{"id":24814,"date":"2021-01-28T11:20:43","date_gmt":"2021-01-28T11:20:43","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24814"},"modified":"2021-01-28T11:20:43","modified_gmt":"2021-01-28T11:20:43","slug":"poziv-za-prijavu-jugoslovenski-komunizam-u-meduratnom-periodu-naucni-skup-povodom-130-godina-od-rodenja-vladimira-copica-30-april-1-maj-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24814","title":{"rendered":"Poziv za prijavu &#8211; Jugoslovenski komunizam u me\u0111uratnom periodu: Nau\u010dni skup povodom 130 godina od ro\u0111enja Vladimira \u0106opi\u0107a (30. april \u2013 1. maj 2021.)"},"content":{"rendered":"\n<p>Ove godine se navr\u0161ava 130 godina od ro\u0111enja jugoslovenskog komuniste i \u0161panskog borca Vladimira \u0106opi\u0107a. Ro\u0111en u Senju u me\u0161anoj hrvatsko-srpskoj porodici, \u0106opi\u0107 je postao komunista tokom Ruske revolucije, \u010diji je bio neposredni u\u010desnik. Po povratku u novoosnovanu Kraljevinu SHS, bio je prvi organizacioni sekretar Komunisti\u010dke partije Jugoslavije (KPJ) i jedan od njenih najistaknutijih \u010dlanova. Od 1932. do 1936. godine bio je \u010dlan najvi\u0161eg partijskog rukovodstva, a potom je oti\u0161ao u \u0160paniju, gde je bio komandant XV Internacionalne brigade. U jesen 1938. godine vratio se u Moskvu, gde je zajedno sa Titom trebao preuzeti vo\u0111stvo nad partijom. Me\u0111utim, uhapsio ga je NKVD i streljan je na osnovu la\u017enih optu\u017ebi 19. aprila 1939. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Vladimir \u0106opi\u0107 je bio jedna od najva\u017enijih li\u010dnosti u prvih dvadeset godina postojanja jugoslovenskog komunisti\u010dkog pokreta. Zbog njegovog zna\u010daja za Hrvatsko primorje, odlu\u010dili smo da godi\u0161njica njegovog ro\u0111enja komemoriramo upravo na Sveu\u010dili\u0161tu u Rijeci. Ova konferencija bi\u0107e prilika da se iznova osvrnemo ne samo na njegov lik i delo, nego i na celokupnu predratnu istoriju KPJ, koja je \u010desto nepravedno zapostavljana zarad NOB-a i socijalisti\u010dke Jugoslavije. S obzirom da u poslednjih nekoliko godina vidimo porast interesa za KPJ pre 1941. godine, ova konferencija bi\u0107e prilika da se istori\u010darke i istori\u010dari koji se bave tom tematikom okupe i razmene svoje znanje. Pozivamo vas da po\u0161aljete priloge o istoriji predratne KPJ, sa posebnim naglaskom na sindikalno pitanje, nacionalno pitanje i \u017eenski pokret, polo\u017eaj partije u i veze sa me\u0111unarodnim radni\u010dkim pokretom, kao i na radove koji povezuju me\u0111uratni period sa procesima dugog trajanja. Rezime od maksimum 500 re\u010di sa kratkom biografijom mo\u017eete poslati na <a href=\"mailto:guzvica_stefan@alumni.ceu.edu\">guzvica_stefan@alumni.ceu.edu<\/a> i <a href=\"mailto:vjeran.pavlakovic@uniri.hr\">vjeran.pavlakovic@uniri.hr<\/a> najkasnije do 20. februara 2021. Obave\u0161tenje o uspe\u0161noj prijavi bi\u0107e poslano najkasnije do 1. marta.<\/p>\n\n\n\n<p>Konferencija \u0107e se odr\u017eati 30. aprila i 1. maja. Radni jezici konferencije su srpskohrvatski i engleski. Zbog pandemije koronavirusa i ograni\u010denja putovanja, postoji mogu\u0107nost uklju\u010divanja preko Zooma. Organizatori mogu, na zahtev u\u010desnika, organizovati sme\u0161taj i pokriti tro\u0161kove boravka u Rijeci.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Yugoslav Communism in the Interwar Period: A Conference Marking the 130th Anniversary of the Birth of Vladimir \u0106opi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>April 30 \u2013 May 1, 2021<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>This year marks the 130th anniversary of the birth of the Yugoslav communist and Spanish Civil War volunteer, Vladimir \u0106opi\u0107. Born in Senj to a mixed Serbo-Croat family, \u0106opi\u0107 became a communist during the Russian Revolution, of which he was a direct participant. Upon his return to the newly-founded Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, he was the first organizational secretary of the Communist Party of Yugoslavia (KPJ), and one of its most prominent members. From 1932 until 1936, he was a member of the party leadership, and then he went to Spain, where he commanded the 15th International Brigade. In the fall of 1938 he returned to Moscow, where he was supposed to take over the party leadership together with Tito. However, he was arrested by the NKVD and shot on false charges on April 19, 1939.<\/p>\n\n\n\n<p>Vladimir \u0106opi\u0107 was one of the most significant personalities in the first two decades of the Yugoslav communist movement. Because of his importance for the Croatian Littoral, we have decided to commemorate his anniversary precisely at the University of Rijeka. This conference will be an opportunity not only for a reassessment of his life and work, but also of the entire pre-war history of the KPJ, which has often been unjustly neglected due to a focus on the history of World War II and socialist Yugoslavia. Considering that the previous couple of years have seen a rise in interest for the KPJ before 1941, this conference will be an opportunity for historians of this topic to gather and exchange their knowledge. We invite you to send abstracts on the topic, with a special emphasis on trade unionism, the national question, the women\u2019s movement, the party\u2019s position in the international labor movement, as well as works which connect the interwar period with <em>longue dur\u00e9e<\/em> processes. Please send an abstract of a maximum of 500 words with a short CV to <a href=\"mailto:guzvica_stefan@alumni.ceu.edu\">guzvica_stefan@alumni.ceu.edu<\/a> i <a href=\"mailto:vjeran.pavlakovic@uniri.hr\">vjeran.pavlakovic@uniri.hr<\/a> until February 20, 2021. Notification of acceptance will be sent at the latest by March 1.<\/p>\n\n\n\n<p>The conference will take place on April 30 and May 1. The working languages of the conference are Serbo-Croatian and English. Due to the ongoing coronavirus pandemic and travel limitations, there is a possibility of participation via Zoom. The organizers can, per participants\u2019 request, arrange and pay for the accommodation in Rijeka.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24815,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-24814","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/Copic.png?fit=591%2C437&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54778,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54778","url_meta":{"origin":24814,"position":0},"title":"Boris Akunin, &#8220;Pelagija i crni monah&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"U ovom romanu \u010ditatelji mogu \u010duti odjeke Tolstoja, Dostojevskog i \u010cehova, u\u017eivati u intrigantnom krimi\u0107u i u dobroj knji\u017eevnosti. Los Angeles Times Mali ruski gradi\u0107 Zavol\u017esk nije se jo\u0161 do kraja oporavio od slu\u010daja Bijelog buldoga, a njegovu je snenu ruralnu rutinu uzdrmala jo\u0161 jedna neobi\u010dna pojava. U grad je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":24814,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":24814,"position":2},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54774,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54774","url_meta":{"origin":24814,"position":3},"title":"Boris Akunin, \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Boris Akunin u romanu \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c prati redovnicu Pelagiju koja na parobrodu punom neobi\u010dnih putnika istra\u017euje tajanstveno ubojstvo kontroverznog proroka. Roman je na hrvatski jezik preveo Igor Buljan. O knjizi:\u00a0 Na parobrodu Pastruga koji Volgom plovi prema Caricinu okupilo se \u0161aroliko dru\u0161tvo: kontroverzni prorok Manujla, sitni lopov Zemi\u010dka,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53078,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53078","url_meta":{"origin":24814,"position":4},"title":"Filmski \u010detvrtak u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu &#8211; Vladimir Nazor: pjesnik \u017eivota i smrti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novo izdanje Filmskog \u010detvrtka 14. svibnja 2026. u 18 h u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu (dvorana Katalozi) odaje po\u010dast velikom hrvatskom knji\u017eevniku Vladimiru Nazoru povodom 150. godi\u0161njice njegova ro\u0111enja (Postira na Bra\u010du, 30. svibnja 1876.). Reporta\u017ee \u017eurnala svjedo\u010de o njegovu politi\u010dkom radu i dru\u0161tvenom ugledu, a dokumentarni filmovi \u201ePjesnik \u017eivota\u201d (Obrad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":24814,"position":5},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24814","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24814"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24814\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24816,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24814\/revisions\/24816"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24815"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24814"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24814"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24814"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}