U djelu Jorgea Sempruna “Pisanje ili \u017eivot” opisuje se smrt francuskog sociologa \u2013 teoreti\u010dara kolektivnog pam\u0107enja \u2013 Mauricea Halbwachsa u koncentracijskom logoru Buchenwald 1945. i spominje povijest i povjesni\u010dar Marc Bloch.<\/p>\n\n\n\n
—-<\/p>\n\n\n\n
\u201cNikolaj mi je bio sklon. Dopratio bi me do drvenog le\u017eaja gdje su kopnjeli Halbwachs i Maspero.<\/p>\n\n\n\n
Iz tjedna u tjedan gledao sam kako se u njihovim o\u010dima budi crna zora smrti.<\/p>\n\n\n\n
(\u2026)<\/p>\n\n\n\n
Polo\u017eio bih ruku nastoje\u0107i da bude lagana na \u0161iljato rame Mauricea Halbwachsa. Kost se gotovo mogla skrhati, bila je na rubu loma. Govorio sam mu o njegovim nekada\u0161njim predavanjima na Sorbonni, o predavanjima iz drugog, vanjskog svijeta, iz drugog, pravog \u017eivota. Govorio sam mu o njegovim predavanjima o potlachu<\/em>. Smije\u0161io se umiru\u0107i pogleda uprta u mene, bratskog pogleda. Nadugo sam mu pri\u010dao o njegovim knjigama.<\/p>\n\n\n\n Prvih nedjelja Maurice Halbwachs je jo\u0161 govorio. Zabrinuto je pratio doga\u0111aje, ratne novosti. Posljednja skrb mog biv\u0161eg profesora sa Sorbonne bila je saznati jesam li odabrao svoj put, prona\u0161ao zanimanje. Odgovarao sam mu da me zanima povijest. Kimnuo bi glavom: za\u0161to ne? Mo\u017eda mi je zato Halbwachs govorio o Marcu Blochu, o njihovom susretu na strasbour\u0161kom univerzitetu nakon Prvog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n Ali uskoro nije imao snage izgovarati rije\u010di. Mogao me je jo\u0161 samo slu\u0161ati i to pod cijenu nadljudskoga napora, \u0161to je, usput budi re\u010deno, svojstveno \u010dovjeku.<\/p>\n\n\n\n Slu\u0161ao je kako mu pri\u010dam o kraju prolje\u0107a, dajem dobre vijesti o vojnim pohodima, podsje\u0107am ga na stranice njegovih knjiga, na njegova predavanja.<\/p>\n\n\n\n Smije\u0161io se umiru\u0107i, upu\u0107uju\u0107i mi svoj bratski pogled.<\/p>\n\n\n\n Posljednje nedjelje Maurice me Halbwachs vi\u0161e nije mogao slu\u0161ati. Jedva je jo\u0161 uspijevao otvoriti o\u010di.<\/p>\n\n\n\n Nikolaj me je dopratio do le\u017eaja gdje je umirao Halbwachs, uz Henrija Masperoa.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Tvoj gospodin profesor danas odlazi kroz dimnjak \u2013 promrmljao je.<\/p>\n\n\n\n (\u2026)<\/p>\n\n\n\n \u2013 Dein Herr Professor<\/em> \u2013 pro\u0161aputao je \u2013 kommt heute noch durch\u02bcs Kamin!<\/em><\/p>\n\n\n\n Uzeo sam Halbwachsovu ruku, nije imao snage otvoriti o\u010di. Osjetio sam tek da mi njegovi prsti odgovaraju laganim pritiskom, bila je to gotovo neosjetna poruka.<\/p>\n\n\n\n Profesor Maurice Halbwachs dospio je do granice svoje ljudske izdr\u017eljivosti. Nestajao je, u krajnjem stadiju dizenterije \u0161to ga je odnosila u smradu.<\/p>\n\n\n\n Malo kasnije, dok sam mu pri\u010dao bilo \u0161to, tek da \u010duje zvuk prijateljskoga glasa, iznenada je otvorio o\u010di. U njegovom se pogledu o\u010ditovao ogavni jad, sramota tijela u raspadu, ali i plamen dostojanstva, pobije\u0111ene ali neokrnjene \u010dovje\u010dnosti. Bilo je to besmrtno svjetlo pogleda koji uvi\u0111a pribli\u017eavanje smrti i zna na \u010demu je, za kojega vi\u0161e nema iznena\u0111enja, koji je o\u010di u o\u010di, slobodno i suvereno, odmjerio visinu rizika i uloga.<\/p>\n\n\n\n Potom, u iznenadnom nastupu panike, ne znaju\u0107i smijem li prizvati nekog Boga da isprati Mauricea Halbwachsa, a opet svjestan nu\u017enosti molitve, u gr\u010du, nastoje\u0107i obuzdati glas, ugoditi ga kako treba, izgovaram nekoliko Baudelaireovih stihova. To je jedino \u0161to mi pada na pamet.<\/p>\n\n\n\n Vrijeme je, o Smrti, kapetane stari!…<\/em><\/p>\n\n\n\n Halbwachsov pogled nije vi\u0161e tako mutan, izgleda da se \u010dudi.<\/p>\n\n\n\n I dalje recitiram. Kad sam kod<\/p>\n\n\n\n \u2026 U srcima na\u0161im svjetovi su novi!…<\/em><\/p>\n\n\n\n lako se podrhtavanje nazire na usnama Mauricea Halbwachsa.<\/p>\n\n\n\n Smije\u0161i se umiru\u0107i, upu\u0107uje mi pogled, bratski pogled.”\u00a0<\/p>\n\n\n\n Jorge Semprun, Pisanje ili \u017eivot<\/em><\/strong>, prevela Sa\u0161a Sirovec, Feral Tribune, Split 1996, str. 26-32.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24805,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-24804","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/semprun.jpg?fit=250%2C389&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":24804,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53007,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53007","url_meta":{"origin":24804,"position":1},"title":"Diskurzivni program Trnjanskih kresova: Predstavljena knjiga Erica U\u0161i\u0107a “Zidovi pamte. Vizualna etnografija politi\u010dkih grafita iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a u Istri”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu diskurzivnog programa Trnjanskih kresova predstavljena je u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Dokukinu KIC u Zagrebu knjiga Erica U\u0161i\u0107a \"Zidovi pamte. Vizualna etnografija politi\u010dkih grafita iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a u Istri\". O knjizi su govorili autor Eric U\u0161i\u0107 i povjesni\u010darka umjetnosti Sanja Horvatin\u010di\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":24804,"position":2},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":24804,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":24804,"position":4},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52976,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52976","url_meta":{"origin":24804,"position":5},"title":"Predavanje Sini\u0161e Male\u0161evi\u0107a “Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine organizira javno predavanje o temi Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107. Nasilje \u010dovjeka nad \u010dovjekom \u010desto se percipira kao transkulturni i transhistorijski fenomen. Stoga ve\u0107ina ljudi pretpostavlja da su rat i drugi oblici organiziranog nasilja oduvijek postojali i bili prisutni u svim dru\u0161tvima diljem svijeta.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24804","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24804"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24804\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24809,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24804\/revisions\/24809"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24805"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24804"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24804"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24804"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}