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":25093,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54926,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54926","url_meta":{"origin":25093,"position":5},"title":"Petra Matovi\u0107: Nolanova &#8220;Odiseja&#8221; u kontekstu recepcije Homera","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nolanova Odiseja u kontekstu recepcije Homera Filmska adaptacija Odiseje redatelja Christophera Nolana izazvala je tako velik interes publike da ve\u0107 tjednima pratimo vi\u0161e ili manje \u017eu\u010dljive rasprave o svim aspektima ovog filma, od odabira glumaca do vjernosti Homeru. U raspravu su uklju\u010deni i stru\u010dnjaci i stru\u010dljaci, s tim da se\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25093","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25093"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25093\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25095,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25093\/revisions\/25095"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25094"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25093"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25093"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25093"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}