Hrvati koji su tijekom prve polovice i sredinom 20. stolje\u0107a \u017eivjeli ili posje\u0107ivali Poljsku pisali su o doga\u0111ajima u tada\u0161nje dvije dr\u017eave u svojim pismima, dopisnicama i razglednicama, a diplomatska izvje\u0161\u0107a i drugi dokumenti navode kakva je bila politi\u010dka, ekonomska i gospodarska situacija u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca \/ Kraljevini Jugoslaviji i Republici Poljskoj. Iz dokumenta i literature mo\u017ee se i\u0161\u010ditati da je u me\u0111uratnome razdoblju do\u0161lo do osnivanja poljsko-jugoslavenskih dru\u0161tava i drugih organizacija koje su povezivale Poljake i Hrvate. O svakome dru\u0161tvu sa\u010duvan je poneki zapis koji svjedo\u010di o aktivnostima i doga\u0111ajima koje su \u010dlanovi dru\u0161tava organizirali. Razli\u010dite organizacije (dru\u0161tva i lige) omogu\u0107avale su izmjenu mi\u0161ljenja i promociju hrvatske kulture, knji\u017eevnosti, jezika i ba\u0161tine na podru\u010dju Poljske. Mnogi su Hrvati posjetili Poljsku i bili gosti razli\u010ditih organizacija, stoga je njihov zna\u010daj neizmjerno va\u017ean. Najvi\u0161e je podataka sa\u010duvano o pojedincima koji su se u navedenome razdoblju posebno istaknuli: Julije Bene\u0161i\u0107, Miroslav Krle\u017ea, Ivo Andri\u0107 i Vilim Fran\u010di\u0107. Oni su sura\u0111ivali s Poljacima i imali poveznice s poljskom dr\u017eavom organizacijama koje su djelovale na podru\u010dju Poljske i tada\u0161njih hrvatskih krajeva. Oni su s Poljskom i Poljacima bili povezani privatno i poslovno pa je njihov zna\u010daj jo\u0161 i ve\u0107i.<\/p>\n\n\n\n