{"id":24896,"date":"2021-02-04T21:58:16","date_gmt":"2021-02-04T21:58:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24896"},"modified":"2021-02-04T21:59:09","modified_gmt":"2021-02-04T21:59:09","slug":"jun-v-ideng-istorija-rima-i-uspon-i-pad-republike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24896","title":{"rendered":"Jun V. Ideng, \u201cIstorija Rima I. Uspon i pad republike\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Izdava\u010dka ku\u0107a KARPOS<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>S norve\u0161kog prevela:<\/strong> Jelena Loma<br><strong>Broj strana:<\/strong> 350<br><strong>Izdanje sadr\u017ei tri indeksa<br>19 karata i preko 50 fotografija<\/strong><br><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2020.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>SADR\u017dAJ<\/p>\n\n\n\n<p>PRELUDIJ<\/p>\n\n\n\n<p>1. KO SU BILI RIMLjANI I ODAKLE SU POTEKLI?<br>Eneja i poreklo Rimljana<br>Evandar i Herkul<br>Romul, Rem i osnivanje grada<br>Anti\u010dka mitologija i mitovi o osnivanju Rima<br>Od bronzanog do gvozdenog doba, od palate do grada-dr\u017eave<br>Rani Rim, me\u0111u gradovima, narodima i jezicima<br>Etrurci<\/p>\n\n\n\n<p>2. MITSKO DOBA KRALjEVA<br>Ab urbe condita \u2013 od osnivanja grada<br>Vladavina Tarkvinij\u00e2<br>Istorijsko jezgro?<br>Pad monarhije<\/p>\n\n\n\n<p>3. DOBA RANE REPUBLIKE \u2013 RIM I NjEGOVI SUSEDI<br>Brut i prve godine republike<br>Rimska imena i era<br>Etrurski poglavica Lars Porsena i Tarkviniji<br>Tarkvinijev pad i uvo\u0111enje republike \u2013 mitologija ili istorija?<br>Latini, Ekvi i Volsci<br>Koriolan \u2013 gordost i predrasuda<br>Borba za Lacij u 5. veku<br>Ratovi protiv Veja i tradicija trijumfa<br>Gali plja\u010dkaju Rim<\/p>\n\n\n\n<p>4. STALE\u0160KA BORBA \u2013 SUKOB PATRICIJA I PLEBEJACA<br>Patriciji<br>Plebejci<br>Poreklo borbe stale\u017ea i prva secesija plebejaca<br>Zakoni dvanaest tablica i druga secesija plebejaca<br>Dalji tok stale\u0161ke borbe<br>Porodica i brak<br>Sve\u0161teni\u010dke slu\u017ebe i nadzor nad religijom<br>U\u010destvovanje u politi\u010dkom odlu\u010divanju<br>Izmenjeno dru\u0161tvo i nova stale\u0161ka podela<\/p>\n\n\n\n<p>5. RIM OVLADAVA ITALIJOM (350\u2013264)<br>Latinski savez i ure\u0111enje iz 338.<br>Ratovi protiv Samnita (343\u2013290)<br>Vojska menja karakter<br>Tarent i Pir<\/p>\n\n\n\n<p>6. RIM I KARTAGINA \u2013 PUNSKI RATOVI<br>Kartagina \u2013 sedi\u0161te severnoafri\u010dkih Feni\u010dana<br>Prvi punski rat (264\u2013241)<br>Novi prekomorski posedi i organizovanje provincija<br>Problemi na severu i na istoku \u2013 Gali i Iliri<br>Drugi punski rat (218\u2013201) \u2013 rat protiv Hanibala<br>Ratna sre\u0107a se okre\u0107e<br>Scipion na \u010delu \u2013 rat se preme\u0161ta u Afriku<br>Osvajanje zapadnog Sredozemlja i Tre\u0107i punski rat (149\u2013146)<\/p>\n\n\n\n<p>7. RIM POSTAJE GOSPODAR HELENISTI\u010cKOG ISTOKA<br>Gr\u010dki svet i helenizam<br>Ratovi protiv Makedonije i kraljevine Seleukida<br>Rimski imperijalizam i militarizam<\/p>\n\n\n\n<p>8. POLITIKA I NAROD U RIMSKOJ REPUBLICI<br>Dr\u017eavno ure\u0111enje?<br>Gra\u0111ansko pravo, rod i odnosi<br>Narod, skup\u0161tine i pravo glasa<br>Magistrati<br>Rimske slu\u017ebe u republici<br>Senat<br>Sve\u0161teni\u010dke slu\u017ebe<br>Rimska republika \u2013 oligarhija ili demokratija?<\/p>\n\n\n\n<p>9. POSLEDICA OSVAJANjA \u2013 VELIKE PROMENE U DRU\u0160TVU<br>Procvat knji\u017eevnosti i pisana kultura<br>Vreme i kalendar<br>Religija i kult<br>Kovani novac i monetarna ekonomija<br>Agrarna kriza i iseljavanje iz sela?<\/p>\n\n\n\n<p>10. POPULARI I POLITI\u010cKI SUKOB \u2013 RIM OD 150. DO 100. P. N. E.<br>Imperijalna politika<br>Tiberije Grah \u2013 nasilje dolazi u grad Rim<br>Gaj Grah \u2013 pro\u0161iren reformski program<br>Obra\u010dun sa Jugurtom \u2013 Marije uzima komandu<br>Kimbri i Teutonci \u2013 invazija vojski sa severa<br>Marijeva vojna reforma<br>Nere\u0161eni dru\u0161tveni problemi<\/p>\n\n\n\n<p>11. UNUTRA\u0160NjI IZAZOVI REPUBLICI \u2013 100\u201360. P. N. E.<br>Gra\u0111ansko pravo i Savezni\u010dki rat (91\u201388)<br>Sula, Marije i borba za Rim<br>Sulina diktatura i republika<br>Spartakov ustanak (73\u201371) \u2013 Rimljani i robovlasni\u0161tvo<br>Mitridat Pontski \u2013 ljuti neprijatelj Rima<br>Pompej Veliki \u2013 ve\u0107i i od republike?<\/p>\n\n\n\n<p>12. PRVI TRIJUMVIRAT I CEZAROVO OSVAJANjE GALIJE<br>Katilinina zavera<br>\u010cekaju\u0107i Pompeja<br>Cezar stupa na pozornicu \u2013 prvi trijumvirat<br>Cezarov pohod u Galiju<br>Trijumvirat \u2013 obnova i propadanje<br>Vercingetoriksov ustanak i Cezarovo kona\u010dno osvajanje Galije<\/p>\n\n\n\n<p>13. GRA\u0110ANSKI RAT (49\u201346) I CEZAROVA SMRT<br>Preko Rubikona u gra\u0111anski rat<br>Egipat i Cezarova ljubavna veza sa Kleopatrom<br>Cezar kao diktator<br>Martovske ide \u2013 Cezarovo ubistvo<\/p>\n\n\n\n<p>14. DRUGI TRIJUMVIRAT I KONA\u010cNI PAD REPUBLIKE<br>Ciceron i poslednji poku\u0161aj da se spase republika<br>Drugi trijumvirat i obra\u010dun sa republikancima<br>Trijumviri dele dr\u017eavu i odmeravaju snage<br>Oktavijanov put do samovla\u0161\u0107a<\/p>\n\n\n\n<p>15. OSVRT NA RIMSKU REPUBLIKU<\/p>\n\n\n\n<p>Napomene<\/p>\n\n\n\n<p>Izvori i novija istra\u017eivanja<\/p>\n\n\n\n<p>Indeks li\u010dnosti<br>Indeks mesta i naroda<br>Indeks pojmova<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-karpos\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"rz7PVkrhit\"><a href=\"http:\/\/karposbooks.rs\/shop\/panelinion\/istorija-rima-i-uspon-i-pad-republike-jun-v-ideng\/\">ISTORIJA RIMA I Uspon i pad republike Jun V. Ideng<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#132;ISTORIJA RIMA I &lt;br&gt;Uspon i pad republike &lt;br&gt;Jun V. Ideng&#147; \u2014 Karpos\" src=\"http:\/\/karposbooks.rs\/shop\/panelinion\/istorija-rima-i-uspon-i-pad-republike-jun-v-ideng\/embed\/#?secret=rz7PVkrhit\" data-secret=\"rz7PVkrhit\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24897,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24896","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/rim.jpg?fit=200%2C281&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":24896,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":24896,"position":1},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53627,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53627","url_meta":{"origin":24896,"position":2},"title":"Gostuju\u0107e predavanje: Niels Gaul o Bizantskom Carstvu u doba Konstantina Porfirogeneta","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pro\u0161la je godina protekla u znaku velike 1100. obljetnice doba kralja Tomislava i po\u010detaka Hrvatskog Kraljevstva. Klju\u010dno svjedo\u010danstvo o Tomislavovom dobu, pa i op\u0107enito o najstarijoj hrvatskoj povijesti, ostavio je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet pi\u0161u\u0107i u svojem djelu O upravljanju carstvom o podlo\u017eenim i susjednim narodima Bizantskog Carstva. No\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":24896,"position":3},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52872,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52872","url_meta":{"origin":24896,"position":4},"title":"Vedran Klau\u017eer, &#8220;SENJSKA KAPETANIJA (1469. \u2013 1746.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Vedrana Klau\u017eera, \"SENJSKA KAPETANIJA (1469. \u2013 1746.). Vojni\u010dki \u017eivot i slike ratnika na hrvatsko-osmanskom pograni\u010dju ranomodernog doba\". Izvori: https:\/\/www.kliofest.hr https:\/\/www.hipzg.hr\/product\/senjska-kapetanija-1469-1746\/","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/senjska-kapetanija.jpg?fit=722%2C1082&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/senjska-kapetanija.jpg?fit=722%2C1082&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/senjska-kapetanija.jpg?fit=722%2C1082&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/senjska-kapetanija.jpg?fit=722%2C1082&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53867,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53867","url_meta":{"origin":24896,"position":5},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eQuaderni\u201c (36\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za povijesna istra\u017eivanja u Rovinju izdalo je \u010dasopis \u201eQuaderni\u201c, u \u010dasopisu se objavljuju \u010dlanci i eseji posve\u0107eni analizi razli\u010ditih aspekata istarske, rije\u010dke i dalmatinske povijesti suvremenog doba, u cijelosti je dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26095","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24896","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24896"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24896\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24900,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24896\/revisions\/24900"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24897"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24896"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24896"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24896"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}