{"id":24798,"date":"2021-01-27T16:55:24","date_gmt":"2021-01-27T16:55:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24798"},"modified":"2021-01-27T16:55:24","modified_gmt":"2021-01-27T16:55:24","slug":"hannah-arendt-eichmann-u-jeruzalemu-izvjestaj-o-banalnosti-zla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24798","title":{"rendered":"Hannah Arendt, \u201cEichmann u Jeruzalemu. Izvje\u0161taj o banalnosti zla\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon izdanja iz 2002. godine (Zagreb: Politi\u010dka kultura), objavljeno je 2020. godine novo izdanje knjige Hanne Arendt \u201cEichmann u Jeruzalemu. Izvje\u0161taj o banalnosti zla\u201d (Zagreb: Jesenski i Turk) u prijevodu Mirjane Pai\u0107-Jurini\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za politi\u010dku i dru\u0161tvenu znanost va\u017eno je da je bit totalitarnih poredaka, mo\u017eda i narav svake birokracije, da ljude u administrativnom aparatu pretvara u izvr\u0161itelje i puke kota\u010di\u0107e te da ih time dehumanizira. Moglo bi se na\u0161iroko i plodonosno raspravljati o vladavini Nikoga, jer politi\u010dki oblik poznat kao birokracija to uistinu jest. No, mora nam biti jasno da se u izvr\u0161enju pravde ti \u010dimbenici mogu smatrati samo izvanjskim okolnostima \u2212 onako kako se u slu\u010daju kra\u0111e uzima u obzir ekonomsko stanje lopova, ali se kra\u0111a time ne opravdava, a jo\u0161 manje ostavlja neka\u017enjenom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hannah Arendt (1906\u20131975), pokazat \u0107e se, bila je mo\u017eda klju\u010dni javni intelektualac dvadesetog stolje\u0107a. Po dolasku nacista na vlast 1933. napustila je Njema\u010dku, da bi se u emigraciji u SAD-u kao sveu\u010dili\u0161na profesorica bavila prou\u010davanjem totalitarizma, antisemitizma, imperijalizma i drugim politi\u010dko\u2013filozofskim problemima dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvje\u0161taj o banalnosti zla (Eichmann u Jeruzalemu) novinski je izvje\u0161taj sa su\u0111enja Adolfu Eichmannu, napisan za mjese\u010dnik The New Yorker: prodoran je to, provokativan i kompleksan portret mentalnog sklopa jednog zlo\u010dinca, koji mu ne oduzima ni\u0161ta od njegove ljudske prirode. Adolf Eichmann u njezinu je prikazu Apsolutni Birokrat, \u010dovjek koji nije imao ni\u0161ta osobno protiv \u017didova, ali je, frustriran i ambiciozan, htio savr\u0161eno odraditi povjeren mu posao, naime slanje milijuna u smrt. Eichmann je \u010dovjek koji je sposoban izra\u017eavati se jedino u kli\u0161ejima, \u010dovjek koji nikad nije donosio odluke, a ne\u010distu savjest imao bi samo da nije revno i pomnjivo izvr\u0161avao zapovijed o Kona\u010dnom rje\u0161enju.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Hannah Arendt<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hannah Arendt\u00a0(1906. \u2013 1975.) ameri\u010dka je filozofkinja njema\u010dkog porijekla. Arendt 1924. godine upisuje studij na Sveu\u010dili\u0161tu u Marburgu, gdje je godinu dana slu\u0161ala predavanja Martina Heideggera s kojim ostvaruje do\u017eivotnu intimnu vezi. Kao \u017didovkinja, Arendt 1933. godine napu\u0161ta nacisti\u010dku Njema\u010dku te je boravi u \u010cehoslova\u010dkoj, \u0160vicarskoj i Francuskoj prije nego \u0161to je 1941. preko Portugala pobjegla u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave. Godine 1950. postala je ameri\u010dkom dr\u017eavljankom, nakon \u0161to od 1937. slu\u017ebeno nije njema\u010dka dr\u017eavljanka. Brojne knjige koje je napisala, kao i mnogi \u010dlanci o temama \u010diji se spektar prote\u017ee od totalitarizma do epistemologije, imali su trajan utjecaj na politi\u010dku teoriju. Arendt je svjetski priznata kao jedna od najva\u017enijih politi\u010dkih filozofkinja dvadesetog stolje\u0107a. Neka od njezinih najcjenjenijih djela su\u00a0Mi izbjeglice\u00a0(1943.),\u00a0Izvori totalitarizma\u00a0(1951.), Vita activa\u00a0(1958.),\u00a0Eichmann u Jeruzalemu: Izvje\u0161taj o banalnosti zla\u00a0(1963.) i brojna druga.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakladnik: Jesenski i Turk<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jezik: hrvatski<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 296<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godina izdanja: 2020<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prevoditelj: Mirjana Pai\u0107-Jurini\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.jesenski-turk.hr\/hr\/eichmann-u-jeruzalemu-izvjestaj-o-banalnosti-zla-2020-hannah-arendt\">https:\/\/www.jesenski-turk.hr\/hr\/eichmann-u-jeruzalemu-izvjestaj-o-banalnosti-zla-2020-hannah-arendt<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/25491-eichmann-u-jeruzalemu.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/25491-eichmann-u-jeruzalemu.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24799,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24798","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/eichmann-u-jeruzalemu.jpg?fit=394%2C671&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55937,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55937","url_meta":{"origin":24798,"position":0},"title":"Objavljen 27. broj \u010dasopisa \u201eCRIS: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci\u201c za 2025. godinu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U 27. broju \u010dasopisa \u201eCris: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci\u201c obavljeno je osam \u010dlanaka, dva nekrologa, jedan prikaz knjige te jedan izvje\u0161taj o radu Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci u mandatu od 2021. do 2025. godine.\u00a0 Sadr\u017eaj \u010dasopisa: Zdenko Balog - \u201eMajurec u 18. i 19. stolje\u0107u: veli\u010dina obitelji \u2013 tip obitelji \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":24798,"position":1},"title":"Drago Ma\u017ear, &#8220;Dva kurira&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55319,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55319","url_meta":{"origin":24798,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Aleksander Laslo: Zagreb \u2013 arhitektura, arhitekti&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti i Dru\u0161tvo arhitekata Zagreb pozivaju vas na predstavljanje knjige Aleksander Laslo: Zagreb \u2013 arhitektura, arhitekti objavljene u izdanju Instituta za povijest umjetnosti 2025. godine, koju je priredila dr. sc. Tamara Bja\u017ei\u0107 Klarin. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 16. rujna 2026., u 18 sati, u prostorijama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-4.png?fit=1200%2C747&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-4.png?fit=1200%2C747&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-4.png?fit=1200%2C747&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-4.png?fit=1200%2C747&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-4.png?fit=1200%2C747&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55856,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55856","url_meta":{"origin":24798,"position":3},"title":"Promocija monografije \u2018Knjiga o mljekaricama\u2019","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Umjetni\u010dka organizacija Otvoreni likovni pogon, Tr\u017enice Zagreb i Muzej grada Zagreba najavljuju javno predstavljanje \u2018Knjige o mljekaricama\u2019 u subotu, 17. listopada 2026, u sklopu dva povezana doga\u0111anja: od 13 sati u Mlije\u010dnoj hali Tr\u017enice Dolac te od 16 sati u Muzeju grada Zagreba. Uz razgovor s mljekaricama te autorskim i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/mlijeko.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/mlijeko.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/mlijeko.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/mlijeko.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/mlijeko.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54829,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54829","url_meta":{"origin":24798,"position":4},"title":"Jak\u0161a Ragu\u017e, Slaven Ru\u017ei\u0107, &#8220;SPECIJALNA JEDINICA POLICIJE \u201eGROF\u201c POLICIJSKE UPRAVE DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU 1991. \u2013 1996.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autori: dr. sc. Jak\u0161a Ragu\u017e, dr. sc. Slaven Ru\u017ei\u0107 Udruga Specijalne jedinice policije \u201eGrof\u201c Dubrovnik, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Dubrovnik \u2013 Zagreb, 2026. U Dubrovniku je 5. svibnja 2026. odr\u017eana promocija znanstvene monografije \u201eSpecijalna jedinica policije Grof Policijske uprave Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1996., autora\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Grof.jpg?fit=845%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Grof.jpg?fit=845%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Grof.jpg?fit=845%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Grof.jpg?fit=845%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":24798,"position":5},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24798","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24798"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24798\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24800,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24798\/revisions\/24800"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24799"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24798"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24798"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24798"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}