{"id":24909,"date":"2021-02-04T22:23:29","date_gmt":"2021-02-04T22:23:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24909"},"modified":"2021-02-04T22:23:29","modified_gmt":"2021-02-04T22:23:29","slug":"ana-mihaljevic-hrvatskoglagoljski-tekstovi-prevedeni-s-latinskoga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24909","title":{"rendered":"Ana Mihaljevi\u0107, \u201cHrvatskoglagoljski tekstovi prevedeni s latinskoga\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Hrvatskoglagoljski tekstovi prevedeni s latinskoga (Sintakti\u010dka analiza)&#8221; Ane Mihaljevi\u0107 svojim je sadr\u017eajem i oblikom izvorna znanstvena knjiga visoke vrijednosti koja je podijeljena na 24 poglavlja. Prva su \u010detiri poglavlja uvodna u njima se prikazuje jezi\u010dno stanje u hrvatskome srednjem vijeku, postavljaju teorijski temelji i obrazla\u017ee metodologija rada te opisuje korpus na kojemu se temelje istra\u017eivanja. U ostalim se poglavljima analizira utjecaj latinske sintakse na sintaksu hrvatskoglagoljskih prijevoda. Opisuje se prevo\u0111enje prijedlo\u017enih izraza, participskih konstrukcija, ablativa apsolutnoga, gerunda i gerundiva, perifrasti\u010dne konjugacije pasivne, infinitivnih konstrukcija, zavisnih re\u010denica, zanijekanih re\u010denica te reda rije\u010di. Posebna je pozornost posve\u0107ena onim konstrukcijama u kojima se promatrani jezici razlikuju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autorica je utvrdila da glagolja\u0161i ve\u0107inu struktura prevode prototipnim ekvivalentima pa zbog toga \u010desto u prijevodu neki prijedlozi, veznici, glagolski oblici i druge strukture imaju druk\u010dije zna\u010denje od onoga koje im je prototipno (uobi\u010dajeno). Isti\u010de da takvo prevo\u0111enje nije odraz neukosti prevoditelja, nego na\u010dina na koji se prevo\u0111enju op\u0107enito pristupalo u srednjovjekovnom razdoblju. U knjizi se donosi niz novih \u010dinjenica i spoznaja o latinskom utjecaju na jezik hrvatskoglagoljskih tekstova, a mnoge se ranije spoznaje dopunjuju i modificiraju. Posebno je velik znanstveni doprinos ove knjige zbog sveobuhvatnoga i sustavnoga pristupa temi koja je obra\u0111ena na velikom broju razli\u010ditih tekstova.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autorica je napravila zna\u010dajan iskorak u prou\u010davanju i poznavanju sintakse hrvatskoglagoljskih tekstova i njezina odnosa prema sintaksi latinskoga jezika. Vrijedan je to prilog ne samo poznavanju jezika hrvatskoglagoljskih tekstova, nego i povijesti hrvatskoga jezika, a time i na\u0161oj kroatistici i filologiji u cjelini.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Izdava\u010d<\/strong>: Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada, Staroslavenski institut<br><strong>Godina izdavanja<\/strong>: 2020<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.hsn.hr\/product\/490\/hrvatskoglagoljski-tekstovi-prevedeni-s-latinskoga\">https:\/\/www.hsn.hr\/product\/490\/hrvatskoglagoljski-tekstovi-prevedeni-s-latinskoga<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.stin.hr\/hr\/article\/263\/hrvatskoglagolji%C4%8Dni_tekstovi_prevedeni_s_latinskoga_sintakti%C4%8Dka_analiza\">https:\/\/www.stin.hr\/hr\/article\/263\/hrvatskoglagolji%C4%8Dni_tekstovi_prevedeni_s_latinskoga_sintakti%C4%8Dka_analiza<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24910,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24909","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/hrvatskoglagoljicnitekstovi.jpg?fit=457%2C651&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53695,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53695","url_meta":{"origin":24909,"position":0},"title":"Nije bajka ali\u2026 je Zicer","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak 25. svibnja 2026. u 20 sati, u Centru kulture Ribnjak (Park Ribnjak 1, Zagreb) nastavljamo seriju regionalnih doga\u0111anja koja kombiniraju razgovore, naraciju i multimedijske postave pod nazivom Nije bajka, ali\u2026 Pridru\u017eite nam se u pripovijedanju \u010detvrtog poglavlja Nije bajka ali\u2026 je Zicer, \u010diji je fokus Duhovna republika Zicer,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55447,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55447","url_meta":{"origin":24909,"position":1},"title":"[Razgovor o knjizi] Tekstovi i konteksti: iz istorije feminizma i \u017eenskih prava u Isto\u010dnoj i Srednjoj Evropi u drugoj polovini XX veka (Genlab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tema razgovora \u0107e biti knjiga najreprezentativnijih tekstova o feminizmu i pravima \u017eena iz Isto\u010dne i Srednje Evrope, nastalih u periodu od kraja Drugog svetskog rata do po\u010detka devedesetih godina. Istorijski fokus ove hrestomatije, sastavljene od stotinu izvora, sa kratkim biografijama autorki i uvodom je period komunizma, ali tematizuju se i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53458","url_meta":{"origin":24909,"position":2},"title":"Poziv za dostavu radova \u2013 Cris: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci (2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo autore da do 15. listopada 2026. godine po\u0161alju svoje radove (znanstvene, prethodna priop\u0107enja, pregledne radove, stru\u010dne) za objavu u 28. broju znanstveno-stru\u010dnog \u010dasopisa Cris.\u00a0 \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci Cris okuplja niz vrsnih znanstvenika i stru\u010dnjaka, objavljuju\u0107i njihova istra\u017eivanja iz raznih tema, vezanih uz povijest i povijesti srodnih znanstvenih disciplina.\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":24909,"position":3},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55921,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55921","url_meta":{"origin":24909,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Zdenka Radeli\u0107a &#8220;Croatia within Communist Yugoslavia 1945 \u2013 1990&#8221; u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Srijeda, 4. studenoga 2026. u 12:00 sati, Dvorana Jure Petri\u010devi\u0107a, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb Izdava\u010dka ku\u0107a Tragovi pro\u0161losti i Hrvatski institut za povijest pozivaju vas na promociju knjige\u00a0 Zdenko Radeli\u0107 Croatia within Communist Yugoslavia1945 \u2013 1990 Ponajbolja sinteza povijesti Hrvatske u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji kona\u010dno na engleskom.\u00a0\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Croatia-Within-Communism-pozivnica.webp?fit=632%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Croatia-Within-Communism-pozivnica.webp?fit=632%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Croatia-Within-Communism-pozivnica.webp?fit=632%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":19614,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19614","url_meta":{"origin":24909,"position":5},"title":"Filip \u0160imunjak &#8211; prikaz knjige &#8211; Anthony Kaldellis, &#8220;Byzantium Unbound&#8221;, 2019.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2020.","format":false,"excerpt":"Anthony Kaldellis, Byzantium Unbound, Arc Humanities Press, Leeds 2019, 128 str. \u00a0 \u201eBizant je bio meta zapadnih klevetanja i rasprava od srednjeg vijeka, preko renesanse, pa sve do 20. stolje\u0107a\u2026 \u201eBizantium\u201c je izmi\u0161ljen u poku\u0161aju da se rimsku povijest podijeli na manje, lak\u0161e izvodljive dijelove postuliranjem (krive) premise da je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24909","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24909"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24909\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24911,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24909\/revisions\/24911"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24910"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24909"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24909"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24909"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}