U djelu Jorgea Sempruna “Pisanje ili \u017eivot” opisuje se smrt francuskog sociologa \u2013 teoreti\u010dara kolektivnog pam\u0107enja \u2013 Mauricea Halbwachsa u koncentracijskom logoru Buchenwald 1945. i spominje povijest i povjesni\u010dar Marc Bloch.<\/p>\n\n\n\n
—-<\/p>\n\n\n\n
\u201cNikolaj mi je bio sklon. Dopratio bi me do drvenog le\u017eaja gdje su kopnjeli Halbwachs i Maspero.<\/p>\n\n\n\n
Iz tjedna u tjedan gledao sam kako se u njihovim o\u010dima budi crna zora smrti.<\/p>\n\n\n\n
(\u2026)<\/p>\n\n\n\n
Polo\u017eio bih ruku nastoje\u0107i da bude lagana na \u0161iljato rame Mauricea Halbwachsa. Kost se gotovo mogla skrhati, bila je na rubu loma. Govorio sam mu o njegovim nekada\u0161njim predavanjima na Sorbonni, o predavanjima iz drugog, vanjskog svijeta, iz drugog, pravog \u017eivota. Govorio sam mu o njegovim predavanjima o potlachu<\/em>. Smije\u0161io se umiru\u0107i pogleda uprta u mene, bratskog pogleda. Nadugo sam mu pri\u010dao o njegovim knjigama.<\/p>\n\n\n\n Prvih nedjelja Maurice Halbwachs je jo\u0161 govorio. Zabrinuto je pratio doga\u0111aje, ratne novosti. Posljednja skrb mog biv\u0161eg profesora sa Sorbonne bila je saznati jesam li odabrao svoj put, prona\u0161ao zanimanje. Odgovarao sam mu da me zanima povijest. Kimnuo bi glavom: za\u0161to ne? Mo\u017eda mi je zato Halbwachs govorio o Marcu Blochu, o njihovom susretu na strasbour\u0161kom univerzitetu nakon Prvog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n Ali uskoro nije imao snage izgovarati rije\u010di. Mogao me je jo\u0161 samo slu\u0161ati i to pod cijenu nadljudskoga napora, \u0161to je, usput budi re\u010deno, svojstveno \u010dovjeku.<\/p>\n\n\n\n Slu\u0161ao je kako mu pri\u010dam o kraju prolje\u0107a, dajem dobre vijesti o vojnim pohodima, podsje\u0107am ga na stranice njegovih knjiga, na njegova predavanja.<\/p>\n\n\n\n Smije\u0161io se umiru\u0107i, upu\u0107uju\u0107i mi svoj bratski pogled.<\/p>\n\n\n\n Posljednje nedjelje Maurice me Halbwachs vi\u0161e nije mogao slu\u0161ati. Jedva je jo\u0161 uspijevao otvoriti o\u010di.<\/p>\n\n\n\n Nikolaj me je dopratio do le\u017eaja gdje je umirao Halbwachs, uz Henrija Masperoa.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Tvoj gospodin profesor danas odlazi kroz dimnjak \u2013 promrmljao je.<\/p>\n\n\n\n (\u2026)<\/p>\n\n\n\n \u2013 Dein Herr Professor<\/em> \u2013 pro\u0161aputao je \u2013 kommt heute noch durch\u02bcs Kamin!<\/em><\/p>\n\n\n\n Uzeo sam Halbwachsovu ruku, nije imao snage otvoriti o\u010di. Osjetio sam tek da mi njegovi prsti odgovaraju laganim pritiskom, bila je to gotovo neosjetna poruka.<\/p>\n\n\n\n Profesor Maurice Halbwachs dospio je do granice svoje ljudske izdr\u017eljivosti. Nestajao je, u krajnjem stadiju dizenterije \u0161to ga je odnosila u smradu.<\/p>\n\n\n\n Malo kasnije, dok sam mu pri\u010dao bilo \u0161to, tek da \u010duje zvuk prijateljskoga glasa, iznenada je otvorio o\u010di. U njegovom se pogledu o\u010ditovao ogavni jad, sramota tijela u raspadu, ali i plamen dostojanstva, pobije\u0111ene ali neokrnjene \u010dovje\u010dnosti. Bilo je to besmrtno svjetlo pogleda koji uvi\u0111a pribli\u017eavanje smrti i zna na \u010demu je, za kojega vi\u0161e nema iznena\u0111enja, koji je o\u010di u o\u010di, slobodno i suvereno, odmjerio visinu rizika i uloga.<\/p>\n\n\n\n Potom, u iznenadnom nastupu panike, ne znaju\u0107i smijem li prizvati nekog Boga da isprati Mauricea Halbwachsa, a opet svjestan nu\u017enosti molitve, u gr\u010du, nastoje\u0107i obuzdati glas, ugoditi ga kako treba, izgovaram nekoliko Baudelaireovih stihova. To je jedino \u0161to mi pada na pamet.<\/p>\n\n\n\n Vrijeme je, o Smrti, kapetane stari!…<\/em><\/p>\n\n\n\n Halbwachsov pogled nije vi\u0161e tako mutan, izgleda da se \u010dudi.<\/p>\n\n\n\n I dalje recitiram. Kad sam kod<\/p>\n\n\n\n \u2026 U srcima na\u0161im svjetovi su novi!…<\/em><\/p>\n\n\n\n lako se podrhtavanje nazire na usnama Mauricea Halbwachsa.<\/p>\n\n\n\n Smije\u0161i se umiru\u0107i, upu\u0107uje mi pogled, bratski pogled.”\u00a0<\/p>\n\n\n\n Jorge Semprun, Pisanje ili \u017eivot<\/em><\/strong>, prevela Sa\u0161a Sirovec, Feral Tribune, Split 1996, str. 26-32.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24805,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-24804","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/semprun.jpg?fit=250%2C389&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54878,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54878","url_meta":{"origin":24804,"position":0},"title":"Sta\u0161a Aras, “Suhozid”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugi svjetski rat odvija se na dalmatinskom otoku, a \u010detiri \u017eene i jedna djevoj\u010dica poku\u0161avaju \u017eivjeti normalnim \u017eivotom u neo\u010dekivanim i nenormalnim okolnostima. Sta\u0161a Aras u romanu Suhozid poetskim jezikom pripovijeda o sudbinama Anke, Mile, Lidije, Vere, Marte i Blage, toliko ih pribli\u017eavaju\u0107i \u010ditatelju da gotovo mo\u017eete osjetiti miris makije\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":24804,"position":1},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55995,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55995","url_meta":{"origin":24804,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Sre\u0107ka Tomasa “Podrijetlo i mladost nobelovca Ru\u017ei\u010dke”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom 50. obljetnice smrti Leopolda (Lavoslava) Ru\u017ei\u010dke Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Dr\u017eavni arhiv u Vukovaru organizirali su u ponedjeljak 26. listopada\u00a0 u Knji\u017enici HAZU predstavljanje knjige prof. dr. sc. Sre\u0107ka Tomasa Podrijetlo i mladost nobelovca Ru\u017ei\u010dke. Knjiga je plod autorova vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eivanja \u017eivota, rada i znanstvenih postignu\u0107a hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ruzicka.jpg?fit=1200%2C742&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ruzicka.jpg?fit=1200%2C742&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ruzicka.jpg?fit=1200%2C742&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ruzicka.jpg?fit=1200%2C742&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ruzicka.jpg?fit=1200%2C742&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54483,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54483","url_meta":{"origin":24804,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “ANDRIJA MAUROVI\u0106: Plakati, reklame, naslovnice 1921 \u2013 1979.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 3. srpnja 2026. u 20 sati u HDD galeriji u Zagrebu otvorena je izlo\u017eba ANDRIJA MAUROVI\u0106: PLAKATI, REKLAME, NASLOVNICE 1921 \u2013 1979. Izlo\u017eba, \u010diji je kustos iskusni istra\u017eiva\u010d stripa, izdava\u010d i filmski publicist Veljko Krul\u010di\u0107, po prvi put na jednom mjestu sa\u017eima opus najslavnijeg hrvatskog strip autora u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55783,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55783","url_meta":{"origin":24804,"position":4},"title":"Poziv za priloge za zbornik radova “\u017dENE U HRVATSKOJ POVIJESTI: BIOGRAFSKE PERSPEKTIVE”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Biografije su dugo bile gurnute u zape\u0107ak historiografije. Povjesni\u010dari su ih odbacili kao formu koja se bavi \u201evelikim ljudima\u201c i bazira na anegdotalnosti i psihologiziranju. No posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, donekle i pod utjecajem povijesti \u017eena i roda, bilje\u017eimo promjene u valorizaciji historiografskog potencijala pojedina\u010dnih \u017eivotnih pri\u010da. Uo\u010dilo se da upravo\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54238,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54238","url_meta":{"origin":24804,"position":5},"title":"Umrla Slavenka Drakuli\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 77. godini umrla je knji\u017eevnica, publicistkinja i novinarka Slavenka Drakuli\u0107 (1949-2026). Posebnu javnu pa\u017enju izazvale su njezina knjiga Smrtni grijesi feminizma u kontekstu povijesti feminizma u Jugoslaviji te knjige o \u017eivotu u socijalizmu i postsocijalizmu Kako smo pre\u017eivjeli, U kavani Europa: \u017eivot poslije socijalizma, Ponovo u kavani Europa: kako\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24804","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24804"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24804\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24809,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24804\/revisions\/24809"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24805"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24804"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24804"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24804"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}