Na portalu Povcast.hr Sa\u0161a Vukovi\u0107 u prilogu \u201cKako pisati o slu\u010dajevima masovnog nasilja u pro\u0161losti?\u201c polazi od radova povjesni\u010dara Maxa Bergholza u \u201cprezentaciji metodolo\u0161kih rje\u0161enja na primjeru analize stradanja u Kulen Vakufu 1941. godine\u201d.<\/p>\n\n\n\n
—-<\/p>\n\n\n\n
Tijekom ljeta i jeseni 1941. godine podru\u010dje Kulen Vakufa i njegove okolice potresao je niz slu\u010dajeva masovnog nasilja<\/strong>, kulminirav\u0161i dvodnevnim pokoljem nad oko 2000 muslimanskih mu\u0161karaca, \u017eena i djece po\u010detkom rujna te godine. Premda je ovoj problematici pristupio mikrohistorijski<\/strong>, kanadski povjesni\u010dar Max Bergholz<\/strong> u svojoj je knjizi Nasilje kao generativna sila <\/em>dotaknuo mno\u0161tvo op\u0107ih metodolo\u0161kih problema istra\u017eivanja<\/strong> lokalnih dinamika nasilja, nacionalizama i politika sje\u0107anja<\/strong>, na odabranom primjeru pokazav\u0161i primjenu njihovih rje\u0161enja u historiografiji. Zaslu\u017eiv\u0161i time ve\u0107i broj presti\u017enih priznanja, povodom primanja Nagrade Laura Shannon Sveu\u010dili\u0161ta Notre Dame 2019. godine Bergholz je odr\u017eao predavanje naknadno objavljeno pod naslovom Telling Histories of Violence without Borders<\/em>. Oba teksta, pomo\u0107u kojih \u0107emo poku\u0161ati odgovoriti na naslovno pitanje, preporu\u010dujemo zainteresiranim \u010ditateljima.<\/p>\n\n\n\n Cijeli prilog dostupan je na poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n