{"id":25015,"date":"2021-02-12T20:50:54","date_gmt":"2021-02-12T20:50:54","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25015"},"modified":"2021-02-12T20:50:54","modified_gmt":"2021-02-12T20:50:54","slug":"800-godina-dominikanaca-na-hrvatskim-prostorima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25015","title":{"rendered":"800 godina dominikanaca na hrvatskim prostorima"},"content":{"rendered":"\n

Otvorenjem novoure\u0111ene sredi\u0161nje dominikanske provincijske knji\u017enice ‘Hijacint Bo\u0161kovi\u0107’ na blagdan sv. Tome Akvinskoga u \u010detvrtak, 28. sije\u010dnja, zapo\u010delo je obilje\u017eavanje 800 godina dominikanskog reda na hrvatskim prostorima.<\/p>\n\n\n\n

Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Kor\u017einek je kao izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovi\u0107a sudjelovala na sve\u010danosti otvorenja novoure\u0111ene knji\u017enice.<\/p>\n\n\n\n

Uz \u010destitke u povodu otvorenja knji\u017enice te 800. obljetnice djelovanja dominikanaca u Hrvatskoj, ministrica je istaknula kako se radi o instituciji koja je ostavila duboke tragove u hrvatskoj kulturi, duhovnosti i dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n

Istaknuv\u0161i kako su dominikanske zajednice osim duhovne obna\u0161ale i va\u017enu pedago\u0161ku i kulturnu ulogu te da su njihovi samostani bili rasadi\u0161te znanja i filozofske misli, ministrica je izrazila zadovoljstvo \u0161to red njeguje posebnu ljubav prema knjizi i kulturi \u010ditanja.<\/p>\n\n\n\n

\u201eZnakovito je da 800. obljetnica djelovanja reda pada u godinu koju je Vlada proglasila Godinom \u010ditanja\u201c, rekla je ministrica te izrazila uvjerenje da \u0107e se unato\u010d te\u0161kim okolnostima borbe s koronavirusom i posljedicama razornih potresa ostvariti planirana crkvena, kulturna i znanstvena doga\u0111anja u obljetni\u010dkoj godini.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska dominikanska provincija Bla\u017eene Djevice Marije cjelogodi\u0161njim \u0107e kulturno-umjetni\u010dkim i znanstvenim doga\u0111anjima obilje\u017eiti tu visoku obljetnicu djelovanja dominikanskog reda u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Dominikanska ba\u0161tina va\u017ean je dio dana\u0161njeg hrvatskog znanstvenog, obrazovnog i kulturno-umjetni\u010dkog identiteta. Dominikanski red utemeljitelj je Generalnog studija u Zadru \u2013 najstarijeg hrvatskog sveu\u010dili\u0161ta, a samo jedan dio bogate dominikanske ba\u0161tine u Hrvatskoj su i brojne dominikanske knji\u017enice koje obiluju dragocjenim rukopisima, rijetkim knjigama i prvotiscima.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/min-kulture.gov.hr\/vijesti-8\/800-godina-dominikanaca-na-hrvatskih-prostorima\/20513<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Hrvatski dominikanci zapo\u010dinju proslavu 800 godina djelovanja na hrvatskim prostorima<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dva velika dominikanska jubileja bila su tema emisije “Aktualno” HKR-a u kojoj je 28. sije\u010dnja gostovao provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Slavko Sli\u0161kovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Dominikanska obitelj obilje\u017eit \u0107e 2021. godine dva va\u017ena jubileja \u2013 800. obljetnicu ro\u0111enja za nebo svoga utemeljitelja sv. Dominika i 800 godina od dolaska dominikanaca na hrvatske prostore. Jubilarnu godinu hrvatska dominikanska obitelj zapo\u010dinje na blagdan sv. Tome Akvinskog, 28. sije\u010dnja, misom koju u 19 sati u crkvi Kraljice sv. Krunice u Zagrebu predvodi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, u zajedni\u0161tvu s bra\u0107om dominikancima.<\/p>\n\n\n\n

Na pitanje o razlozima za\u0161to Jubilarnu godinu zapo\u010dinju upravo na blagdan sv. Tome, fr. Sli\u0161kovi\u0107 je rekao da je taj svetac najpoznatiji uzor dominikancima, koji je u sebi spojio ideal dominikanskoga \u017eivota molitve i navje\u0161taja. U emisiji je istaknuto da su prvi hrvatski dominikanski koraci u\u010dinjeni u Dalmaciji, ali su se vrlo brzo ra\u0161irili cijelim prostorom Hrvatske. Prvi samostan, a koji neprekidno od 1225. djeluje i danas, je onaj u Dubrovniku, a najmla\u0111i je samostan u Zagrebu, koji djeluje od 2001. Od najava doga\u0111aja u Jubilarnoj godini, izdvajamo vizualno predstavljanje jednoga samostana svaki mjesec te 12 tematskih razgovora s bra\u0107om i sestrama dominikanske obitelji, a najavljen je i znanstveni simpozij u rujnu o manje spominjanim temama iz dominikanske povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Sada\u0161nje stanje Provincije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Provincijal Sli\u0161kovi\u0107 je napomenuo da je geslo dominikanskoga reda \u201cVeritas\u201d \u2013 \u201cIstina\u201d. \u201cNaime, Dominik je djelovao u 13. stolje\u0107u, obilje\u017eenom vjerskim neznanjem, praznovjerjem ili krivovjerjem. Dominik je studirao teologiju i pokazao nam smisao na\u0161ega studija. Zato studij u Redu nije cilj samome sebi, nego da nau\u010deno poslu\u017ei u navje\u0161taju Evan\u0111elja\u201d, podsjetio je fr. Sli\u0161kovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Isti\u010du\u0107i kako Provincija ima 12 ku\u0107a i samostana, od \u010dega deset u Hrvatskoj, jednu u Sloveniji i jednu u Bosni i Hercegovini te da nakon svih ovih godina imaju na \u010demu zahvaljivati, provincijal je naglasio:<\/p>\n\n\n\n

Dali smo prve hrvatske bla\u017eenike, bl. Augustina Ka\u017eoti\u0107a i bl. Ozanu Kotorsku i prvi tekst pisan latinicom na hrvatskom. Prvo hrvatsko sveu\u010dili\u0161te utemeljili su dominikanci, a tu je i neprestana molitva, duhovni rad, promicanje pobo\u017enosti krunice te trajna briga za spasenje du\u0161a!<\/p>\n\n\n\n

Otvaranje<\/strong> <\/strong>Sredi<\/strong>\u0161<\/strong>nje<\/strong> <\/strong>provincijske<\/strong> <\/strong>knji<\/strong>\u017e<\/strong>nice<\/strong> \u201c<\/strong>Hijacint<\/strong> <\/strong>Bo<\/strong>\u0161<\/strong>kovi<\/strong>\u0107\u201d <\/strong>sa<\/strong> <\/strong>Spomen<\/strong>–<\/strong>zbirkom<\/strong> <\/strong>Franje<\/strong> \u0160<\/strong>anjeka<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nakon misnoga slavlja predvi\u0111eno je otvorenje novoure\u0111ene Sredi\u0161nje provincijske knji\u017enice \u201cFr. Hijacint Bo\u0161kovi\u0107\u201d, sa spomen-zbirkom Franje \u0160anjeka. Provincijal Sli\u0161kovi\u0107 podsje\u0107a da se radi o knji\u017enici koja \u0107e \u010duvati vi\u0161e od 45 tisu\u0107a naslova, od \u010dega gotovo tisu\u0107u iz 16. ili 17. stolje\u0107a, vrlo vrijednog sadr\u017eaja. A Spomen-zbirka \u010duvat \u0107e ostav\u0161tinu dominikanca, akademika Franje \u0160anjeka, ponajboljeg poznavatelja hrvatskoga srednjevjekovlja i jedinoga sve\u0107enika koji je nakon Drugoga svjetskog rata izabran za redovitoga \u010dlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n

Podsjetimo jo\u0161 jednom da proslava dominikanskih jubileja zapo\u010dinje ve\u010deras u zagreba\u010dkoj crkvi Kraljice sv. Krunice misom koju \u0107e od 19 sati predvoditi apostolski nuncij u RH nadbiskup Giorgio Lingua. Ve\u010dera\u0161nje slavlje bit \u0107e preno\u0161eno na dru\u0161tvenim mre\u017eama i internetskoj stranici dominikanci.hr., a misu se mo\u017ee pratiti i u prijenosu na Hrvatskome katoli\u010dkom radiju i Laudato televiziji.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/ika.hkm.hr\/novosti\/hrvatski-dominikanci-zapocinju-proslavu-800-godina-djelovanja-na-hrvatskim-prostorima\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25016,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-25015","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/Dominikanci.jpeg?fit=800%2C450&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55581,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55581","url_meta":{"origin":25015,"position":0},"title":"38. Knjiga Mediterana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodna kulturna multimedijalna manifestacija posve\u0107ena knjizi koja okuplja brojne znanstvenike i knji\u017eevnike, nakladnike i kulturne ustanove odr\u017eat \u0107e se kao priredba 38. puta pod tradicionalnim nazivom Knjiga Mediterana od 4. od 9. listopada 2026. godine. Ove godine dva znanstvena skupa obilje\u017eavaju velike obljetnice: 800. obljetnicu smrti sv. Franje Asi\u0161kog (1226.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Knjiga-M.jpg?fit=487%2C363&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":25015,"position":1},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":25015,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55718,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55718","url_meta":{"origin":25015,"position":3},"title":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Pula s ponosom najavljuje 16. Jadranske susrete studenata povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Na Filozofskom fakultetu u Puli, od 14. do 18. listopada 2026, odr\u017eat \u0107e se\u00a0 tradicionalni Jadranski susreti studenata povijesti. Jadranski susreti odr\u017eavaju se od 2005. godine, a od 2022. godine bez prekida u Puli u organizaciji Kluba studenata povijesti \u2013 ISHA Pula. Tema ovogodi\u0161njih, 16. Jadranskih susreta studenata povijesti, je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55544,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55544","url_meta":{"origin":25015,"position":4},"title":"Od valonskih ugljenokopa do suvremenih europskih institucija \u2013 odr\u017eano predavanje o hrvatskoj zajednici u Belgiji","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U prostoru Knji\u017enice Dalmatina u Splitu 28. rujna 2026. g. odr\u017eano je sve\u010dano predavanje posve\u0107eno stogodi\u0161njoj povijesti i ba\u0161tini hrvatske zajednice u Kraljevini Belgiji, ususret obilje\u017eavanju Dana europske ba\u0161tine 2026., blagdana svetoga Jeronima te Dana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije. Doga\u0111anje su zajedni\u010dki organizirali Hrvatska udruga Benedikt i splitski ogranak Hrvatske paneuropske unije,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54583,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54583","url_meta":{"origin":25015,"position":5},"title":"Novi interaktivni sadr\u017eaj u Muzejskoj zoni Zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man o nacionalnim simbolima","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zagreb, 9. srpnja 2026. \u2013 Hrvatski povijesni muzej i Me\u0111unarodna zra\u010dna luka Zagreb predstavili su prvo pro\u0161irenje Muzejske zone u putni\u010dkom terminalu. Izlo\u017eba \"Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!\", otvorena u velja\u010di 2025. godine, od danas je bogatija za svoju 25. zvijezdu \u2013 hrvatsku zastavu. Novi interaktivni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25015","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25015"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25015\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25017,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25015\/revisions\/25017"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25015"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25015"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25015"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}