{"id":2475,"date":"2016-09-28T22:00:05","date_gmt":"2016-09-28T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2475"},"modified":"2016-09-28T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-28T22:00:05","slug":"nova-sezona-motora-mijene-socijalna-literatura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2475","title":{"rendered":"Nova sezona “Motora mijene”: socijalna literatura"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Motor mijene starta u novu sezonu: Pripovijesti iz mladosti jedne radnice<\/font><\/i><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Udruga Blaberon i Goethe-Institut u Hrvatskoj (Vukovarska 64, Zagreb)<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>U \u010detvrtak, 29. rujna, u Goethe-Institutu, s poe\u010dtkom u 18 sati, Motor mijene starta u novu sezonu. Serija sastanaka na temu socijalne literature zapo\u010dinje s autobiografskim djelom ‘Pripovijesti iz mladosti jedne radnice’ Adelheid Popp. <\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Okosnica ovogodi\u0161njih sastanaka ostaje politi\u010dka literatura, s tim da \u0107e se rasprave ja\u010de usmjeriti na pojam socijalne knji\u017eevnosti. Program se tako otvara tipi\u010dno proleterskim tekstom, autobiografskim djelom The Autobiography Of A Working Woman Adelheid Popp<\/b> (Jugendgeschichte einer Arbeiterin<\/i>, 1909). Opsegom nevelik tekst (koji izaziva nove sudionike da se na lak i kratkostrani\u010din na\u010din pridru\u017ee grupi) prikazuje put junakinje od gladovanja u mnogo\u010dlanoj obitelji, preko mukotrpnog proleterskog nadni\u010denja do autodidakti\u010dnih skokova u socijalisti\u010dki feministi\u010dki pokret.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

“Pripovijest” je anonimno objavljena 1909.g. u Minhenu, a predgovor joj je napisao August Bebel. Primijetio je da je “rijetko imao priliku pro\u010ditati tekst s takvim ganu\u0107em” i po\u017eelio knjizi “desetke tisu\u0107e \u010ditatelja”. Ve\u0107 iste godine knjiga je do\u017eivjela tri izdanja.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Tre\u0107e izdanje objavljeno je ve\u0107 s pravim imenom autorice, a od \u010detvrtog izdanja nadalje knjiga je objavljivana u Dietz Verlagu. Do 1930. do\u017eivjela je 6 izdanja.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Adelheid Popp ro\u0111ena je kao petnaesto dijete u tkala\u010dkoj obitelji. Otac, koji je maltretirao uku\u0107ane, umro je u autori\u010dinoj 6. godini. Nakon trogodi\u0161njeg poha\u0111anja \u0161kole desetogodi\u0161nja djevoj\u010dica morala je po\u010deti raditi kao slu\u017eavka, \u0161velja i tvorni\u010dka radnica kako bi majci pomogla uzdr\u017eavati obitelj. S trinaest godina joj je zdravlje ve\u0107 bitno naru\u0161eno…<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Ukratko, djetinjstvo Adelheid Popp obuhva\u0107a tipi\u010dne epizode proleterskog odrastanja, a na\u0161a je namjera vidjeti na koji na\u010din su te epizode uobli\u010dene u autobiografski tekst i koje crte socijalne literature tu nalazimo. Kona\u010dno, tekst treba analizirati i s obzirom na politi\u010dke elemente kao \u0161to su politi\u010dka subjektivacija (kako, gdje se doga\u0111a?), odnos prema antisemitizmu, feministi\u010dka svijest u odnosu prema radni\u010dkoj borbi itd.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

O novoj sezoni Motora mijene:<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u0160to je socijalna knji\u017eevnost? Termin otvara cijeli niz razli\u010ditih, \u010desto i suprotnih i suprotstavljenih knji\u017eevnih (i politi\u010dkih) praksi, od gra\u0111anskih estetika solidarnosti s ni\u017eim slojevima do radikalnijih zahtjeva proleterske knji\u017eevnosti. Dok prva podrazumijeva autorski subjekt koji prelazi socijalne distance, potonja inzistira na radni\u010dkom porijeklu autora koji mu omogu\u0107uje da na autenti\u010dan na\u010din slika svijet i artikulira politi\u010dke potrebe poni\u017eenih i uvrije\u0111enih.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Alfred D\u00f6blin, autor opse\u017ene trilogije November 1918: A German Revolution<\/i> (November 1918: Eine deutsche Revolution, 1933\u20131945<\/i>), svojim dokumentarizmom slijedi neko\u0107 nezaobilazni imperativ vjernog bilje\u017eenja stvarnosti. Taj je imperativ nalagao tra\u017eenje oslonca u dokumentima i inoj faktografiji, \u010dime se nastojalo uma\u0107i dojmu da se roman ‘izmi\u0161lja’, da se stvara podalje od socijalne stvarnosti, ili da se svojom mogu\u0107e hipertrofiranom imaginacijom dodvorava gra\u0111anskim literarnim standardima.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Nema socijalne literature bez socrealizma, a iz ove faze poetske dogme odabrali smo dva prava bisera: romane Cement<\/i> Fjodora Gladkova (\u0426\u0435\u043c\u0435\u043d\u0442, 1925) i Kako se kalio \u010delik<\/i> Nikolaja Ostrovskija (\u041a\u0430\u043a \u0437\u0430\u043a\u0430\u043b\u044f\u043b\u0430\u0441\u044c \u0441\u0442\u0430\u043b\u044c, 1936). Gotovo vi\u0161e nema generacije koja nije odgojena u uvjerenju da je socrealizam dovoljno bezvrijedan literarni poku\u0161aj da ne vrijedi ni zaviriti u njega. Naprotiv! \u010citano s politi\u010dkog stajali\u0161ta, upravo odabrani romani time \u0161to uvrije\u017eene, neosvije\u0161tene stavove o tome ‘\u0161to je literatura’ postavljaju naglavce, raspravu vodi prema pitanjima ‘\u0160to je \u010dovjek kao politi\u010dko bi\u0107e \u2013 pojedinac ili dio kolektiva (i kakvog kolektiva)?’, ‘\u0160to \u010dini revolucija, do koje mjere transformira pojedinca?’, ‘Je li roman ‘roman’ ako mu se glavni junak gubi i transformira u neko nadosobno gibanje?’, ‘Koje uloge revolucija namjenjuje \u017eenama i \u0161to \u010dini revolucionaru kao drugu i partneru?’, ‘Jesu li ovi romani uop\u0107e dogmati\u010dni, te\u0161ki, naporni, neliterarni, prozirni…?’<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Od daljnjih naslova izdvajamo Staljingrad<\/i> Theodora Plieviera (1945), neko\u0107 popularni roman kojemu je uspjelo socrealisti\u010dke poeti\u010dke zahtjeve prevesti u njema\u010dke okvire (ali zanimljiv i zbog prikaza jedne od klju\u010dnih bitki Drugog svjetskog rata).<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Zatim radimo mali programatsko-revolucionarni skok prema \u010duvenom, ne\u010duvenom Dobrici \u0106osi\u0107u i njegovu tako\u0111er ratnom, partizanskom romanu Daleko je sunce<\/i> (1953). U jugoslavenskom kontekstu, a nakon ruskog i njema\u010dkog, zanimat \u0107e nas, me\u0111u inim, i srodno, a opet razli\u010dito konotiranje pojma ‘narod’ te odnos nacionalnog identiteta i klasnog odre\u0111ivanja. O \u0106osi\u0107u dalje najbolje ni\u0161ta ne re\u0107i: nego na sastanak do\u0107i!<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>I kasniji se sastanci bave socijalnim sadr\u017eajem literature, ali ve\u0107 u odmaku od dr\u017eavno proklamirane poetike socrealizma. Kao primjer takvog pisma biramo \u010cudotvorca <\/i>Erwina Strittmattera (1957, 1973, 1980).<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Bitan tematski skok ostvarujemo distopijom  <\/span>Margaret Atwood, The Handmaid’s Tale<\/i> (1985), gdje opet mo\u017eemo prou\u010diti socijalni eskperiment \u2013 ako ne revolucioniranja \u2013 a onda resetiranja dru\u0161tvenih odnosa, i to zahvaljuju\u0107i \u017eanru nuklearne apokalipse.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u0160to se revolucije u postrevolucionarnim vremenima ti\u010de, uzet \u0107emo i jako zanimljiv roman The Unseen<\/i> (Gli invisibili<\/i>, 1987) Nannija Balestrinija, koji tematizira talijanske Crvene brigade 70-ih godina; a \u0161to se apokalipse (jo\u0161 jednom) ti\u010de, u zadnja dva sastanka planiramo uzeti Bagatele za jedan pokolj<\/i> (Bagatelles pour un massacre<\/i>, 1937) francuskog antisemita Louis-Ferdinanda C\u00e9linea. Da bismo za\u010dinili kraj sezone, biramo konvolut The Kindly ones<\/i> (Les Bienveillantes<\/i>, 2006) Jonathana Littella: Knjigu je njema\u010dka kritika tako razapela da se cijena knjige u kratkom roku prepolovila jer roman nitko nije kupovao; istovremeno, u Francuskoj je prodan gotovo milijun primjeraka. Furiozno \u0161tivo o Drugom svjetskom ratu, izopa\u010dena pripovjedna perspektiva, ali izopa\u010deno i vrijeme iz koje knjigu \u010ditamo? U svakom slu\u010daju dobar par i dobra protute\u017ea C\u00e9lineu.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Motor mijene<\/b> je program knji\u017eevno-politi\u010dkih radionica. Sastanci, na kojima se raspravlja o odabranim knji\u017eevnim naslovima, odr\u017eavaju se jednom mjese\u010dno u Goethe-Institutu (Vukovarska 64) i Booksi (Marti\u0107eva 14d). Informacije na https:\/\/www.facebook.com\/Motormijene\/ i na ivana.perica@univie.ac.at.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Motor je pokrenula udruga Blaberon u suradnji s Goethe Institutom Zagreb. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvori: <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.culturenet.hr\/<\/font><\/span><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/Motormijene\/<\/font><\/span><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2475","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52788,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52788","url_meta":{"origin":2475,"position":0},"title":"Znanstvena radionica \u201eTo\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. od 9.00 do 18.30 sati u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu radionica To\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena u organizaciji znanstvenog projekta HRZZ \u2013 \u017dene i mijene: \u017eene kao subjekti povijesnih mijena u Hrvatskoj (IP-2024-05-3847), Odsjeka za\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2475,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":2475,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54137,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54137","url_meta":{"origin":2475,"position":3},"title":"Poziv za prijavu radova za znanstveno-knji\u017eevni skup Dana Marije Juri\u0107 Zagorke: Rod, rat i mir","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za \u017eenske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveu\u010dili\u0161ta Sjever objavljuje Poziv na znanstveno-knji\u017eevni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem: ROD, RAT I MIR koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke, 27. i 28.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":2475,"position":4},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53369,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53369","url_meta":{"origin":2475,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Ljiljane Dobrov\u0161ak “Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige dr. sc. Ljiljane Dobrov\u0161ak Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla u utorak 19. svibnja 2026. u 17 sati u Multimedijalnoj dvorani Instituta Pilar u Zagrebu. Nakladnici knjige su \u017didovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj i STAJER-GRAF iz Zagreba, a glavna urednica Jasminka Doma\u0161. U\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2475","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2475"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2475\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2475"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2475"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2475"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}