{"id":24754,"date":"2021-01-26T21:25:52","date_gmt":"2021-01-26T21:25:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=24754"},"modified":"2021-01-26T21:26:17","modified_gmt":"2021-01-26T21:26:17","slug":"objavljen-udzbenik-vjestina-plovidbe-navigacija-svjetskim-morima-u-doba-velikih-geografskih-otkrica-autora-milorada-pavica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24754","title":{"rendered":"Objavljen ud\u017ebenik &#8220;Vje\u0161tina plovidbe: navigacija svjetskim morima u doba velikih geografskih otkri\u0107a&#8221; autora Milorada Pavi\u0107a"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga <em>Vje\u0161tina plovidbe: navigacija svjetskim morima u doba velikih geografskih otkri\u0107a<\/em>&nbsp;opisuje jedno specifi\u010dno razdoblje u razvoju svjetske povijesti i povijesti pomorstva. Rije\u010d je o razdoblju u kojemu je Europa, iz dotad periferne uloge, zahvatila u prostranstvo mora i otvorila se svijetu te u njemu sve vi\u0161e zadobivala vode\u0107u ulogu. To isto razdoblje vrijeme je svekolikog sazrijevanja europskog dru\u0161tva, nakon kojega Europa postaje spremna nositi se s novoste\u010denom ulogom u Svijetu. Opisom brojnih istra\u017eiva\u010dkih ekspedicija vi\u0161e i manje poznatih pomoraca koje su se u osvit novog doba, pod paskom vladara i kreditora, otpravljali u nepoznato u potrazi za blagom, pustolovinama i otkri\u0107ima novih kontinenata, ne iscrpljuje se tada\u0161nji svijet pomorskih ekspedicija. U pozadini tih pothvata stajali su napori generacija i generacija pomoraca i brodograditelja prije njih, ali isto tako brojnih geografa, matemati\u010dara i astronoma, koji su svojom kreativno\u0161\u0107u i inovativno\u0161\u0107u na podru\u010dju pomorske navigacije stvarali uvjete i omogu\u0107avali da do takvih poduhvata do\u0111e.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><br>Knjiga <em>Vje\u0161tina plovidbe<\/em>&nbsp;sagledava problem navigacije i s njome u svezi velika geografska otkri\u0107a na sustavan i cjelovit na\u010din te nastoji pru\u017eiti odgovore na razli\u010dita pitanja koja proizlaze iz ove kompleksne teme. Pomorac je u artikulaciji svog odnosa s morem i na moru, u potpuno novim okolnostima, morao upotrijebiti sve svoje znanje kako bi ondje mogao opstati. On more nikad ne\u0107e mo\u0107i ukrotiti, ali \u0107e mu se poku\u0161ati maksimalno prilagoditi. Upravo taj proces njegove prilagodbe moru \u010dini vje\u0161tinu plovidbe &#8220;\u017eivim organizmom&#8221;, koji se neprestano mijenja i usavr\u0161ava, i koji je u odre\u0111enom reciprocitetu s njegovim rezultatima. Stoga je jedan od glavnih ciljeva ove knjige uo\u010davanje suodnosa vje\u0161tine plovidbe s velikim geografskim otkri\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><br>Knjiga, odnosno ud\u017ebenik, <em>Vje\u0161tina plovidbe: navigacija svjetskim morima u doba velikih geografskih otkri\u0107a<\/em> namijenjen je u prvom redu studentima, ali i svim ostalima koje zanima ovo razdoblje svjetske povijesti.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.unizd.hr\/obavijesti\/view\/artmid\/18146\/articleid\/42951\/objavljen-ud%c5%bebenik-vje%c5%a1tina-plovidbe-navigacija-svjetskim-morima-u-doba-velikih-geografskih-otkri%c4%87a-autora-milorada-pavi%c4%87a\">https:\/\/www.unizd.hr\/obavijesti\/view\/artmid\/18146\/articleid\/42951\/objavljen-ud%c5%bebenik-vje%c5%a1tina-plovidbe-navigacija-svjetskim-morima-u-doba-velikih-geografskih-otkri%c4%87a-autora-milorada-pavi%c4%87a<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":24755,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-24754","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/vjestina-plovidbe.jpg?fit=421%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55195,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55195","url_meta":{"origin":24754,"position":0},"title":"Eldina Lova\u0161, &#8220;Stanovni\u0161tvo Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka u osvit modernoga doba&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest i Dr\u017eavnog arhiva u Osijeku objavljena je 2026. godine knjiga Eldine Lova\u0161 \"Stanovni\u0161tvo Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka u osvit modernoga doba\". IZ RECENZIJA: \u201cDjelo predstavlja iznimno vrijedan znanstveni doprinos prou\u010davanju i razumijevanju dru\u0161tvenih i demografskih procesa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lovas-stanovnistvo.png?fit=623%2C377&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lovas-stanovnistvo.png?fit=623%2C377&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lovas-stanovnistvo.png?fit=623%2C377&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53627,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53627","url_meta":{"origin":24754,"position":1},"title":"Gostuju\u0107e predavanje: Niels Gaul o Bizantskom Carstvu u doba Konstantina Porfirogeneta","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pro\u0161la je godina protekla u znaku velike 1100. obljetnice doba kralja Tomislava i po\u010detaka Hrvatskog Kraljevstva. Klju\u010dno svjedo\u010danstvo o Tomislavovom dobu, pa i op\u0107enito o najstarijoj hrvatskoj povijesti, ostavio je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet pi\u0161u\u0107i u svojem djelu O upravljanju carstvom o podlo\u017eenim i susjednim narodima Bizantskog Carstva. No\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":24754,"position":2},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55322,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55322","url_meta":{"origin":24754,"position":3},"title":"Znanstveni skup &#8220;Razvoj naselja kvarnerskog prostora: od srednjeg vijeka do modernog doba&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveni skup Razvoj naselja kvarnerskog prostora: od srednjeg vijeka do modernog doba odr\u017eat \u0107e se 17. i 18. rujna 2026. u samostanu sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog (dvorana na 2. katu samostana), Frankopanska 17, Zagreb. O skupuPoznavanje razvoja gradova i naselja kvarnerskog prostora zaostaje za onima Istre i Dalmacije. Tako\u0111er,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55918,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55918","url_meta":{"origin":24754,"position":4},"title":"Predstava &#8220;Svitanje nakon kraja Povijesti&#8221; u ZKM-u","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to u\u010diniti kada povijest ne krene onako kako smo o\u010dekivali? \u0160to se dogodilo s obe\u0107anjima o miru, blagostanju i slobodi iz 1989. godine? Nisu li pad Berlinskog zida i raspad Sovjetskog Saveza trebali ozna\u010diti po\u010detak beskrajnog razdoblja blagostanja i pravde? A \u0161to je bio raspad Jugoslavije, sa svim svojim nasiljem\u2026","rel":"","context":"U &quot;Kazali\u0161ne predstave&quot;","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":24754,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24754","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24754"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24754\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24757,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24754\/revisions\/24757"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24755"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24754"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24754"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24754"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}