{"id":24951,"date":"2021-02-08T21:10:16","date_gmt":"2021-02-08T21:10:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24951"},"modified":"2021-02-08T21:10:16","modified_gmt":"2021-02-08T21:10:16","slug":"iva-kolic-prikaz-knjige-miroslav-bertosa-historabilije-xvi-xviii-stoljeca-mali-svijet-istre-u-doba-venecije-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24951","title":{"rendered":"Iva Koli\u0107 – prikaz knjige – Miroslav Berto\u0161a, “Historabilije XVI.\u2013XVIII. stolje\u0107a. Mali svijet Istre u doba Venecije”, 2019."},"content":{"rendered":"\n

Miroslav Berto\u0161a, Historabilije XVI.\u2013XVIII. stolje\u0107a. Mali svijet Istre u doba Venecije<\/em>, Mar\u010dana: Biblioteka Trag vremena, 2019., 412 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Godine 2019. Biblioteka Trag vremena tiskala je novu knjigu prof. dr. sc. Miroslava Berto\u0161e naslova Historabilije XVI.\u2013XVIII. stolje\u0107a. Mali svijet Istre u doba Venecije<\/em>. Knjiga privla\u010di ve\u0107 samim, pomalo neuobi\u010dajenim naslovom, prvenstveno sintagmom historabilije<\/em>, autorovom jezi\u010dnom tvorevinom kojom je nazvao mikropovijesne skice, pri\u010de iz pro\u0161losti mleta\u010dkoga dijela Istre, a kojom istovremeno iskazuje vlastiti istra\u017eiva\u010dki i metodolo\u0161ki pristup slijede\u0107i novu historiju \u0161kole Annales<\/em>, uvjeren kako, unato\u010d tome \u0161to je, kako i sam zamje\u0107uje, historiografska uloga Annalesa<\/em> zavr\u0161ena, njezine postavke jo\u0161 uvijek nisu iscrpljene. Knjiga sadr\u017ei autorove, dosad neukori\u010dene, radove o povijesti Istre u doba Venecije koji se nadopunjuju i upotpunjuju s njegovim prija\u0161njim historiografskim opusom nastalim tijekom vi\u0161e od pet desetlje\u0107a istra\u017eiva\u010dkoga i znanstvenoga stvarala\u0161tva. Knjiga je tematski podijeljena na tri ve\u0107e cjeline kojima su obuhva\u0107eni razli\u010diti aspekti \u017eivota na Istarskome poluotoku za vrijeme mleta\u010dke vlasti u periodu od Cinquecenta <\/em>do Settecenta<\/em>, a rije\u010d je o tematskim cjelinama sljede\u0107ih naslova \u2013 \u201eProstori \u017eivljenja, vrijeme i zbivanja\u201c  (devet poglavlja), \u201eOzra\u010dje Levanta, nemirno susjedstvo, trgovina i opskrba\u201c (osam poglavlja) te \u201eMali svijet i svakodnevica\u201c (\u010detiri poglavlja).<\/p>\n\n\n\n

U prvoj tematskoj, te brojem stranica najopse\u017enijoj, cjelini naslova \u201eProstori \u017eivljenja, vrijeme i zbivanja\u201c (str. 26.\u2013191.) autor obra\u0111uje devet razli\u010ditih poglavlja iz istarske ranonovovjekovne povijesti. Zapo\u010dinje raspravom o identitetima u poglavlju naslova \u201eU znaku plurala, vi\u0161ebrojni i vi\u0161eslojni identiteti istarski (kroki ranoga novovjekovlja: XVI.\u2013XVIII. stolje\u0107e)\u201c (str. 26.\u201334.), u kojem nagla\u0161ava njihovu promjenjivost i isti\u010de kako, zbog nemogu\u0107nosti utvr\u0111ivanja zajedni\u010dkoga identiteta na cjelokupnom hrvatskom etni\u010dkom teritoriju, o njima valja govoriti isklju\u010divo u pluralu. Slijedi poglavlje \u201eHabitat<\/em> u pokretu i apoteoza obilja. Monografijski prikaz pro\u0161losti Vodnjana, ju\u017enoistarskoga trgovi\u0161ta\u201c (str. 35.\u201358.), u kojem autor pred \u010ditatelja donosi niz raznovrsnih fragmenata iz bogate povijesti Vodnjana koji je u ranom novovjekovlju \u010desto opisivan kao jedno od najljep\u0161ih i najnaseljenijih mjesta Istarskoga poluotoka te prostor zdrava zraka i plodnih polja. Dotaknuo se tako Berto\u0161a grani\u010dnih sporova, prodora protestantskih ideja, migracija, zdravstvenih prilika, gospodarstva te razbojni\u0161tva na podru\u010dju Vodnjan\u0161tine. Idu\u0107e poglavlje \u010ditatelja vodi u ranonovojekovni Novigrad, koji su, kao i ve\u0107inu istarskih priobalnih mjesta u ono vrijeme, obilje\u017eili brojni usponi i padovi, populacijske krize, ali i nastojanje da se doka\u017ee kao pomorsko mjesto te svojevrsni \u0161tit Venecije. Dok vijesti iz XVI. i XVII. stolje\u0107a svjedo\u010de o te\u0161kim prilikama (visok mortalitet djece, ali i, uop\u0107e, siroma\u0161tvo, nezdrava klima, opadanje gospodarstva, uglavnom prazna komunalna blagajna), Settecento <\/em>Novigradu donosi polagani oporavak. Poglavlje naslova \u201eNovigrad \u2013 ritmovi, padovi, usponi i stagnacije jedne istarske komune i biskupije u ranome novovjekovlju\u201c (str. 59.\u2013106.) obuhva\u0107a sve naslovom navedeno i to kroz nekoliko epizoda \u2013 zapis o Novigradu u rukopisu biskupa Giacoma Filippa Tomasinija, izradu vlasni\u010dkoga katastra 1612., \u010di\u0161\u0107enje grada 1623., plja\u010dku i otmicu iz 1687. predvo\u0111ene islamskim gusarima iz Ulcinja (doga\u0111aj koji je, u mentalitetu mje\u0161tana, ostavio strah od Turaka i islama, \u010dak i u godinama nakon prestanka neposredne opasnosti od njih) te epizodom gladi i bolesti krizne 1817. Slijedi poglavlje \u201eIstra u osvitu XVIII. stolje\u0107a: politi\u010dki, dru\u0161tveni i gospodarski \u017eivot\u201c (str. 107.\u2013112.), u kojem autor daje sinteti\u010dki prikaz prilika u Istri u doba Rata za \u0161panjolsko naslje\u0111e. U godinama od 1702. do 1714. sjena rata nadvila se i nad Istarski poluotok (napetosti na grani\u010dnim podru\u010djima, dovo\u0111enje vojske, prisutnost francuskih ratnih brodova), a opasni trenuci s kojima se susrela cijela Istra, unutra\u0161njost i priobalje, do\u017eivljavaju vrhunac 1709. i 1710., kada Istru zahva\u0107a velika europska pandemija gladi koja, zaklju\u010duje Berto\u0161a, predstavlja vjerojatno najdramati\u010dnije stranice istarske povijesti XVIII. stolje\u0107a. \u201eHrvatski etni\u010dki element u koparskom primorju u doba Venecije (XVI.\u2013XVIII. stolje\u0107e)\u201c (str. 113.\u2013127.) sljede\u0107e je poglavlje Historabilija<\/em>. Berto\u0161a isti\u010de kako je koparsko primorje, kao najrazvijeniji dio mleta\u010dkoga posjeda, jo\u0161 od srednjeg vijeka predstavljalo va\u017enu gospodarsku to\u010dku hrvatskih migracija, dok je Kopar, kao va\u017eno kopneno upori\u0161te mleta\u010dke pla\u0107eni\u010dke vojske, bio mjestom u kojem su bili stacionirani i slu\u017eili mnogobrojni Hrvati, nagla\u0161avaju\u0107i pritom potrebu detaljnijeg izu\u010davanja ove problematike. Idu\u0107e poglavlje, naslova \u201eTranshumacije i granice: gospodarski \u017eivot i grani\u010dne napetosti na istarskome sjeveru (mikropovijesna epizoda iz 1571.\u20131572.)\u201c (str. 128.\u2013148.), prikazuje dramati\u010dnu epizodu iz povijesti istarskoga novovjekovlja na Doberdolu, dijelu planinskog lanca \u0106i\u0107arije, i to kroz postupak opho\u0111enja ili \u201erazvo\u0111enja\u201c po terenu, s najstarijim ljudima kao zakletim svjedocima. Opho\u0111enje se odvilo na poticaj ra\u0161porskoga kapetana Marina da C\u00e0 da Pesara, a njegovim je povodom bio sukob pastira i otimanje stoke s mleta\u010dkoga podru\u010dja. Va\u017eno je naglasiti kako nije bila rije\u010d o izoliranoj epizodi budu\u0107i da je problem definiranja granica (tzv. diferencija<\/em>) izme\u0111u Bene\u010dana, s jedne, i Kraljevaca, s druge strane, \u010dijim je dijelom i spomenuta epizoda, obilje\u017eio \u0107i\u0107arijsko transhumantno sto\u010darstvo dugotrajnim i potresnim sukobima. \u201eDoli\u010dna i nedoli\u010dna svakodnevica. Vizitacijski zapisi puljskoga biskupa Eleonora Pagella iz god. 1690.\u201c (str. 149.\u2013168.) naslov je sljede\u0107ega poglavlja u kojem su prikazani rezultati Pagellina pastoralnog ophoda trima selima jugoisto\u010dne Istre \u2013 Krnici, Gali\u017eani i Fa\u017eani. Biskupske su vizitacije, isti\u010de Berto\u0161a, izvrstan primjer pro\u017eimanja pu\u010dke i u\u010dene kulture, a ono \u0161to u ovome slu\u010daju, uza standardne napomene o nesuglasjima s crkvenim zakonima, privla\u010di posebnu pa\u017enju vizitatora jest odlazak mje\u0161tana posje\u0107enih \u017eupa u Savi\u010dentu onda\u0161njem arcipretu po tzv. magijske listi\u0107e, \u0161to je odli\u010dan, ali ne i jedini, primjer razapetosti seoskoga svijeta izme\u0111u, s jedne strane, pu\u010dkih vjerovanja i, s druge strane, prodiranja \u201eu\u010dene\u201c u \u201epu\u010dku\u201c kulturu kao dio crkvenih nastojanja nakon Tridentskoga koncila. Poglavlje \u201eU\u010dka, jeseni 1751. Arhivske vijesti o sto\u010darima, razbojni\u0161tvu i trgovcu iz Boljuna\u201c (str. 169.\u2013174.) prikazuje plja\u010dku koja se 9. rujna 1751. zbila kod lokaliteta Klanac na U\u010dki, a koju je poduzela nekolicina naoru\u017eanih mu\u0161karaca, ali i ono \u0161to je uslijedilo nakon \u2013 \u0161irenje vijesti o doga\u0111aju, istraga, pronalazak dijela ukradenih predmeta i, kona\u010dno, osuda plja\u010dka\u0161a. Ova je naizgled izolirana epizoda autoru poslu\u017eila kao potvrda razbojni\u0161tva u Istri, koje se ve\u0107 i ranije na\u0161lo u sredi\u0161tu Berto\u0161ina historiografskoga interesa. Posljednje poglavlje ove tematske cjeline \u201eIz ugla povjesni\u010dara: toponimi, antroponimi i nadimci u Labinu i na Labin\u0161tini u drugoj polovini XVIII. stolje\u0107a (jedno povijesno vrelo iz fonda Vije\u0107a desetorice Dr\u017eavnog arhiva u Mlecima)\u201c (str. 175.\u2013190.) prikazuje pobunu labinskih pu\u010dana i seljaka protiv povi\u0161enja cijena vina 1768., a istra\u017eni su spisi o spomenutoj epizodi autoru poslu\u017eili i za izu\u010davanje labinske antroponimije, ojkonimije i toponimije.  <\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107a ve\u0107a tematska cjelina naslova \u201eOzra\u010dje Levanta, nemirno susjedstvo, trgovina i opskrba\u201c zapo\u010dinje poglavljem \u201ePuljska luka u doba Venecije (od XVI. do XVIII. stolje\u0107a)\u201c (str. 192.\u2013205.), koje u fokus stavlja izgradnju utvrde u Puli. Naime, u godinama Usko\u010dkoga rata te opasnosti od \u0161panjolske armade donesena je odluka o podizanju utvrde u Puli, \u010dija je izgradnja povjerena francuskome vojnom in\u017eenjeru Antoineu De Villeu, da bi nakon potpisivanja Westfalskoga mira 1648. opalo zanimanje za njezinu gradnju, sve dok je nije napustio i posljednji klesar, a ponovni se interes javio za vrijeme Rata za \u0161panjolsko naslje\u0111e. U sljede\u0107em se poglavlju \u201eBijes neprijatelja vene \/ jonski im vali krvlju se crvene<\/em>… Bitka kod Lepanta \u2013 \u010dinjenice, odjeci, imaginariji i mitovi \u2013 ususret 450. obljetnici” (str. 206.\u2013210.) Berto\u0161a osvrnuo na istarske sudionike slavnoga pomorskog sukoba. \u201eTurski trgovci u Pore\u010du: tri dokumentarna fragmenta iz prve polovine XVII. stolje\u0107a\u201c (str. 211.\u2013219.) naslov je sljede\u0107eg poglavlja koje na osnovu triju pisama (iz 1618., 1626. i 1627.), koja su pohranjena u venecijanskome dr\u017eavnom arhivu, a \u010diji sadr\u017eaj Berto\u0161a donosi i u izvorniku, \u010ditatelju daje oskudne podatke o turskim trgovcima u Pore\u010du, no iz kojih se, kako uo\u010dava autor, ipak mo\u017ee naslutiti da je intenzitet te trgovine bio sna\u017ean. \u201e\u017ditarica s agrarne margine: kukuruz. Formenton \/ grano turco<\/em> ili trukinja<\/em> u Istri od XVII. do po\u010detka XIX. stolje\u0107a\u201c (str. 220.\u2013231.) prati \u0161irenje kulture kukuruza na Poluotoku sve od njezinih po\u010detaka koji se\u017eu u XVII. stolje\u0107e, odnosno njegovu sredinu. Iako je od svoje pojave u Istri trukinja<\/em>, kako su Istrani nazivali (i nazivaju i danas) kukuruz, bila na samoj agrarnoj margini, a zbog osobitosti tla nije se puno uzgajala, ipak predstavlja, zaklju\u010duje Berto\u0161a, zna\u010dajnu stranicu istarske pro\u0161losti. \u201ePietra bianca detta d\u2019Istria<\/em>: povijesni esej o iskori\u0161tavanju, trgovanju i krijum\u010darenju istarskoga kamena od XVI. do XVIII. stolje\u0107a\u201c (str. 232.\u2013237.) naslov je sljede\u0107eg poglavlja koje u fokus stavlja istarski kamen, koji se zbog svoje ljepote i otpornosti \u010desto morskim putem prevozio u apeninske metropole, a zbog \u010dega ga je koristila i Austrija. \u201ePietro Predonzani: filozof-ekonomist, akademik-fiziokrat, sve\u0107enik i habsbur\u0161ki legalist u Istri po\u010detkom XIX. stolje\u0107a\u201c (str. 238.\u2013261.) li\u010dnost je \u010diji su spisi ostavili zna\u010dajna traga u istarskome gospodarstvu. Naime, Predonzanijevi su agrarni savjeti posredstvom sve\u0107enika dopirali do puka te mu trebali osigurati ve\u0107e prinose sa zemlje i pridonijeti boljoj opskrbi, a zanimljivo je da su njegove upute nastale nakon velike europske pandemije i istarske epidemije gladi iz 1817., koje se Berto\u0161a dotaknuo u vi\u0161e poglavlja unutar svojih Historabilija<\/em>. \u201eVeliki biskup u maloj dijecezi: mleta\u010dka vrela o Antoniju Zari, politi\u010dkim previranjima i ratno-gerilskim sukobima izme\u0111u Republike Venecije i Ku\u0107e Austrije po\u010detkom XVII. stolje\u0107a\u201c (str. 262.\u2013273.) prikazuje dio Zarina privatna i profesionalnoga \u017eivotnog puta, s naglaskom na prva dva desetlje\u0107a XVII. stolje\u0107a. Tih se godina pi\u0107anski biskup na\u0161ao u sredi\u0161tu pozornosti lokalnih mleta\u010dkih vlasti u Istri i mleta\u010dke diplomacije, a o njegovoj je djelatnosti vlada primala i hitne poruke (tzv. dispacci<\/em>), zbog \u010dega je zanimljivo spomenuti da je jedan od mleta\u010dkih dojavljiva\u010da bio i biskupov ne\u0107ak. Istovremeno se Zara na\u0161ao i u sredi\u0161tu dramati\u010dnih zbivanja Usko\u010dkoga rata tijekom kojega je pi\u0107anska dijeceza pretrpjela te\u0161ka stradanja. Me\u0111utim, zaklju\u010duje Berto\u0161a, dijeceza je u Zarino vrijeme do\u017eivjela zna\u010dajan uspon i ugled te stekla va\u017enost kakvu sve do svojeg ukinu\u0107a ne\u0107e dosegnuti. \u201eAutoritet vlasti i podani\u010dki neposluh. Slu\u010daj Zvane Bana, \u201bosobe niskog stale\u017ea, nemirne i poreme\u0107ene \u0107udi\u02bc, u ka\u0161telu Ro\u010du 1762.\u201c (str. 274.\u2013283.) posljednje je poglavlje ovoga tematskoga bloka koje prati istra\u017eni postupak protiv organizatora seoskoga otpora zapovijedi ra\u0161porskoga kapetana Querinija da se oru\u017eje i stvari \u201ehrvatskih konjanika\u201c, nakon \u0161to im je istekao rok obavljanja slu\u017ebe u Ra\u0161porskome kapetanatu, a u skladu s podani\u010dkim obvezama, iz Buzeta prevezu u Udine. Odbijanje izvr\u0161avanja zapovijedi predstavljalo je \u010din javnog neposluha i vrije\u0111anja predstavnika vlasti, stoga je ra\u0161porski kapetan, po otkrivanju krivaca, poslao prijavu u Kopar koja je dalje proslije\u0111ena u Veneciju te rezultirala istragom.<\/p>\n\n\n\n

Posljednja tematska cjelina \u201eMali svijet i svakodnevica\u201c donosi \u010detiri me\u0111usobno nepovezane epizode istarskoga ranonovovjekovlja, a zapo\u010dinje temom razbojni\u0161tva, kojeg se Berto\u0161a dotaknuo, bilo kao glavne ili sporedne teme, i u prija\u0161njim poglavljima Historabilija<\/em>. \u201eIstarsko seosko razbojni\u0161tvo: primjer Dra\u010devca\u201c (str. 285.\u2013298.) opisuje zlikova\u010dku skupinu koja je djelovala u zale\u0111u Pore\u010da, u malome selu Dra\u010devcu, sredinom XVIII. stolje\u0107a te vr\u0161ila razna nasilja, kra\u0111e i otimanja djevojaka i udovica. Seoskim se nasilnicima suprotstavio \u017eupnik na na\u010din da je, dodu\u0161e riskiraju\u0107i njihovu osvetu, podnio prijavu koja je zavr\u0161ila uhi\u0107enjem i zatvaranjem nasilnika. I ovom je naizgled izoliranom epizodom Berto\u0161a jo\u0161 jednom pokazao kako je razbojni\u0161tvo u Istri bilo duboko ukorijenjeno te ispunjavalo svaku poru njezina dru\u0161tvenog \u017eivota. Na tragu razbojni\u0161tva je i sljede\u0107e poglavlje naslova \u201eRovinj: ribari, krijum\u010dari i osobe raznih zanimanja\u201c (str. 299.\u2013304.) koje donosi istragu protiv dvojice Rovinjaca zbog krijum\u010darenja bi\u0161kota. I ovdje su kao izvor autoru poslu\u017eili spisi istra\u017enoga postupka, iz kojih se, isti\u010de Berto\u0161a, zrcali slika dru\u0161tveno-gospodarskih prilika i organizacije svakodnevnoga \u017eivota Rovinjaca, osobito njihova podjela na gente di mare<\/em> i gente di terra<\/em>, koja je u nekoliko navrata izbila na vidjelo i prilikom samoga ispitivanja svjedoka. U sljede\u0107em poglavlju \u201eVojnik naoru\u017eane barke Mare Nostrum <\/em>\u2013 od imaginarija do farse\u201c (str. 305.\u2013309.) Berto\u0161a \u010ditatelju predstavlja epizodu zaustavljanja carskih brodova kod Pore\u010da 1720., zna\u010dajnu iz razloga \u0161to izvrsno prikazuje kako je dominacija Venecije nad Jadranom reducirana tek na simboli\u010dnu razinu. \u201eMedulinac Tone Kameri\u0107, sargente ponentino<\/em>. Sredozemna epizoda jednog marginalca iz druge polovine XVIII. stolje\u0107a\u201c (str. 310.\u2013320.) prikazuje napad tuniskih gusara na mleta\u010dke la\u0111e 8. svibnja 1789. na ju\u017enome dijelu Kerkanskoga oto\u010dja. Mleta\u010dki poku\u0161aj zarobljavanja tuniske la\u0111e nije uspio, a glavnim je krivcem progla\u0161en zapovjednik jedne od dviju mleta\u010dkih la\u0111a. Uslijedila je, po uobi\u010dajenom postupku, istraga, a autor posebnu pa\u017enju posve\u0107uje izjavi Tone Kramari\u0107a iz razloga \u0161to su njegova opa\u017eanja, kako sam zamje\u0107uje, u usporedbi s onima ostalih svjedoka, bila jasna, nepristrana i o\u0161troumna.<\/p>\n\n\n\n

Berto\u0161ine Historabilije<\/em> \u010ditatelju nude raznovrstan mozaik istarskih tema i likova prepri\u010danih, prikazanih i protuma\u010denih izravno iz arhivskih vrela te razli\u010ditih historiografskih uglova. Nesumnjiva je va\u017enost koju posljednja knjiga prof. dr. sc. Miroslava Berto\u0161e ima za struku, izu\u010davatelje istarske i hrvatske povijesti, ali i \u0161iru publiku pred koju donosi razne teme iz istarske ranonovovjekovne dru\u0161tvene, gospodarske, crkvene, migracijske i demografske povijesti, predstavljene u tri tematska bloka s mnogo pojedina\u010dnih epizoda, odnosno poglavlja koja se, ovisno o preferencijama \u010ditatelja, mogu \u010ditati kao zasebne cjeline te ne uvijek neophodno predstavljenim redoslijedom. Historabilije<\/em> mame \u010ditatelja ve\u0107 samim naslovom, a pa\u017enju privla\u010de i zanimljivim grafi\u010dkim oblikovanjem naslovnice (spoj slike Gentilea Bellinija \u201eProcesija na Trgu sv. Marka\u201c iz 1496., jednoga arhivskoga dokumenta, vjerojatno iz venecijanskoga arhiva te kori\u0161tenoga prilikom pisanja knjige, i autorova rukopisa kojim je ispisan naslov), dok pa\u017enju zadr\u017eavaju specifi\u010dnim historiografsko-knji\u017eevnim stilom pisanja kojim Berto\u0161a na njemu svojstven na\u010din \u010ditatelja odvodi u neko drugo, davno minulo vrijeme…<\/p>\n\n\n\n

Iva Koli\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-24951","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24951","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24951"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24951\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24952,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24951\/revisions\/24952"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24951"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24951"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24951"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}