{"id":24798,"date":"2021-01-27T16:55:24","date_gmt":"2021-01-27T16:55:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24798"},"modified":"2021-01-27T16:55:24","modified_gmt":"2021-01-27T16:55:24","slug":"hannah-arendt-eichmann-u-jeruzalemu-izvjestaj-o-banalnosti-zla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24798","title":{"rendered":"Hannah Arendt, \u201cEichmann u Jeruzalemu. Izvje\u0161taj o banalnosti zla\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Nakon izdanja iz 2002. godine (Zagreb: Politi\u010dka kultura), objavljeno je 2020. godine novo izdanje knjige Hanne Arendt \u201cEichmann u Jeruzalemu. Izvje\u0161taj o banalnosti zla\u201d (Zagreb: Jesenski i Turk) u prijevodu Mirjane Pai\u0107-Jurini\u0107.<\/p>\n\n\n\n

—<\/p>\n\n\n\n

Za politi\u010dku i dru\u0161tvenu znanost va\u017eno je da je bit totalitarnih poredaka, mo\u017eda i narav svake birokracije, da ljude u administrativnom aparatu pretvara u izvr\u0161itelje i puke kota\u010di\u0107e te da ih time dehumanizira. Moglo bi se na\u0161iroko i plodonosno raspravljati o vladavini Nikoga, jer politi\u010dki oblik poznat kao birokracija to uistinu jest. No, mora nam biti jasno da se u izvr\u0161enju pravde ti \u010dimbenici mogu smatrati samo izvanjskim okolnostima \u2212 onako kako se u slu\u010daju kra\u0111e uzima u obzir ekonomsko stanje lopova, ali se kra\u0111a time ne opravdava, a jo\u0161 manje ostavlja neka\u017enjenom.<\/p>\n\n\n\n

Hannah Arendt (1906\u20131975), pokazat \u0107e se, bila je mo\u017eda klju\u010dni javni intelektualac dvadesetog stolje\u0107a. Po dolasku nacista na vlast 1933. napustila je Njema\u010dku, da bi se u emigraciji u SAD-u kao sveu\u010dili\u0161na profesorica bavila prou\u010davanjem totalitarizma, antisemitizma, imperijalizma i drugim politi\u010dko\u2013filozofskim problemima dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Izvje\u0161taj o banalnosti zla (Eichmann u Jeruzalemu) novinski je izvje\u0161taj sa su\u0111enja Adolfu Eichmannu, napisan za mjese\u010dnik The New Yorker: prodoran je to, provokativan i kompleksan portret mentalnog sklopa jednog zlo\u010dinca, koji mu ne oduzima ni\u0161ta od njegove ljudske prirode. Adolf Eichmann u njezinu je prikazu Apsolutni Birokrat, \u010dovjek koji nije imao ni\u0161ta osobno protiv \u017didova, ali je, frustriran i ambiciozan, htio savr\u0161eno odraditi povjeren mu posao, naime slanje milijuna u smrt. Eichmann je \u010dovjek koji je sposoban izra\u017eavati se jedino u kli\u0161ejima, \u010dovjek koji nikad nije donosio odluke, a ne\u010distu savjest imao bi samo da nije revno i pomnjivo izvr\u0161avao zapovijed o Kona\u010dnom rje\u0161enju.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Hannah Arendt<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hannah Arendt\u00a0(1906. \u2013 1975.) ameri\u010dka je filozofkinja njema\u010dkog porijekla. Arendt 1924. godine upisuje studij na Sveu\u010dili\u0161tu u Marburgu, gdje je godinu dana slu\u0161ala predavanja Martina Heideggera s kojim ostvaruje do\u017eivotnu intimnu vezi. Kao \u017didovkinja, Arendt 1933. godine napu\u0161ta nacisti\u010dku Njema\u010dku te je boravi u \u010cehoslova\u010dkoj, \u0160vicarskoj i Francuskoj prije nego \u0161to je 1941. preko Portugala pobjegla u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave. Godine 1950. postala je ameri\u010dkom dr\u017eavljankom, nakon \u0161to od 1937. slu\u017ebeno nije njema\u010dka dr\u017eavljanka. Brojne knjige koje je napisala, kao i mnogi \u010dlanci o temama \u010diji se spektar prote\u017ee od totalitarizma do epistemologije, imali su trajan utjecaj na politi\u010dku teoriju. Arendt je svjetski priznata kao jedna od najva\u017enijih politi\u010dkih filozofkinja dvadesetog stolje\u0107a. Neka od njezinih najcjenjenijih djela su\u00a0Mi izbjeglice\u00a0(1943.),\u00a0Izvori totalitarizma\u00a0(1951.), Vita activa\u00a0(1958.),\u00a0Eichmann u Jeruzalemu: Izvje\u0161taj o banalnosti zla\u00a0(1963.) i brojna druga.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nakladnik: Jesenski i Turk<\/p>\n\n\n\n

Jezik: hrvatski<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica: 296<\/p>\n\n\n\n

Godina izdanja: 2020<\/p>\n\n\n\n

Prevoditelj: Mirjana Pai\u0107-Jurini\u0107<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.jesenski-turk.hr\/hr\/eichmann-u-jeruzalemu-izvjestaj-o-banalnosti-zla-2020-hannah-arendt<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/25491-eichmann-u-jeruzalemu.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24799,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24798","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/eichmann-u-jeruzalemu.jpg?fit=394%2C671&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":24798,"position":0},"title":"Drago Ma\u017ear, “Dva kurira”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":24798,"position":1},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom “Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":24798,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":24798,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53372,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53372","url_meta":{"origin":24798,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Marije Vulesice \u201eFrom Zagreb to Palestine. Yugoslav Zionist Aid Networks for European Jews, 1933\u20131941\u201c u Grazu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 18. svibnja 2026. u 17 sati u Grazu bit \u0107e odr\u017eano predavanje Marije Vulesice i predstavljanje njezine knjige \u201eFrom Zagreb to Palestine. Yugoslav Zionist Aid Networks for European Jews, 1933\u20131941\u201c. Op\u0161irnije: https:\/\/historiografija.ba\/historija-u-javnosti\/dogadjaji\/Predstavljanje-knjige-From-Zagreb-to-Palestine https:\/\/juedischestudien.uni-graz.at\/de\/neuigkeiten\/from-zagreb-to-palestine-yugoslav-zionist-aid-networks-for-european-jews-1933-1941 Dodatne obavijesti: https:\/\/historiografija.hr\/?p=49777","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Marija_Vulesica.jpg?fit=800%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Marija_Vulesica.jpg?fit=800%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Marija_Vulesica.jpg?fit=800%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Marija_Vulesica.jpg?fit=800%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53084,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53084","url_meta":{"origin":24798,"position":5},"title":"Novo izdanje memoarskih zapisa Slave Ogrizovi\u0107 “Zagreb se bori”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"I vi\u0161e od dokumenta o povijesti pokreta otpora u okupiranom Zagrebu (1941. - 1945.), knjiga memoarskih zapisa Zagreb se bori Slave Ogrizovi\u0107, prvi put objavljena 1977., potresno je svjedo\u010danstvo o svakodnevici ljudi koji poku\u0161avaju pre\u017eivjeti u surovim vremenima. Izdava\u010d: Media bar Godina izdanja: 2026. Op\u0161irnije: https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/17881\/zagreb-se-bori-posveta-slobodi-i-nepokorenom-gradu Dodatne obavijesti: https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/12343812 https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/zagreb-se-bori\/73771\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ogrizovic.jpg?fit=300%2C462&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24798","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24798"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24798\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24800,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24798\/revisions\/24800"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24799"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24798"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24798"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24798"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}