21. velja\u010de 1921. grupa frankofona i frankofila okupila se na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i osnovala udrugu \u201cFrancuski institut\u201d u cilju promocije i \u0161irenja francuskog jezika, knji\u017eevnosti i kuluture.<\/p>\n\n\n\n
U istom razdoblju, u Francuskoj, 1920. godine, francusko Ministarstvo vanjskih poslova stvorilo je novu slu\u017ebu \u010dija je misija bila promicanje kulturnog utjecaja Francuske u inozemstvu. Ova slu\u017eba imenuje Raymonda Warniera 1922. godine prvim francuskim lektorom u Zagrebu. On 1935. postaje prvi ravnatelj Francuskog instituta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n
Upravo je ta me\u0111usobna dinamika, od Hrvatske do Francuske i od Francuske do Hrvatske, klju\u010dna u nastanku Francuskog instituta u Hrvatskoj, \u0161to \u0107e biti u sredi\u0161tu proslave ove stote obljetnice. Ova proslava usredoto\u010dit \u0107e se na isticanje ovog kulturnog odnosa i dijaloga izme\u0111u na\u0161e dvije zemlje, kojeg Francuski institut ve\u0107 \u010ditavo stolje\u0107e poti\u010de, prati i strukturira. Tijekom godine prisjetit \u0107emo se najljep\u0161ih stranica u povijesti ovog drevnog i \u017eivog dijaloga koji se i dalje oboga\u0107uje, obnavlja i osmi\u0161ljava.<\/p>\n\n\n\n
Suradnja, ali i solidarnost bit \u0107e klju\u010dne rije\u010di ove stote obljetnice. Hrvatske kulturne institucije i akteri pro\u0161li su kroz te\u0161ke ku\u0161nje tijekom 2020. godine. Ova solidarnost Francuskog instituta izrazit \u0107e se kroz provedbu zajedni\u010dkih projekata kao i kroz namjenski program predstavljen u prostorima Francuskog instituta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n
Okupljaju\u0107i glavne kulturne institucije u zemlji, kao i aktere alternativne scene, u raznim podru\u010djima poput filma, knji\u017eevnosti, animacije, glazbe, izvedbenih i vizualnih umjetnosti, gastronomije \u2026, program obilje\u017eavanja stogodi\u0161njice odvijat \u0107e se tijekom \u010ditave 2021. godine u raznim gradovima diljem zemlje.<\/p>\n\n\n\n
Bit \u0107e organiziran oko 4 \u201crendez-vousa\u201d, godi\u0161nja klju\u010dna doga\u0111anja Francuskog instituta: \u201cRendez-vous u Frankofoniji\u201d u o\u017eujku, \u201cNeo\u010dekivani Rendez-vous\u201d u svibnju i lipnju vezan uz izvedbene umjetnosti i ba\u0161tinu, \u201cRendez-vous au cin\u00e9ma\u201d u rujnu i listopadu i \u201cDigitalni rendez-vous\u201d vezan uz umjetnost i kulturu povezanu s novim medijima. Tako\u0111er \u0107e biti dio glavnih aktualnih doga\u0111anja poput Rijeka 2020, Europska prijestolnica kulture do kraja travnja 2021. i \u201cBD 2020, godina stripa u Francuskoj\u201d koja je produljena do kraja lipnja 2021.<\/p>\n\n\n\n
Ovaj se program odvija u odre\u0111enom kontekstu, kontekstu pandemije, koji tra\u017ei od dru\u0161tva, a posebno od aktera svijeta kulture, da preispitaju svoje metode intervencije: ova stogodi\u0161njica nastojat \u0107e na svoj na\u010din pridonijeti ovom promi\u0161ljanju isti\u010du\u0107i oblike umjetni\u010dke intervencije i participativne projekte koji omogu\u0107uju nove metode susreta i razmjene s publikom!<\/p>\n\n\n\n
Sastanak 21. velja\u010de 2021.<\/strong> na otvorenju proslave!<\/p>\n\n\n\n Po\u010deci stolje\u0107a povijesti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prvi ravnatelj Francuskog instituta, Raymond Warnier, postao je vrlo dobar poznavatelj hrvatske kulture i svog okru\u017eja. Bio je prijatelj poznatog kipara Ivana Me\u0161trovi\u0107a i bio je klju\u010dan u organizaciji velike izlo\u017ebe njegovih djela u pari\u0161kom muzeju Jeu de Paume 1933. Bio je vrlo blizak umjetni\u010dkom kolektivu \u201cZemlja\u201d i pomogao je mnogim \u010dlanovima da nastave studij i karijeru u Parizu. Njegov nasljednik Jean Dayre govorio je hrvatski jezik i bio je stru\u010dnjak za dubrova\u010dku knji\u017eevnost. Bio je utemeljitelj naklade godi\u0161njeg \u010dasopisa Francuskog instituta \u201cAnali Francuskog instituta u Zagrebu\u201d, koji je izlazio od 1937. do 1990. i koji je pomogao da Francuska upozna odre\u0111ene hrvatske knji\u017eevnike poput Miroslava Krle\u017ee ili Predraga Matvejevi\u0107a (ali i Vladimira Nazora, Antuna G. Mato\u0161a \u2026).<\/p>\n\n\n\n Do kraja 1930-ih godina, 3.000 studenata u\u010dilo je francuski jezik u Francuskom institutu koriste\u0107i njegovu bogatu biblioteku.<\/p>\n\n\n\n Stvaranje Francuskog instituta bilo je dio ve\u0107eg pokreta za obnavljanje interesa za Francusku i francuski jezik, izravna posljedica kraja Prvog svjetskog rata i raspada Austrougarskog carstva. Tako su tih godina otvorene mnoge druge udruge istog tipa u razli\u010ditim gradovima u Hrvatskoj: u Bjelovaru, \u0110akovu, Dubrovniku, Karlovcu, Kninu, Koprivnici, Ogulinu, Osijeku, Pakracu, Petrinji, Po\u017eegi, Slavonskom Brodu, Sisku, \u0160ibeniku, Splitu, Su\u0161aku, Trogiru, Vara\u017edinu, Vinkovcima, Vukovaru, s istim ciljem odr\u017eavanja i ja\u010danja veze s francuskim jezikom i kulturom.<\/p>\n\n\n\n Nastavit \u0107e se\u2026<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sastanak na na\u0161oj Facebook<\/a> stranici na kojoj \u0107ete otkriti<\/em> seriju epizoda koje opisuju stolje\u0107e francusko-hrvatskih kulturnih pri\u010da, slijedite #FrancuskiInstitutod1921<\/a><\/p>\n\n\n\n Izvori i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n