{"id":24971,"date":"2021-02-09T21:58:02","date_gmt":"2021-02-09T21:58:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24971"},"modified":"2021-03-05T20:15:54","modified_gmt":"2021-03-05T20:15:54","slug":"helena-janeczek-djevojka-s-leicom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24971","title":{"rendered":"Helena Janeczek, \u201cDjevojka s Leicom\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Gerda Taro bila je njema\u010dko-\u017eidovska ratna reporterka, aktivistkinja, antifa\u0161istkinja, umjetnica i inovatorica koja je, sa svojim partnerom, Ma\u0111arem Andr\u00e9om Friedmannom, \u010dinila drugu polovicu slavnog Roberta Cape, jednog od najslavnijih ratnih i politi\u010dkih fotoreportera dvadesetoga stolje\u0107a. Poginula je na ratnom zadatku za vrijeme \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata i na taj tragi\u010dni na\u010din postala prva fotoreporterka ubijena na bojnom polju. Prvi je kolovoza 1937. godine. Gerda Taro napunila bi taj dan dvadeset sedam godina. Umjesto toga, odr\u017ean je njen sprovod. Tu\u017enu procesiju predvodi Friedmann, koji \u0107e sam nastaviti raditi kao Robert Capa, mu\u0161karac koji je Taro nau\u010dio koristiti se Leicom. Zajedno su bilje\u017eili zlo\u010dine fa\u0161ista u \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu. Tu su i ostali koji su obilje\u017eili njen prerano okon\u010dani \u017eivot; Ruth Cerf, njena stara prijateljica iz Leipziga, s kojom je pobjegla u Pariz; biv\u0161i ljubavnik Willy Chardack, Georg Kuritzkes, jo\u0161 jedna nekada\u0161nja ljubav i klju\u010dna figura u Me\u0111unarodnim brigadama. Svaki od njih poznavao je druga\u010diju Gerdu, onu koja se ponekad radikalno razlikovala od herojske antifa\u0161isti\u010dke figure koju tog vru\u0107eg kolovo\u0161kog dana oplakuje mno\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

Helena Janeczek kreativno i suptilno osvjetljava naslje\u0111e Gerde Pohorylle, profesionalno zvane Gerda Taro, u ovom izma\u0161tanom prikazu njenog \u017eivota. Gerda Taro u sredi\u0161tu je kaleidoskopskog romana, ali jo\u0161 jedan od njegovih glavnih likova je i sama era, tridesete godine pro\u0161log stolje\u0107a, s ekonomskom depresijom, porastom nacizma, neprijateljstvom prema izbjeglicama u Francuskoj, ideolo\u0161kim ratovima stolje\u0107a, kulturnim previranjima i usponom fotografije kao vrhunske umjetni\u010dke forme.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Premio Strega 2018.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

 \u201eObo\u017eavatelji povijesne fikcije u \u010dijem se sredi\u0161tu nalaze sna\u017eni, progresivni \u017eenski likovi bit \u0107e odu\u0161evljeni.\u201c<\/p>\n\n\n\n

– <\/em>Publishers Weekly<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

 \u201eJaneczekin zahtjevni, aluzijama zasi\u0107en multiperspektivni roman prikazuje krug hrabrih disidenata.\u201c<\/p>\n\n\n\n

– <\/em>Booklist<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

 \u201eOdva\u017ean poku\u0161aj da se prika\u017ee \u017eivot revolucionarne \u017eene.\u201c<\/p>\n\n\n\n

– The Guardian<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

 \u201eOvaj mozaik vinjeta i slika vra\u0107a u fokus kompleksnu hrabru \u017eenu.\u201c<\/p>\n\n\n\n

– BBC Culture<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

 \u201eBiografija; feministi\u010dka prispodoba; javni izljev ljubavi prema fotografiji; pripovjeda\u010dki prikaz 1930-ih; Djevojka s Leicom sve je to, i mnogo vi\u0161e. Helena Janeczek na ovoj je knjizi radila \u0161est godina. I to se vidi.\u201c<\/p>\n\n\n\n

– Il Sole 24 Ore<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

 \u201eU Djevojci s Leicom Helena Janeczek u fokus dovodi svijet mladih umjetnika, fotografa i \u2018intelektualnih izbjeglica\u2019 zahva\u0107enih olujom povijesti 20. stolje\u0107a, izme\u0111u jednog rata i drugog. Ipak, njezini \u010dudesni likovi ostaju sposobni za sre\u0107u, vitalni i \u2018slobodni od svega\u2019. Janeczekin roman savr\u0161eno reproducira njihove blistave strasti.\u201c<\/p>\n\n\n\n

– Vanity Fair<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

 \u201eU ovom romanu Gerda [Taro] o\u017eivljava u sje\u0107anju svojih prijatelja. Vitalna je, hrabra,<\/p>\n\n\n\n

neuhvatljiva, nezaboravna. Neodoljivo je fascinirala svoje suvremenike, ali njena se karizma prote\u017ee i do na\u0161ih dana.\u201c<\/p>\n\n\n\n

– Internazionale<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

O autoru<\/p>\n\n\n\n

Helena Janeczek<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Helena Janeczek ro\u0111ena je u gradu M\u00fcnchenu u Njema\u010dkoj, u obitelji poljskih \u017didova koji su pre\u017eivjeli holokaust. U dobi od 19 godina seli u Italiju i otada tamo \u017eivi. Njena prva knjiga, Lezioni di tenebra (Lekcije o tami), objavljena je 1997. godine, a u njoj prepri\u010dava obiteljsku povijest te opisuje svoj odlazak u Auschwitz, gdje je njena majka bila zato\u010dena tijekom Drugog svjetskog rata. Godine 2010. objavljuje roman Le rondini di Montecassino (Montecassinijeve lastavice), koji je osvojio talijansku nagradu Zerilli-Marimo, a govori o grupi vojnika tijekom znamenite Bitke za Monte Cassino u Drugom svjetskom ratu. Njezin roman Djevojka s Leicom osvojio je najpresti\u017eniju talijansku knji\u017eevnu nagradu Strega, a na\u0161ao se i u finalu nagrade Campiello.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

O prevoditelju<\/p>\n\n\n\n

Ita Kova\u010d<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ro\u0111ena je 1966. u Zagrebu. Godine 1988. diplomirala je francuski i talijanski jezik i knji\u017eevnosti na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Otada je prevela preko 15 knjiga s talijanskog na hrvatski jezik. Neki od autora \u010dija je djela prevodila jesu: Umberto Eco, Antonio Tabucchi, Alessandro Baricco itd. Prevela je i preko dvadeset djela s francuskog (Mircea Eliade, Michel Houellebecq, B. H. Levy, Paul Bruckner, Jules Verne itd.). Ita Kova\u010d \u010dlanica je Hrvatskog dru\u0161tva knji\u017eevnih prevodilaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. \u017divi i radi u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n

Biblioteka: Biblioteka Cicero<\/p>\n\n\n\n

Jezik: hrvatski<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica: 344<\/p>\n\n\n\n

Godina izdanja: 2020<\/p>\n\n\n\n

Prevoditelj: Ita Kova\u010d<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/www.ljevak.hr\/knjizevnost\/25846-djevojka-s-leicom.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Iz medija:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/bila-je-ljubav-zivota-roberta-cape-i-sjajna-fotoreporterka-poginula-je-s-27-godina-15053463<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24972,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-24971","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/djevojka-s-leicom.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":24971,"position":0},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":24971,"position":1},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":24971,"position":2},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":24971,"position":3},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) – snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":24971,"position":4},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53516,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53516","url_meta":{"origin":24971,"position":5},"title":"Novosti na portalu Historiografija.hr","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prema prethodnim najavama, portal Historiografija.hr prolazi ove godine kroz va\u017ene promjene. U lipnju 2026. bit \u0107e to\u010dno deset godina kako je urednik portala Branimir Jankovi\u0107. Prije toga je bio dvije godine zamjenik urednika i vi\u0161e godina suradnik portala, \u010diji je prvi urednik bio Damir Agi\u010di\u0107 koji je pokrenuo portal daleke\u2026","rel":"","context":"U "Istaknuto"","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24971","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24971"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24971\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25304,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24971\/revisions\/25304"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24972"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24971"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24971"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24971"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}