{"id":24901,"date":"2021-02-04T22:02:57","date_gmt":"2021-02-04T22:02:57","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24901"},"modified":"2021-02-04T22:03:31","modified_gmt":"2021-02-04T22:03:31","slug":"lada-stevanovic-antika-i-mit-preispitivanje-dominantnih-tokova-recepcije-antike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24901","title":{"rendered":"Lada Stevanovi\u0107, \u201eAntika i mi(t). Preispitivanje dominantnih tokova recepcije antike\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Iako nas od gr\u010dke i rimske pro\u0161losti razdvajaju epohe i vekovi, antika je i danas na vi\u0161e na\u010dina prisutna. Knjiga \u201eAntika i mi(t)\u201c bavi se susretima sa anti\u010dkom kulturom, mitovima i odgovaraju\u0107im narativima koji se tematizuju u razli\u010ditim \u017eivotnim sferama \u2013 na tr\u017ei\u0161tu, u svakodnevici, ogla\u0161avanju, sportu, knji\u017eevnosti, stripu, teoriji i filozofiji. Istra\u017eiva\u010dka perspektiva kombinacija je studija recepcije antike i antropologije anti\u010dkih svetova.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Ova knjiga predstavlja jedno od mogu\u0107ih putovanja kroz lavirint brojnih primera recepcije antike, otkrivaju\u0107i nam da su savremena i popularna vi\u0111enja antike \u010de\u0161\u0107e posledica predstava o ovoj epohi, nego \u0161to uistinu odra\u017eavaju anti\u010dke vrednosti. Sli\u010dno je bilo i u pro\u0161losti, naro\u010dito po\u010dev od renesanse, kada se antika koristila, a katkada i zloupotrebljavala, u skladu sa potrebama onih koji su se njom inspirisali i preoblikovali je \u2013 u umetnosti \u010desto kreativnije i inventivnije, u ideologijama s vi\u0161e krutosti i funkcionalnosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><br>Kakvi su savremeni susreti sa antikom? Na \u010demu po\u010diva autoritet ove epohe? \u0160ta je kolonizacija pro\u0161losti? Studija nas upoznaje sa dominantnim tokovima recepcije antike i sa idejama o ovoj epohi koje su bile postojane i sna\u017ene, preispituju\u0107i ih ne samo istra\u017eiva\u010dkim argumentima, ve\u0107 i kroz novije primere recepcije. Poslednje poglavlje nudi preokrenutu perspektivu i iz antropolo\u0161ke vizure pru\u017ea primer kontinuiteta fenomena koji sa antikom ve\u0107ina ljudi ne bi povezala, a to je crni humor.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Lada Stevanovi\u0107 je ro\u0111ena u Zagrebu 1974. godine. Odrasla je i \u0161kolovala se u Beogradu gde je diplomirala na grupi za klasi\u010dne nauke (Filozofski fakultet), a doktorirala je u Ljubljani na smeru za antropologiju anti\u010dkih svetova (Institutum Studiorum Humanitatis). Zaposlena je kao vi\u0161a nau\u010dna saradnica u Etnografskom institutu SANU. U toku 2009. godine boravila je na Univerzitetu u Edinburgu gde je u Institutu za napredne studije u humanistici (Institute for Advanced Studies in the Humanities) radila postdoktorski projekat \u201eAncient Drama in Contemporary Film, Theatre and Literature\u201c. Bavi se recepcijom antike, antropolo\u0161kim istra\u017eivanjima iz istorijske perspektive, ali i savremenim temama. Posebno je zanima polo\u017eaj \u017eena kao i prostori \u017eenskog delovanja kroz istoriju patrijarhata na Balkanu. Objavila je knjigu \u201eLaughing at the Funeral: Gender and Anthropology in the Greek Funerary rites.\u201c<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/karposbooks.rs\/shop\/panelinion\/antika-i-mi\/\">http:\/\/karposbooks.rs\/shop\/panelinion\/antika-i-mi\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24902,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24901","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/Antika-i-mit.gif?fit=325%2C512&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53065,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53065","url_meta":{"origin":24901,"position":0},"title":"Predstavljanje 21. broja \u010dasopisa Obnova u Splitu: tema broja \u201eAntika\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na splitsko predstavljanje 21. broja \u010dasopisa za kulturu, dru\u0161tvo i politiku\u00a0Obnova, posve\u0107enog temi \u201eAntika\u201c, koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 11. svibnja 2026. godine u 19:30 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu (Hrvojeva 2).\u00a0Organizatori predstavljanja su Udruga Obnova i Hrvatska udruga Benedikt. O novom broju\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":24901,"position":1},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54926,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54926","url_meta":{"origin":24901,"position":2},"title":"Petra Matovi\u0107: Nolanova &#8220;Odiseja&#8221; u kontekstu recepcije Homera","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nolanova Odiseja u kontekstu recepcije Homera Filmska adaptacija Odiseje redatelja Christophera Nolana izazvala je tako velik interes publike da ve\u0107 tjednima pratimo vi\u0161e ili manje \u017eu\u010dljive rasprave o svim aspektima ovog filma, od odabira glumaca do vjernosti Homeru. U raspravu su uklju\u010deni i stru\u010dnjaci i stru\u010dljaci, s tim da se\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54696","url_meta":{"origin":24901,"position":3},"title":"Leidulf Melve i Eivind Heldaas Seland, \u201e\u0160ta je globalna istorija?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi, koju je na srpski prevela Jelena Stani\u0161i\u0107, razmatra se razvoj globalne povijesti kao historiografskog pristupa, njezino razlikovanje od univerzalne i svjetske povijesti te njezina povezanost s kolonijalizmom, nacionalnim historiografijama i odnosima izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta. O knjizi: \u201eU ovoj knjizi globalnu istoriju razumemo kao polje istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Sta-je-globalna-istorija.jpg?fit=203%2C312&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":24901,"position":4},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54607","url_meta":{"origin":24901,"position":5},"title":"Tematski broj posve\u0107en \u201eAntici u hrvatskoj povijesti, umjetnosti i kulturi u &#8216;dugom&#8217; 18. stolje\u0107u\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je tematski broj Radova Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu u kojem je sadr\u017eano 14 radova s interdisciplinarnog znanstvenog skupa \"Antika u hrvatskoj povijesti, umjetnosti i kulturi u 'dugom' 18. stolje\u0107u\". Broj pro\u010ditajte na: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/27027","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Radovi-Zavoda-Antika-IGOS-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Radovi-Zavoda-Antika-IGOS-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Radovi-Zavoda-Antika-IGOS-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Radovi-Zavoda-Antika-IGOS-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24901","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24901"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24901\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24904,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24901\/revisions\/24904"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24902"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24901"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24901"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24901"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}