{"id":24758,"date":"2021-01-26T21:45:55","date_gmt":"2021-01-26T21:45:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24758"},"modified":"2021-01-26T21:45:55","modified_gmt":"2021-01-26T21:45:55","slug":"filip-katanic-galicija-1914","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24758","title":{"rendered":"Filip Katani\u0107, \u201cGalicija 1914.\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Sudar dvaju blokova koji \u0107e iz korijena izmijeniti sliku svijeta&nbsp;izmamio je toga nesretnog kolovoza 1914. godine dva kolosa da na galicijskim ravnicama omjere svoje snage. Bio je to zapravo po\u010detak kraja obaju carstava, ali i ne samo njih, nego i cijeloga dru\u0161tvenog poretka stare Europe. Austrougarska vojska tada je ve\u0107 debelo zagazila u \u010detvrto desetlje\u0107e bez ispaljenoga metka i na\u0161la se u situaciji da se gotovo preko no\u0107i mora anga\u017eirati na dvjema boji\u0161nicama, srpskoj i ruskoj. Dva balkanska rata od Srba su u\u010dinila prekaljene borce. Rusi su tek iskusili sve te\u0161ko\u0107e modernoga ratovanja u Rusko-japanskome ratu. A austrougarske snage u Galicijskoj bitki imale su svoje prvo pravo vatreno kr\u0161tenje. Galicija \u2013 bogata zemlja siroma\u0161nih ljudi, kako je to lijepo opisao kolega Filip Katani\u0107, do sredine rujna 1914. godine postala je grobnicom nebrojenih vojnika. Prvi sraz dvaju carstava pla\u0107en je krvlju vi\u0161e od 600 000 \u017ertava, a bilo je to tek po\u010detno slaganje figura na \u0161ahovskoj plo\u010di prostrtoj po galicijskim ravnicama, selima i gradovima.<\/p>\n\n\n\n<p>Pri\u010da o dva krvava tjedna Galicijske bitke proizi\u0161la iz pera kolege Katani\u0107a predstavlja prvorazredan historiografski rad koji \u0107e uvelike pridonijeti rasvjetljavanju brojnih aspekata bitke, od snaga na terenu, preko zakulisnih doga\u0111anja na najvi\u0161im razinama vojnih zapovjedni\u0161tava, pa sve do tuma\u010denja kompleksne vojne problematike unutar \u0161irega vojno-povijesnog konteksta. Katani\u0107ev rad, koji odlikuje poseban osvrt na hrvatske zapovjednike i postrojbe, predstavlja krucijalan doprinos rasvjetljavanju uloge hrvatskih ratnika koji su dali svoj doprinos u nastojanju da se Dvojna Monarhija obrani od prvoga udara ruskih snaga. Pod naletom ruskoga parnog valjka, kako se \u010desto znalo opisivati rusku vojnu silu, \u017eivote su polo\u017eili brojni hrvatski vojnici. Nitko nikad nije pobrojio Hrvate \u010dije kosti i danas prekriva galicijska crnica. Nitko nije pobrojio ni uplakane majke poginulih Istrana, Dalmatinaca, Slavonaca, Hercegovaca\u2026 Sve je to nestalo u ropotarnici povijesti koja je i \u017ertve i tugu i bol, koju su one sa sobom nosile, nakon rata nastojala prepustiti povijesnomu zaboravu. U tome pogledu ovo djelo odaje po\u010dast svim hrvatskim ratnicima, njihovoj \u017ertvi, te predstavlja nezaobilazno svjedo\u010danstvo bogate hrvatske vojne povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Galicijska bitka iznjedrila je i prvoga hrvatskog vojskovo\u0111u, koji je, zahvaljuju\u0107i svojim uspjesima, stao na \u010delo jedne austrougarske vojske, jednoga od najve\u0107ih hrvatskih ratnika \u2013 Svetozara Borojevi\u0107a. Iako najve\u0107i, on je ipak bio samo jedan od brojnih hrvatskih zapovjednika, poput generala Puhalla, Lipo\u0161\u0107aka, Ljubi\u010di\u0107a, Mi\u0161\u010devi\u0107a, Njegovana, Niki\u0107a, ali i pukovnika Martina Radi\u010devi\u0107a, Otmara Babi\u0107a, pa sve do hrvatskoj historiografiji gotovo nepoznatoga Oskara Hranilovi\u0107a, kao i brojnih drugih Hrvata koji su svojim umije\u0107em dali doprinos u obrani Monarhije tijekom njezina prvog sukoba s Ruskim Carstvom.<\/p>\n\n\n\n<p>Isti\u010du\u0107i ulogu hrvatskih zapovjednika u Galicijskoj bitki, njihove zasluge i odlikovanja, Katani\u0107 pred hrvatskoga \u010ditatelja donosi vrijedno svjedo\u010danstvo o Hrvatima kao izrazito bitnoj komponenti austrougarske vojne sile. Posebno je vrijedno istaknuti brojna svjedo\u010danstva, poput Pavi\u010di\u0107evih i Bla\u0161kovi\u0107evih, kao i mnogih drugih sudionika bitke kojima je Katani\u0107 o\u017eivio mnoge aspekte bitke iz perspektive maloga \u010dovjeka, a njih je vje\u0161to upotpunio svjedo\u010danstvima s najvi\u0161ih zapovjednih razina, \u010dime je pred \u010ditatelja iznio golu stvarnost, li\u0161enu bilo kakvoga preuveli\u010davanja, surovu i bespo\u0161tednu, upravo onakvu kakvom su je do\u017eivljavali njezini sudionici. Dodaju\u0107i tu ljudsku komponentu, Katani\u0107 je uspio nadi\u0107i suhoparno opisivanje vojnih operacija, \u0161to \u0107e ovu knjigu svakako u\u010diniti primamljivim \u0161tivom \u0161iroj \u010ditateljskoj publici.<\/p>\n\n\n\n<p>Uzimaju\u0107i u obzir sve komponente ovoga djela, od izvora, detaljnih prikaza bitke u svim njezinim fazama, karata, slikovnoga materijala i njihove interpretacije, Katani\u0107evo djelo predstavlja nezaobilazan izvor u svakome budu\u0107em ozbiljnijem radu hrvatske historiografije o problematici bitke za Galiciju, ali i o Prvome svjetskom ratu uop\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p>Pogovor Danijela Tati\u0107a<\/p>\n\n\n\n<p>__________________________________________________________________________<\/p>\n\n\n\n<p><strong>SADR\u017dAJ KNJIGE:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;UVOD<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;AUSTRIJSKA GALICIJA: SIROMA\u0160NA ZEMLJA NAFTE<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;CARSTVO PROTIV CARSTVA<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;ZARA\u0106ENE VOJSKE I ZAPOVJEDNICI<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;HRVATI AUSTROUGARSKE VOJSKE U GALICIJI<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;GALICIJSKI KOLOVOZ 1914.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;KR\u00c1SNIK<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;KOMAR\u00d3W<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;KRIZA NA ISTOKU I PAD LEMBERGA<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;BOROJEVI\u0106 VRA\u0106A PORA\u017dENU VOJSKU NA NOGE<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;DANI ODLUKE<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;DANKL UZMI\u010cE<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;OP\u0106E POVLA\u010cENJE AUSTROUGARSKE VOJSKE U GALICIJI<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;ISHOD I POSLJEDICE GALICIJSKE BITKE<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;EPILOG<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;POGOVOR (Danijel Tati\u0107)<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;IZVORI I LITERATURA<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0BILJE\u0160KA O AUTORU<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>GALICIJA 1914.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; autor: Filip Katani\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; broj stranica: 530<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; boja knji\u017enog bloka: crno-bijela<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; dimenzije: 23 x 28 cm<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; broj fotografija: 194<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; broj karata: 20<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; uvez: meki<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0\u00a0\u00a0 godina izdanja: 2020.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/despot-infinitus.com\/proizvod\/galicija-1914\/\">https:\/\/despot-infinitus.com\/proizvod\/galicija-1914\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24759,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24758","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/galicija.png?fit=300%2C300&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53846,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53846","url_meta":{"origin":24758,"position":0},"title":"Novi brojevi \u010dasopisa \u201eLatina et Graeca\u201c (47\u201348\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za klasi\u010dne jezike i anti\u010dku civilizaciju (Latina et Graeca) izdao je tijekom 2025. godine dva nova broja \u010dasopisa \u201eLatina et Graeca\u201c, oba broja u cijelosti su dostupna na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Latina et Graeca, Vol. 2 No. 47, 2025. \u2013 https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/25925 Latina et Graeca, Vol.\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Latina-et-graeca-scaled.webp?fit=876%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Latina-et-graeca-scaled.webp?fit=876%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Latina-et-graeca-scaled.webp?fit=876%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Latina-et-graeca-scaled.webp?fit=876%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":24758,"position":1},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":24758,"position":2},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, &#8220;Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":24758,"position":3},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":24758,"position":4},"title":"Radionica &#8220;Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":24758,"position":5},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24758","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24758"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24758\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24760,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24758\/revisions\/24760"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24759"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24758"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24758"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24758"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}