{"id":24838,"date":"2021-01-29T22:00:13","date_gmt":"2021-01-29T22:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24838"},"modified":"2021-01-29T22:00:13","modified_gmt":"2021-01-29T22:00:13","slug":"francis-fukuyama-identitet-zahtjev-za-dostojanstvom-i-politike-zamjeranja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24838","title":{"rendered":"Francis Fukuyama, \u201eIdentitet. Zahtjev za dostojanstvom i politike zamjeranja\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ovoj inteligentnoj i provokativnoj knjizi Francis Fukuyama nudi nov pogled na podrijetlo i u\u010dinke moderne politike identiteta te njihovo zna\u010denje za unutarnju i vanjsku dr\u017eavnu politiku.<br>Zahtjev za priznanjem vlastitog identiteta koncept je koji objedinjuje velik dio onoga \u0161to se danas doga\u0111a u svjetskoj politici. Univerzalno priznanje na kojem se temelji liberalna demokracija sve \u010de\u0161\u0107e osporavaju u\u017ei oblici priznanja zasnovani na naciji, vjeri, sekti, rasi, etni\u010dkoj pripadnosti ili spolu, \u0161to rezultira antiimigrantskim populizmom, porastom politiziranog islama, kolebljivim \u201eidentitetskim liberalizmom\u201c odre\u0111enih dru\u0161tvenih skupina i pojavom nacionalisti\u010dkih ekstremizama. Populisti\u010dki nacionalizam, za koji se tvrdi da je ekonomski motiviran, zapravo izvire iz zahtjeva za priznanjem i stoga se ne mo\u017ee jednostavno zadovoljiti ekonomskim sredstvima. Zahtjev za identitetom ne mo\u017ee se nadi\u0107i; moramo po\u010deti oblikovati identitet na na\u010din koji podr\u017eava, a ne potkopava demokraciju.<br><em>Identitet<\/em> je osuda opasnih vremena u kojima \u017eivimo i o\u0161tro upozorenje da \u0107emo se, ne stvorimo li univerzalno razumijevanje ljudskog dostojanstva, osuditi na neprekidan sukob.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">* * *<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Francis Fukuyama vi\u0161i je predava\u010d na Institutu za me\u0111u\u00adnarodne studije <em>Freeman Spogli<\/em> na Stanfordskom sveu\u010dili\u0161tu. Predavao je na \u0160koli za napredne me\u0111unarodne studije <em>Paul H. Nitze<\/em> Sveu\u010dili\u0161ta <em>Johns Hopkins<\/em> i na \u0160koli za javnu politiku Sveu\u010dili\u0161ta <em>George Mason<\/em>. Fukuyama je tako\u0111er bio istra\u017eiva\u010d u neprofitnoj organizaciji <em>RAND Corporation<\/em>. Autor je mnogobrojnih knjiga, od kojih su najpoznatije <em>Kraj povijesti i posljednji \u010dovjek<\/em>, <em>Povjerenje<\/em>, <em>Kraj \u010dovjeka<\/em> i <em>Izgradnja dr\u017eave<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>ISBN:<\/strong> 978-953-8075-81-0<\/li><li><strong>Dimenzije:<\/strong> 138&#215;195 mm<\/li><li><strong>Broj stranica:<\/strong> 284<\/li><li><strong>Uvez:<\/strong> tvrdi<\/li><li><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2020.<\/li><li><strong>Jezik izvornika:<\/strong> Identity: The Demand for Dignity and the Politics of Resentment<\/li><li><strong>Jezik izvornika:<\/strong> engleski<\/li><li><strong>Prijevod:<\/strong> Vi\u0161eslav Raos<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eFukuyama politi\u010dke fenomene obja\u0161njava na potpuno nov na\u010din \u2013 ne mjeri ekonomske pokazatelje, nego snagu nacionalnog identiteta. Teze u knjizi su provokativne, osobito s obzirom na stajali\u0161ta koja bezuvjetno slave politi\u010dku korektnost, ali dokazuju da ljudi nisu odre\u0111eni isklju\u010divo svojim interesima, nego i svojim identitetom.\u201c<br>prof. dr. sc. Tihomir Cipek<br><br><br>\u201eIzvore identiteta Fukuyama prepoznaje u nizu starijih izvora, od starogr\u010dke filozofije preko protestantske reformacije i prosvjetiteljstva do prvih nacionalisti\u010dkih tonova u europskim revolucijama i antikolonijalnim pokretima. Autor znala\u010dki opisuje neizbje\u017ean proces instrumentalizacije identiteta uz prate\u0107i populizam u gotovo svim politi\u010dkim pokretima i re\u017eimima.\u201c<br>prof. dr. sc. Vjeran Katunari\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/identitet\/\">https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/identitet\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24839,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24838","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/identitet.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":24838,"position":0},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55398,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55398","url_meta":{"origin":24838,"position":1},"title":"Predstavljanje zbornika radova \u201eMultikulturalizam i izazovi su\u017eivota u 21. stolje\u0107u\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Povijesno dru\u0161tvo Po\u017eega, Institut za istra\u017eivanje migracija iz Zagreba i Gradski muzej Po\u017eega s ponosom vas pozivaju na predstavljanje zbornika radova \u201eMultikulturalizam i izazovi su\u017eivota u 21. stolje\u0107u\u201c! Zbornik je nastao kao plod znanstveno-stru\u010dnog skupa koji je okupio stru\u010dnjake i znanstvenike iz Hrvatske, Slovenije i Srbije. Kroz 15 radova zbornik\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-6.png?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-6.png?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-6.png?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-6.png?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-6.png?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55552","url_meta":{"origin":24838,"position":2},"title":"Mir kao slijepa to\u010dka historiografije \u2013 razgovor s Valentinom Otma\u010di\u0107 povodom objavljivanja knjige &#8220;Oaze mira u pusto\u0161ima rata&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Valentina Otma\u010di\u0107 znanstvenica je, edukatorica i prakti\u010darka u podru\u010dju mira, transformacije sukoba i ljudskih prava. Zaposlena je u Centru za studije mira i konflikata na Sveu\u010dili\u0161tu u Rijeci te je zamjenica predstojnika Centra. Doktorirala je studije mira na Sveu\u010dili\u0161tu u Bradfordu na temu \u201eOdupiranje podjeli po etni\u010dkim linijama: studija slu\u010daja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54213,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54213","url_meta":{"origin":24838,"position":3},"title":"Sve\u010dano progla\u0161enje novih \u010dlanova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u \u010detvrtak 18. lipnja 2026. odr\u017eana je sve\u010danost na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt proglasio nove \u010dlanove Akademije izabrane na skup\u0161tini HAZU 21. svibnja: 12 redovitih \u010dlanova koji su time dobili titulu akademika, odnosno akademkinje, sedam dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":24838,"position":4},"title":"Radionica &#8220;Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54465,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54465","url_meta":{"origin":24838,"position":5},"title":"Hilaire Belloc, \u201eEuropa i vjera\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Protekle godine objavljen je prijevod knjige \u201eEurope and the Faith\u201c Hilairea Belloca, engleskog i francuskog katoli\u010dkog povjesni\u010dara u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Verbum, koju je na hrvatski jezik preveo Josip Vrande\u010di\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \u0160to zapravo zna\u010di biti Europljanin? Koji je istinski temelj na\u0161e civilizacije? U ovom klasi\u010dnom djelu \u010duveni povjesni\u010dar i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Europa-i-vjera-knjiga.jpg?fit=400%2C274&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24838","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24838"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24838\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24840,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24838\/revisions\/24840"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24839"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24838"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24838"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24838"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}