{"id":2490,"date":"2016-10-03T22:00:05","date_gmt":"2016-10-03T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2490"},"modified":"2016-10-03T22:00:05","modified_gmt":"2016-10-03T22:00:05","slug":"izlozba-knezev-dvor-u-dubrovniku-utvrda-palaca-muzej","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2490","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cKne\u017eev dvor u Dubrovniku, utvrda \u2013 pala\u010da \u2013 muzej\u201d"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Dubrova\u010dki muzeji<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.dumus.hr\/<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

05.10. – 30.11.2016. <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Kne\u017eev dvor<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Dubrovnik <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Nakon iznimno uspje\u0161nih sredi\u0161njih godi\u0161njih projekata posve\u0107enih Ru\u0111eru Bo\u0161kovi\u0107u (povodom 300. obljetnice njegova ro\u0111enja), dubrova\u010dkom nebeskom za\u0161titniku Svetom Vlahu (povodom obilje\u017eavanja 1040. obljetnice \u0161tovanja kulta sv. Vlaha u Dubrovniku te 140. obljetnice osnutka Dubrova\u010dkih muzeja), Stjepanu Gradi\u0107u \u2013 ocu domovine (povodom 400. obljetnice njegova ro\u0111enja i 330. obljetnice smrti), te Luki i Antunu Sorko\u010devi\u0107u \u2013 diplomatima i skladateljima (povodom 280. obljetnice ro\u0111enja Luke Sorko\u010devi\u0107a), sredi\u0161nji projekt Dubrova\u010dkih muzeja u 2016. godini je posve\u0107en Kne\u017eevom dvoru, najva\u017enijoj javnoj zgradi u Dubrovniku i sjedi\u0161tu politi\u010dke mo\u0107i Dubrova\u010dke Republike, a povodom 580. obljetnice po\u010detka njegove izgradnje.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Kne\u017eev dvor u Dubrovniku podignut je u prvoj polovini 15. stolje\u0107a na mjestu onda\u0161nje stare kne\u017eevske rezidencije, koju je 1435. sru\u0161ila eksplozija baruta. Gradi ga napuljski graditelj Onofrijo di Giordano de la Cava na \u010detiri krila s ugaonim kulama i dvori\u0161tem u sredini. Ovaj Dvor je pokazivao zna\u010dajke rane renesanse. Od tada se u njemu navode dvorane Velikog i Maloga vije\u0107a, Vije\u0107a umoljenih, stan kneza, sudnica, kancelarije, zatvori, oru\u017eana itd. Godine 1463. dolazi do ponovne eksplozije koja znatno o\u0161te\u0107uje zgradu Dvora. Prilikom popravka snizuje se izvorna visina glavnoga pro\u010delja, a ugaone kule se izjedna\u010duju sa ostalim dijelovima zgrade. Iako je u to vrijeme dr\u017eavni arhitekt Dubrova\u010dke Republike bio Firentinac Michelozzo di Bartolomeo, njegov nacrt obnove Kne\u017eeve pala\u010de nije prihva\u0107en, jer Vlada odlu\u010duje obnoviti Dvor prema ranijem izgledu. Na njegovu popravku radili su doma\u0107i i talijanski majstori. Obnovljen je u goti\u010dko-renesansnom stilu .<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Najve\u0107e razaranje zgrada Dvora pretrpjela je u velikom potresu 1667. godine. Obnova je provedena u skladu s ranijim stilskim zna\u010dajkama uz vidljivi utjecaj baroknoga stila. U 19. i prvim desetlje\u0107ima 20. stolje\u0107a dolazi do ponovnih pregradnji, koje znatno naru\u0161avaju povijesno stilsko jedinstvo pala\u010de. U potresu 1979. Kne\u017eev dvor je jo\u0161 jednom znatno o\u0161te\u0107en, posebno njegova konstrukcija. Uz stati\u010dku sanaciju kroz obnovu su uklonjene recentne pregradnje i pala\u010da ure\u0111ena za muzejski prostor. <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U Dvoru su djelovale sve najva\u017enije institucije vlasti Dubrova\u010dke Republike i stanovao knez. Ure\u0111enje unutra\u0161njosti pratilo je stilske mijene i izgledom sli\u010dilo interijerima talijanskih pala\u010da. <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Danas je Kne\u017eev dvor jedan od najzna\u010dajnijih spomenika kulture najvi\u0161e  <\/span>kategorije, uvr\u0161ten u UNESCO-ov registar svjetske ba\u0161tine, zajedno s cjelokupnom povijesnom gradskom jezgrom. U njegovim je prostorima od 1950. godine smje\u0161ten Kulturno-povijesni muzej u kojemu i danas brojni posjetitelji razgledaju umjetni\u010dku, povijesnu i kulturnu ba\u0161tinu Dubrova\u010dke Republike.   <\/span><\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izlo\u017eba  <\/span>”Kne\u017eev dvor u Dubrovniku, utvrda \u2013 pala\u010da \u2013 muzej” \u0107e biti otvorena u srijedu, 5. listopada, u 19.30 sati u Kne\u017eevu dvoru te \u0107e na jedinstven na\u010din \u0107e prezentirati Dvor kao najzna\u010dajniju kulturno-povijesnu gra\u0111evinu Dubrovnika, kako po njegovoj gra\u0111evinskoj slojevitosti tako i po njegovom zna\u010daju kao sjedi\u0161tu vlasti Dubrova\u010dke Republike , ali i istaknuti njegovu dana\u0161nju ulogu u kulturnom i dru\u0161tvenom \u017eivotu grada.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Voditeljica cjelokupnog projekta je Pavica Vila\u0107,  <\/span>ravnateljica Dubrova\u010dkih muzeja, koja je i autorica koncepcije izlo\u017ebe te ujedno kustosica izlo\u017ebe zajedno s voditeljicom Kulturno-povijesnog muzeja Vedranom Gjuki\u0107-Bender.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izlo\u017ebu prati  <\/span>reprezentativni katalog  <\/span>na preko 300 stranica.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Uz muzejske stru\u010dnjake, na izlo\u017ebi  <\/span>i katalogu su anga\u017eirani i vanjski suradnici, vrsni hrvatski znanstvenici, me\u0111u kojima  <\/span>prof. dr. sc. Nada Gruji\u0107, akademik Igor Fiskovi\u0107, dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, dr. sc. Nella Lonza, Ivan Vi\u0111en, Marin Ivanovi\u0107, dr. sc. Lovro Kun\u010devi\u0107 i iz Dubrova\u010dkih muzeja dr. sc. Vedrana Gjuki\u0107-Bender. <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izlo\u017eba je realizirana pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika i uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Sponzori izlo\u017ebe su Turisti\u010dka zajednica grada Dubrovnika, Zra\u010dna luka Dubrovnik, Europlakat i Studio Beluga dok su medijski pokrovitelji Dubrova\u010dki vjesnik, The Dubrovnik Times, Dulist, DubrovnikNet , Soundset Ragusa i Dubrova\u010dka televizija.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izlo\u017eba ostaje otvorena do 30. studenoga 2016.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2490","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53328","url_meta":{"origin":2490,"position":0},"title":"Me\u0111unarodni dan muzeja \u2013 \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzeji diljem Hrvatske i svijeta obilje\u017eit \u0107e u ponedjeljak 18. svibnja 2026. raznolikim programima Me\u0111unarodni dan muzeja pod temom \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c s namjerom da zauzmu aktivniju ulogu u oblikovanju odr\u017eive budu\u0107nosti, djeluju\u0107i kao mostovi preko kulturnih, dru\u0161tvenih i geopoliti\u010dkih podjela. Nositelj manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar (MDC) na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":2490,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":2490,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":2490,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53727,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53727","url_meta":{"origin":2490,"position":4},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eAnali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku\u201c (63\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je 63. svezak \u201eAnala Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku\u201c, koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26168","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53419,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53419","url_meta":{"origin":2490,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige: “Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika. Transformacija predgra\u0111a u sredi\u0161te grada u mleta\u010dkom razdoblju (1205. \u2013 1358.)” Irene Benyovsky Latin u Dubrovniku","author":"Filip \u0160imunjak","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dr\u017eavni arhiv u Dubrovniku i\u00a0 Hrvatski institut za povijest pozivaju Vas na predstavljanje knjige dr. sc. Irene Benyovsky Latin 'Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika. Transformacija predgra\u0111\u0101 u sredi\u0161te grada u mleta\u010dkom razdoblju (1205. \u2013 1358.)' (Hrvatski institut za povijest, 2024.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u Dubrovniku, 20. svibnja 2026. (srijeda) u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2490","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2490"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2490\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2490"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2490"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2490"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}