{"id":24880,"date":"2021-02-03T21:42:53","date_gmt":"2021-02-03T21:42:53","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24880"},"modified":"2021-02-03T21:43:51","modified_gmt":"2021-02-03T21:43:51","slug":"aleksandar-zivotic-moskovski-gambit-jugoslavija-sssr-i-prodor-treceg-rajha-na-balkan-1938-1941","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24880","title":{"rendered":"Aleksandar \u017divoti\u0107, \u201cMoskovski gambit. Jugoslavija, SSSR i prodor Tre\u0107eg rajha na Balkan 1938 – 1941.\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Izdava\u010d CLIO iz Beograda objavio je 2021. godine knjigu Aleksandra \u017divoti\u0107a \u201eMoskovski gambit. Jugoslavija, SSSR i prodor Tre\u0107eg rajha na Balkan 1938 – 1941.\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Sadr\u017eaj<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Predgovor<\/p>\n\n\n\n

Uvod
1. Kraljevina Jugoslavija i raspad \u201eVersajskog sistema\u201c u Evropi<\/p>\n\n\n\n

I Pred vratima rata
2. Izme\u0111u \u201ebele\u201c i \u201ecrvene\u201c Rusije: Kralj Aleksandar i uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Sovjetskim Savezom<\/em><\/p>\n\n\n\n

3. Strah od rata i jugoslovenska potreba za pribli\u017eavanjem Sovjetskom Savezu
4. Jugoslavija, SSSR i zapadni saveznici u senci sukoba<\/p>\n\n\n\n

II \u201ePovratak Rusiji\u201c
5. Jugoslovensko-sovjetski trgovinski razgovori: Po\u010detak regulisanja odnosa<\/em><\/p>\n\n\n\n

6. Povratak na redovni kolosek: Normalizacija jugoslovensko sovjetskih odnosa<\/em><\/p>\n\n\n\n

III Balkanski lavirint
7. Traganje za modelom: Jugoslovenski poku\u0161aj strategijskog oslonca na Sovjetski Savez<\/em><\/p>\n\n\n\n

8. Rat u susedstvu: Jugoslavija, Sovjetski Savez i italijansko-gr\u010dki sukob<\/em><\/p>\n\n\n\n

9. Nema\u010dki pritisci na Jugoslaviju i traganje za sovjetskom alternativom<\/p>\n\n\n\n

IV Na putu ratnog savezni\u0161tva
10. Pred paktom: Jugoslovensko-sovjetski pregovori o savezu<\/em><\/p>\n\n\n\n

11. Izneverene nade: Aprilska katastrofa Kraljevine Jugoslavije<\/em>\u0111<\/p>\n\n\n\n

12. Od prekida do saveza: Raskid diplomatskih odnosa, normalizacija i stvaranje ratnog savezni\u0161tva<\/em><\/p>\n\n\n\n

V Od kapitulacije do ustanka
13. Pouke i opomene: Sovjetska vojna diplomatija i uzroci jugoslovenskog vojnog sloma<\/em><\/p>\n\n\n\n

14. \u201eDr\u017eava kvislin\u0161kog tipa\u201c: Sovjetska diplomatija o stvaranju Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske<\/em><\/p>\n\n\n\n

15. Suo\u010davanje s nacionalsocijalizmom: Sovjetski Savez, okupirana Srbija i sudbina srpskog naroda na jugoslovenskom prostoru<\/em><\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dak<\/p>\n\n\n\n

Izvori i literatura
Arhivski izvori
\u0160tampa i periodika
Objavljeni izvori<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

O autoru<\/p>\n\n\n\n

Aleksandar \u017divoti\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

(Beograd, 1981). Diplomirao na Katedri za istoriju Jugoslavije Filozofskog fakulteta u Beogradu 2005. gde je 2007. magistrirao i doktorirao 2010. Od 2006.\u00a0 je bio zaposlen u Institutu za noviju istoriju Srbije, a od 2012. na Katedri za istoriju Jugoslavije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu kao docent i vanredni profesor od 2017. Objavio je 9 monografija, tri zbornika dokumenata, monografski priredio pet memoarskih spisa i vi\u0161e od 120 nau\u010dnih \u010dlanaka u vode\u0107im doma\u0107im i stranim \u010dasopisima i zbornicima radova. U\u010destvovao na vi\u0161e od 80 nau\u010dnih skupova i konferencija u zemlji i inostranstvu. Bio je gostuju\u0107i predava\u010d na univerzitetima u Moskvi, Pragu, Ljubljani, Sofiji i Kursku. Njegova stru\u010dna interesovanja su usmerena ka istra\u017eivanju savremene istorije Srbije i Jugoslavije, spoljne politike jugoslovenske dr\u017eave i uloge vojnog faktora u srpskom i jugoslovenskom dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Recenzije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na\u010dinom razmi\u0161ljanja, sagledavanja pitanja i problema bitnih za istoriju Jugoslavije, modernim na\u010dinom prezentovanja, dopadljivim jezikom i akribi\u010dnim pristupom analiziranoj problematici, autor je uspeo da na efektan na\u010din predstavi svu slo\u017eenost jugoslovenske spoljnopoliti\u010dke\u00a0 pozicije i otvori niz novih pitanja na koje istorijska nauka za sada nije u mogu\u0107nosti da sa precizno\u0161\u0107u ponudi pouzdane odgovore.<\/em>\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0<\/p>\n\n\n\n

iz recenzije prof. dr Ljubodraga Dimi\u0107a<\/p>\n\n\n\n

Posebna vrednost i zna\u010daj monografije je u tome \u0161to ona govori o iskustvima na\u0161e zemlje iz predve\u010derja Drugog svetskog rata koja mogu biti korisna i za dana\u0161nje vreme jer navedena konstanta ruskog i nema\u010dkog geopoliti\u010dkog interesa i uticaja na na\u0161em prostoru je i danas prisutna i aktuelna.<\/em>\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0<\/p>\n\n\n\n

iz recenzije prof. dr Branka Raki\u0107a<\/p>\n\n\n\n

Ovim rukopisom je srpska istoriografija dobila vredno \u0161tivo koje, zasnovano na \u201e\u010dvrstom tlu\u201c, zna\u010dajno oboga\u0107uje postoje\u0107i korpus znanja o preplitanju slo\u017eenih geostrate\u0161kih interesa vode\u0107ih evropskih sila na prostoru Zapadnog Balkana u predve\u010derje i tokom prve dve godine Drugog svetskog rata.<\/em>
iz recenzije prof. dr Vladana Virijevi\u0107a<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Godina izdanja: 2021<\/strong>
Broj strana: 720<\/strong>
Pismo: \u0107irilica<\/strong>
Likovno re\u0161enje korica: Milena Laki\u0107evi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Prelistaj knjigu:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

http:\/\/clio.rs\/MOSKOVSKI-GAMBIT-Jugoslavija-SSSR-i-prodor-Treceg-rajha-na-Balkan-1938-1941.-tvrdi-povez-sa-omotnicom_Knjiga_188433<\/a><\/p>\n\n\n\n

http:\/\/clio.rs\/MOSKOVSKI-GAMBIT-Jugoslavija-SSSR-i-prodor-Treceg-rajha-na-Balkan-1938-1941.-meki-povez_Knjiga_217546<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Odjeci:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=379<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24881,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24880","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/Zivotic.jpg?fit=233%2C350&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53828","url_meta":{"origin":24880,"position":0},"title":"Dokumentarni serijal “Titova Jugoslavija” Hrvoja Klasi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prikazivanje \u0161estodijelnog dokumentarnog serijala \"Titova Jugoslavija\" autora Hrvoja Klasi\u0107a zapo\u010delo je 23. svibnja 2026, a epizode \u0107e se na portalu vidatv.hr i YouTube kanalu Vide TV emitirati svake subote u 20 sati. Istodobno, serijal se petkom u 20 sati emitira u Crnoj Gori na Televiziji Vijesti, a srijedom u 20\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54044,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54044","url_meta":{"origin":24880,"position":1},"title":"Tribina “Pola stolje\u0107a P(p)anenke”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo poziva vas na tribinu Pola stolje\u0107a P(p)anenke u ponedjeljak 15. lipnja 2026. u 17 sati u \u010ce\u0161kom domu u Zagrebu, Ulica Pavla \u0160ubi\u0107a 20 (1. kat). Na tribini \u0107e govoriti: \u017deljko Valenti\u0107 i Miroslav K\u0159epela. Zlatna medalja nogometne reprezentacije \u010cehoslova\u010dke na Europskom prvenstvu 1976. u Jugoslaviji jedna je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":24880,"position":2},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":24880,"position":3},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":24880,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":24880,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24880","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24880"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24880\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24883,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24880\/revisions\/24883"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24881"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24880"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24880"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24880"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}