{"id":24758,"date":"2021-01-26T21:45:55","date_gmt":"2021-01-26T21:45:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24758"},"modified":"2021-01-26T21:45:55","modified_gmt":"2021-01-26T21:45:55","slug":"filip-katanic-galicija-1914","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24758","title":{"rendered":"Filip Katani\u0107, \u201cGalicija 1914.\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Sudar dvaju blokova koji \u0107e iz korijena izmijeniti sliku svijeta&nbsp;izmamio je toga nesretnog kolovoza 1914. godine dva kolosa da na galicijskim ravnicama omjere svoje snage. Bio je to zapravo po\u010detak kraja obaju carstava, ali i ne samo njih, nego i cijeloga dru\u0161tvenog poretka stare Europe. Austrougarska vojska tada je ve\u0107 debelo zagazila u \u010detvrto desetlje\u0107e bez ispaljenoga metka i na\u0161la se u situaciji da se gotovo preko no\u0107i mora anga\u017eirati na dvjema boji\u0161nicama, srpskoj i ruskoj. Dva balkanska rata od Srba su u\u010dinila prekaljene borce. Rusi su tek iskusili sve te\u0161ko\u0107e modernoga ratovanja u Rusko-japanskome ratu. A austrougarske snage u Galicijskoj bitki imale su svoje prvo pravo vatreno kr\u0161tenje. Galicija \u2013 bogata zemlja siroma\u0161nih ljudi, kako je to lijepo opisao kolega Filip Katani\u0107, do sredine rujna 1914. godine postala je grobnicom nebrojenih vojnika. Prvi sraz dvaju carstava pla\u0107en je krvlju vi\u0161e od 600 000 \u017ertava, a bilo je to tek po\u010detno slaganje figura na \u0161ahovskoj plo\u010di prostrtoj po galicijskim ravnicama, selima i gradovima.<\/p>\n\n\n\n<p>Pri\u010da o dva krvava tjedna Galicijske bitke proizi\u0161la iz pera kolege Katani\u0107a predstavlja prvorazredan historiografski rad koji \u0107e uvelike pridonijeti rasvjetljavanju brojnih aspekata bitke, od snaga na terenu, preko zakulisnih doga\u0111anja na najvi\u0161im razinama vojnih zapovjedni\u0161tava, pa sve do tuma\u010denja kompleksne vojne problematike unutar \u0161irega vojno-povijesnog konteksta. Katani\u0107ev rad, koji odlikuje poseban osvrt na hrvatske zapovjednike i postrojbe, predstavlja krucijalan doprinos rasvjetljavanju uloge hrvatskih ratnika koji su dali svoj doprinos u nastojanju da se Dvojna Monarhija obrani od prvoga udara ruskih snaga. Pod naletom ruskoga parnog valjka, kako se \u010desto znalo opisivati rusku vojnu silu, \u017eivote su polo\u017eili brojni hrvatski vojnici. Nitko nikad nije pobrojio Hrvate \u010dije kosti i danas prekriva galicijska crnica. Nitko nije pobrojio ni uplakane majke poginulih Istrana, Dalmatinaca, Slavonaca, Hercegovaca\u2026 Sve je to nestalo u ropotarnici povijesti koja je i \u017ertve i tugu i bol, koju su one sa sobom nosile, nakon rata nastojala prepustiti povijesnomu zaboravu. U tome pogledu ovo djelo odaje po\u010dast svim hrvatskim ratnicima, njihovoj \u017ertvi, te predstavlja nezaobilazno svjedo\u010danstvo bogate hrvatske vojne povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Galicijska bitka iznjedrila je i prvoga hrvatskog vojskovo\u0111u, koji je, zahvaljuju\u0107i svojim uspjesima, stao na \u010delo jedne austrougarske vojske, jednoga od najve\u0107ih hrvatskih ratnika \u2013 Svetozara Borojevi\u0107a. Iako najve\u0107i, on je ipak bio samo jedan od brojnih hrvatskih zapovjednika, poput generala Puhalla, Lipo\u0161\u0107aka, Ljubi\u010di\u0107a, Mi\u0161\u010devi\u0107a, Njegovana, Niki\u0107a, ali i pukovnika Martina Radi\u010devi\u0107a, Otmara Babi\u0107a, pa sve do hrvatskoj historiografiji gotovo nepoznatoga Oskara Hranilovi\u0107a, kao i brojnih drugih Hrvata koji su svojim umije\u0107em dali doprinos u obrani Monarhije tijekom njezina prvog sukoba s Ruskim Carstvom.<\/p>\n\n\n\n<p>Isti\u010du\u0107i ulogu hrvatskih zapovjednika u Galicijskoj bitki, njihove zasluge i odlikovanja, Katani\u0107 pred hrvatskoga \u010ditatelja donosi vrijedno svjedo\u010danstvo o Hrvatima kao izrazito bitnoj komponenti austrougarske vojne sile. Posebno je vrijedno istaknuti brojna svjedo\u010danstva, poput Pavi\u010di\u0107evih i Bla\u0161kovi\u0107evih, kao i mnogih drugih sudionika bitke kojima je Katani\u0107 o\u017eivio mnoge aspekte bitke iz perspektive maloga \u010dovjeka, a njih je vje\u0161to upotpunio svjedo\u010danstvima s najvi\u0161ih zapovjednih razina, \u010dime je pred \u010ditatelja iznio golu stvarnost, li\u0161enu bilo kakvoga preuveli\u010davanja, surovu i bespo\u0161tednu, upravo onakvu kakvom su je do\u017eivljavali njezini sudionici. Dodaju\u0107i tu ljudsku komponentu, Katani\u0107 je uspio nadi\u0107i suhoparno opisivanje vojnih operacija, \u0161to \u0107e ovu knjigu svakako u\u010diniti primamljivim \u0161tivom \u0161iroj \u010ditateljskoj publici.<\/p>\n\n\n\n<p>Uzimaju\u0107i u obzir sve komponente ovoga djela, od izvora, detaljnih prikaza bitke u svim njezinim fazama, karata, slikovnoga materijala i njihove interpretacije, Katani\u0107evo djelo predstavlja nezaobilazan izvor u svakome budu\u0107em ozbiljnijem radu hrvatske historiografije o problematici bitke za Galiciju, ali i o Prvome svjetskom ratu uop\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p>Pogovor Danijela Tati\u0107a<\/p>\n\n\n\n<p>__________________________________________________________________________<\/p>\n\n\n\n<p><strong>SADR\u017dAJ KNJIGE:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;UVOD<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;AUSTRIJSKA GALICIJA: SIROMA\u0160NA ZEMLJA NAFTE<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;CARSTVO PROTIV CARSTVA<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;ZARA\u0106ENE VOJSKE I ZAPOVJEDNICI<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;HRVATI AUSTROUGARSKE VOJSKE U GALICIJI<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;GALICIJSKI KOLOVOZ 1914.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;KR\u00c1SNIK<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;KOMAR\u00d3W<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;KRIZA NA ISTOKU I PAD LEMBERGA<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;BOROJEVI\u0106 VRA\u0106A PORA\u017dENU VOJSKU NA NOGE<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;DANI ODLUKE<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;DANKL UZMI\u010cE<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;OP\u0106E POVLA\u010cENJE AUSTROUGARSKE VOJSKE U GALICIJI<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;ISHOD I POSLJEDICE GALICIJSKE BITKE<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;EPILOG<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;POGOVOR (Danijel Tati\u0107)<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;IZVORI I LITERATURA<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0BILJE\u0160KA O AUTORU<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>GALICIJA 1914.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; autor: Filip Katani\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; broj stranica: 530<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; boja knji\u017enog bloka: crno-bijela<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; dimenzije: 23 x 28 cm<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; broj fotografija: 194<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; broj karata: 20<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; uvez: meki<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0\u00a0\u00a0 godina izdanja: 2020.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/despot-infinitus.com\/proizvod\/galicija-1914\/\">https:\/\/despot-infinitus.com\/proizvod\/galicija-1914\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24759,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24758","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/galicija.png?fit=300%2C300&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":24758,"position":0},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":24758,"position":1},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":24758,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":24758,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":24758,"position":4},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":24758,"position":5},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24758","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24758"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24758\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24760,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24758\/revisions\/24760"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24759"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24758"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24758"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24758"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}