{"id":2489,"date":"2016-10-02T22:00:05","date_gmt":"2016-10-02T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2489"},"modified":"2017-03-25T21:27:32","modified_gmt":"2017-03-25T21:27:32","slug":"tomislav-galovic-dosad-najbrojniji-kongres-hrvatskih-povjesnicara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2489","title":{"rendered":"Tomislav Galovi\u0107: Dosad najbrojniji Kongres hrvatskih povjesni\u010dara"},"content":{"rendered":"


\n<\/span><\/p>\n

Razgovarali smo s doc. dr. sc. Tomislavom Galovi\u0107em<\/b>, predsjednikom Organizacijskog odbora V. kongresa hrvatskih povjesni\u010dara<\/b> koji \u0107e se uskoro odr\u017eati u Zadru (5. – 8. listopada 2016.). Tema kongresa: \u201eKrize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi\u201c.<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Dr. sc. Tomislav Galovi\u0107<\/b> docent je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, specijalist za hrvatsku srednjovjekovnu povijest i pomo\u0107ne povijesne znanosti.<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Historiografija.hr:<\/span><\/i><\/b> Kako teku zavr\u0161ne pripreme za Kongres?<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Tomislav Galovi\u0107: <\/span><\/b>Pripreme za V. kongres hrvatskih povjesni\u010dara idu u najboljem redu. Sve smo na vrijeme zapo\u010deli raditi \u2013 prvi poziv bio je poslan jo\u0161 u lipnju 2015. godine tako da je bilo dosta vremena da se svi zainteresirani pripreme i prijave za Kongres. Kao \u0161to je poznato, Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) odlu\u010dio je V. kongres hrvatskih povjesni\u010dara odr\u017eati u Zadru od 5. do 8. listopada 2016. godine. Tema Kongresa ovoga puta je Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi<\/i><\/b> \u2013 slo\u017eit \u0107ete se sa mnom \u2013 vrlo aktualna i poticajna tema. Zami\u0161ljeno je da se obuhvate svi aspekti povijesti bez obzira na vremenska razdoblja. Kao i na prethodnim, rad Kongresa organiziran je u sekcijama i plenarno. Uz HNOPZ suorganizatori su Dru\u0161tvo za hrvatsku povjesnicu (Zagreb) i \u2013 kao doma\u0107in \u2013 Odjel za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Cjelokupni rad Kongresa odr\u017eava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske gospo\u0111e Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 kojoj jo\u0161 jednom srda\u010dno zahvaljujemo \u0161to nam je kao organizatorima iskazala povjerenje!<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Historiografija.hr:<\/span><\/i><\/b> Bili ste predsjednik Organizacijskog odbora i prethodnog, IV. kongresa hrvatskih povjesni\u010dara u Zagrebu 2012. godine pa ih mo\u017eete dobro usporediti. Koje su novosti Kongresa u Zadru 2016. godine?<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Tomislav Galovi\u0107: <\/span><\/b>Ukratko: najvi\u0161e sudionika, najvi\u0161e sekcija i uop\u0107e prijavljenih sudionika koji \u0107e slu\u0161ati referate! To je zapravo i logi\u010dan ishod na\u0161ih humanisti\u010dkih studija i instituta u Hrvatskoj. Odabir Zadra \u2013 po mome sudu \u2013 bio je pun pogodak jer se radi o va\u017enom humanisti\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu i odjelu za povijest s kojim nas ve\u017eu brojne i kronolo\u0161ki duge spone. \u0160to se pak ti\u010de same realizacije \u2013 kao i prethodni, tako je i ovaj Kongres organiziran na na\u010din da su moderatori pojedinih sekcija pozivali referente i organizirali rad sekcija. No, pojedinci su se za Kongres mogli prijavljivati i izravno Organizacijskom odboru koji je potom izvr\u0161avao selekciju (recenzentski postupak) i organizirao referate u smislene cjeline (sekcije). Prijave za Kongres (kao i onaj pro\u0161li) omogu\u0107ili smo i online na portalu HNOPZ-a (<\/span>https:\/\/sites.google.com\/site\/hrvatskinacionalniodbor\/<\/span><\/span><\/a><\/span>) koji ure\u0111uje kolega dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107. Ve\u0107 sada zahvaljujemo kolegama iz Zadra na iznimnoj kooperativnosti, napose izv. prof. dr. sc. Anti Brali\u0107u i doc. dr. sc. Mateu Bratani\u0107u.<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

Historiografija.hr:<\/span><\/i><\/b> Na Kongresu su izlaganja uobi\u010dajeno podijeljena u sekcije. O kojim je sve sekcijama rije\u010d?<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Tomislav Galovi\u0107: <\/span><\/b>Rad u sekcijama temelj je svih na\u0161ih Kongresa, neovisno o tome \u0161to dobar dio sekcija ne korespondira s kongresnom plenarnom temom. Ukratko bih rekapitulirao \u0161to je na tome planu u\u010dinjeno do danas. Prvi kongres hrvatskih povjesni\u010dara odr\u017ean je u Zagrebu 1999.\/2000., a glavna tema je bila Hrvatski nacionalni i dr\u017eavni identitet i kontinuitet<\/i>. Slijedio je potom Kongres u Puli 2004. gdje smo problematizirali temu Hrvatska i Europa \u2013 integracije u povijesti<\/i> dok je na Tre\u0107em kongresu hrvatskih povjesni\u010dara rasprava bila usmjerena ka Religiji u dru\u0161tvenom i kulturnom kontekstu hrvatske povijesti<\/i>. Taj je Kongres u suorganizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu odr\u017ean u Supetru na otoku Bra\u010du (2008.). Najzad, \u010cetvrti kongres hrvatskih povjesni\u010dara s temom Sloboda <\/i>odr\u017ean je u Zagrebu (2012.). <\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Na aktualnom Kongresu brojne su sekcije koje vrijedi poimeni\u010dno navesti: Arhivi\/arhivistika i muzeji\/muzeologija<\/i>; Crkvena povijest \u2013 krize, sukobi i solidarnost u perspektivi crkvene povijesti (od srednjeg vijeka do suvremenosti)<\/i>; Demografska i socijalna povijest<\/i>; Dubrovnik kroz krize, sukobe i solidarnosti<\/i>; Entangled Histories in the Upper Adriatic Area (Isprepletene povijesti na sjevernom Jadranu)<\/i>; <\/span>Gospodarska povijest i povijest okoli\u0161a<\/i>; Hrvatsko i europsko srednjovjekovlje<\/i>; Jadranske krize u srednjem i ranom novom vijeku i solidarnost u propagandi i praksi<\/i>; Krize i institucije<\/i>; Mediji, povijest, kultura<\/i>; \u201eNe zbog pojedinca, nego zbog zajednice\u201c. Javni oblici solidarnosti u hrvatskom dru\u0161tvu 1918.\u20131941. godine<\/i>; Pomo\u0107ne povijesne znanosti i praksa istra\u017eivanja vrela<\/i>; Povijest XIX. stolje\u0107a<\/i>; Povijest XX. stolje\u0107a<\/i>; Povijest, krize i migracije XXI. stolje\u0107a<\/i>; Povijest \u0161kolstva i obrazovanja<\/i>; Povijest znanosti, historiografija i metodologija<\/i>; Povijest \u017eena i obitelji<\/i>; Prakse oblikovanja socijalisti\u010dkoga \u010dovjeka<\/i>; Pravna povijest<\/i>; Prvi svjetski rat (1914.\u20131918.) i pora\u0107e<\/i>; Rani novi vijek<\/i>; Ugroza i obrana \u010dasti u srednjem i ranom novom vijeku<\/i>; Vojna povijest i Domovinski rat<\/i>. <\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Na ovom je Kongresu po prvi puta i jedna zasebna studentska sekcija. Tu su i dva okrugla stola: Kad po\u010dinje hrvatska povijest?<\/i> i Hrvatska historiografija (2010.\u20132015.)<\/i> te predstavljanja knjiga od kojih izdvajamo monografiju <\/span>prof. dr. sc. <\/span>Mithada Kozli\u010di\u0107a i Branka Kasala Studij povijesti u Zadru 1956.\u20132016<\/i>. Tako\u0111er pozivamo sve na javno predavanje <\/span>prof. dr. sc. Mirjane Matijevi\u0107 Sokol (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) pod naslovom Krstionica \u2013 Vi\u0161eslav \u2013 Nin<\/i>, <\/span>u organizaciji <\/span>V. kongresa hrvatskih povjesni\u010dara i Grada Nina. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 6. listopada 2016. u 19 sati u Ninu (\u017eupna crkva sv. Anselma).<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Historiografija.hr:<\/span><\/i><\/b> Na Kongresu sudjeluju i povjesni\u010dari iz inozemstva. Otkuda sve dolaze?<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Tomislav Galovi\u0107: <\/span><\/b>U organizaciji Kongresa uvijek smo te\u017eili inter-, multi- i transdisciplinarnosti tako da su to \u2013 \u010dvrsto vjerujem \u2013 prepoznali i na\u0161e kolege iz Bugarske (Institut za balkanistiku Bugarske akademije znanosti, Sofija), Ma\u0111arske (Ma\u0111arska akademija znanosti i umjetnosti, Budimpe\u0161ta; Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta E\u00f6tv\u00f6s Lor\u00e1nd, Budimpe\u0161ta; <\/span>Central European University<\/span>, Budimpe\u0161ta), Makedonije (Fakultet obrazovnih nauka, Univerzitet \u201eGoce Del\u010dev\u201c, \u0160tip), Njema\u010dke (Sveu\u010dili\u0161te u Augsburgu; Christian-Albrechts-Universit\u00e4t,<\/span><\/span> Kiel)<\/span>, stipendisti NEWFELPRO u Rijeci, potom kolege iz Poljske (Jagelonsko sveu\u010dili\u0161te u Krakovu), Srbije (Istorijski institut, Beograd; Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu), Bosne i Hercegovine (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu), Slovenije (In\u0161titut za narodnostna vpra\u0161anja, Ljubljana; <\/span>Univerza na Primorskem, Koper<\/span>), Italije (European University Institute, Firenca) itd. HNOPZ je ina\u010de dio Me\u0111unarodnog odbora za povijesne znanosti (Comit\u00e9 International des Sciences Historiques \u2013 CISH \/ International Committee of Historical Sciences \u2013 ICHS). Isti\u010dem da smo ovoga puta pozvali prof. dr. sc. Ludwiga Steindorffa (Christian-Albrechts-Universit\u00e4t,<\/span><\/span> Kiel, SR Njema\u010dka) koji \u0107e <\/span>odr\u017eati plenarno predavanje. Uz njega, plenarna predavanja odr\u017eat \u0107e u ime organizatora prof. dr. sc. Damir Agi\u010di\u0107 (Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Zagreb), izv. prof. dr. sc. \u017deljko Holjevac (Dru\u0161tvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb) i prof. dr. sc. Mladen An\u010di\u0107 (Odjel za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru).<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Historiografija.hr:<\/span><\/i><\/b> I na kraju, koje je prema va\u0161em mi\u0161ljenju zna\u010denje kongresa za hrvatsku historiografiju?<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Tomislav Galovi\u0107: <\/span><\/b>Na\u0161 Kongres je zapravo na\u0161a osobna historiografska iskaznica. Kakvi smo mi kao povjesni\u010dari i struka takav nam je i Kongres! Ni bolji ni lo\u0161iji nego \u0161to smo mi sami u odnosu na sebe, ali i na druge! Kongresi se realiziraju svake \u010detiri godine i na njima se okupi ve\u0107ina hrvatskih povjesni\u010dara. Prilika je to da se snimi aktualno stanje historiografije i uo\u010de novi razvojni putovi, kao i mladi povjesni\u010dari koji dolaze. Napominjem da je glavni organizator Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) osnovan u Zagrebu sad ve\u0107 \u201edavne\u201c 1992. godine. Prema statutu cilj je HNOPZ-a da analizira, poti\u010de, poma\u017ee i razvija povijesne znanosti u Republici Hrvatskoj; da poti\u010de i potpoma\u017ee slobodu mi\u0161ljenja i izra\u017eavanja na podru\u010dju povijesnih znanosti; da se zala\u017ee za po\u0161tivanje profesionalnih eti\u010dkih na\u010dela me\u0111u svojim \u010dlanovima; da promi\u010de hrvatsku povijesnu znanost u svijetu; da koordinira organizaciju znanstvenih skupova i simpozija s podru\u010dja povijesnih znanosti. Istaknuo bih ovom zgodom va\u017ean potez mojih kolega i suradnika prof. dr. sc. Damira Agi\u010di\u0107a i izv. prof. dr. sc. \u017deljka Holjevca, aktualnih predsjednika Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Dru\u0161tva za hrvatsku povjesnicu u Zagrebu, kada su \u2013 napokon! \u2013 uspostavili nagrade povjesni\u010darima, tj. nagrade za doprinos hrvatskoj historiografiji \u010dime je u na\u0161oj struci uspostavljen upravo onaj kriterij koji joj je (poglavito na strukovnom planu) nedostajao. Koristim priliku \u010destitati ovogodi\u0161njem laureatu \u2013 svome profesoru i akademiku Tomislavu Raukaru na Nagradi \u201eIvan Lu\u010di\u0107\u201c za \u017eivotno djelo.<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

Najzad, ono \u0161to bih izdvojio kao osoba koja je na Prvom kongresu bila jo\u0161 student koji je pratio izlaganja svojih profesora, potom djelomi\u010dno bio uklju\u010den u organizacijske poslove Drugog i Tre\u0107eg, da bi na koncu sa suradnicima preuzeo kompletnu organizaciju \u010cetvrtog i Petog kongresa, jest \u010dinjenica koja sada posebice dolazi do izra\u017eaja, a to je smjena historiografskih generacija. Mahom vi\u0161e nema aktivnog sudioni\u0161tva mojih profesora s Prvog kongresa, a s druge strane gotovo jedna tre\u0107ina (ili \u010detvrtina) je recimo to tako \u2013 \u201enovih imena\u201c! <\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

—<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Kongres u brojkama<\/span><\/b><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

17 \u010dlanova znanstvenog odbora, 9 \u010dlanova organizacijskog odbora, 254 izlaga\u010da, 10 sudionika studentske sekcije, 30 izlaga\u010da u najbrojnijoj sekciji \u201ePovijest XX. stolje\u0107a\u201c, 25 sekcija, 2 okrugla stola, 1 predstavljanje knjige, 1 javno predavanje<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

—<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

Znanstveni odbor: <\/span><\/b>prof. dr. sc. Damir Agi\u010di\u0107, prof. dr. sc. Mladen An\u010di\u0107, dr. sc. Stanko Andri\u0107, <\/b>izv. prof. dr. sc. Ante Brali\u0107, prof. dr. sc. Neven Budak, doc. dr. sc. Igor Duda, <\/b>doc. dr. sc. Tomislav Galovi\u0107, izv. prof. dr. sc. \u017deljko Holjevac, prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, <\/b>dr. sc. Suzana Le\u010dek, prof. dr. sc. Mirjana Matijevi\u0107 Sokol, akademik Tomislav Raukar, <\/b>dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107, akademik Franjo \u0160anjek, prof. dr. sc. Marko Trogrli\u0107, <\/b>dr. sc. Jasna Turkalj, akademik Nenad Vekari\u0107.<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\n

\n

Organizacijski odbor:<\/span><\/b> doc. dr. sc. Mateo Bratani\u0107, doc. dr. sc. Tomislav Galovi\u0107, dr. sc. Branimir Jankovi\u0107, dr. sc. Marica Karaka\u0161 Obradov, doc. dr. sc. Ivan Majnari\u0107, Antun Neki\u0107, mag. hist., dr. sc. Branko Ostajmer, dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107, doc. dr. sc. Valentina Zovko.<\/span><\/p>\n

\n

\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

—<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Sve informacije o Kongresu dostupne su na poveznicama:<\/span><\/b><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

https:\/\/sites.google.com\/site\/hrvatskinacionalniodbor\/<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/<\/a><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":true,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-2489","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-intervjui"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":2489,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":2489,"position":1},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":2489,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2489,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":2489,"position":4},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe “Hrvati na So\u010danskom frontu” i predavanje “So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":2489,"position":5},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2489","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2489"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2489\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3537,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2489\/revisions\/3537"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2489"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2489"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2489"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}