{"id":2475,"date":"2016-09-28T22:00:05","date_gmt":"2016-09-28T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2475"},"modified":"2016-09-28T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-28T22:00:05","slug":"nova-sezona-motora-mijene-socijalna-literatura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2475","title":{"rendered":"Nova sezona “Motora mijene”: socijalna literatura"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Motor mijene starta u novu sezonu: Pripovijesti iz mladosti jedne radnice<\/font><\/i><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Udruga Blaberon i Goethe-Institut u Hrvatskoj (Vukovarska 64, Zagreb)<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>U \u010detvrtak, 29. rujna, u Goethe-Institutu, s poe\u010dtkom u 18 sati, Motor mijene starta u novu sezonu. Serija sastanaka na temu socijalne literature zapo\u010dinje s autobiografskim djelom ‘Pripovijesti iz mladosti jedne radnice’ Adelheid Popp. <\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Okosnica ovogodi\u0161njih sastanaka ostaje politi\u010dka literatura, s tim da \u0107e se rasprave ja\u010de usmjeriti na pojam socijalne knji\u017eevnosti. Program se tako otvara tipi\u010dno proleterskim tekstom, autobiografskim djelom The Autobiography Of A Working Woman Adelheid Popp<\/b> (Jugendgeschichte einer Arbeiterin<\/i>, 1909). Opsegom nevelik tekst (koji izaziva nove sudionike da se na lak i kratkostrani\u010din na\u010din pridru\u017ee grupi) prikazuje put junakinje od gladovanja u mnogo\u010dlanoj obitelji, preko mukotrpnog proleterskog nadni\u010denja do autodidakti\u010dnih skokova u socijalisti\u010dki feministi\u010dki pokret.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

“Pripovijest” je anonimno objavljena 1909.g. u Minhenu, a predgovor joj je napisao August Bebel. Primijetio je da je “rijetko imao priliku pro\u010ditati tekst s takvim ganu\u0107em” i po\u017eelio knjizi “desetke tisu\u0107e \u010ditatelja”. Ve\u0107 iste godine knjiga je do\u017eivjela tri izdanja.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Tre\u0107e izdanje objavljeno je ve\u0107 s pravim imenom autorice, a od \u010detvrtog izdanja nadalje knjiga je objavljivana u Dietz Verlagu. Do 1930. do\u017eivjela je 6 izdanja.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Adelheid Popp ro\u0111ena je kao petnaesto dijete u tkala\u010dkoj obitelji. Otac, koji je maltretirao uku\u0107ane, umro je u autori\u010dinoj 6. godini. Nakon trogodi\u0161njeg poha\u0111anja \u0161kole desetogodi\u0161nja djevoj\u010dica morala je po\u010deti raditi kao slu\u017eavka, \u0161velja i tvorni\u010dka radnica kako bi majci pomogla uzdr\u017eavati obitelj. S trinaest godina joj je zdravlje ve\u0107 bitno naru\u0161eno…<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Ukratko, djetinjstvo Adelheid Popp obuhva\u0107a tipi\u010dne epizode proleterskog odrastanja, a na\u0161a je namjera vidjeti na koji na\u010din su te epizode uobli\u010dene u autobiografski tekst i koje crte socijalne literature tu nalazimo. Kona\u010dno, tekst treba analizirati i s obzirom na politi\u010dke elemente kao \u0161to su politi\u010dka subjektivacija (kako, gdje se doga\u0111a?), odnos prema antisemitizmu, feministi\u010dka svijest u odnosu prema radni\u010dkoj borbi itd.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

O novoj sezoni Motora mijene:<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u0160to je socijalna knji\u017eevnost? Termin otvara cijeli niz razli\u010ditih, \u010desto i suprotnih i suprotstavljenih knji\u017eevnih (i politi\u010dkih) praksi, od gra\u0111anskih estetika solidarnosti s ni\u017eim slojevima do radikalnijih zahtjeva proleterske knji\u017eevnosti. Dok prva podrazumijeva autorski subjekt koji prelazi socijalne distance, potonja inzistira na radni\u010dkom porijeklu autora koji mu omogu\u0107uje da na autenti\u010dan na\u010din slika svijet i artikulira politi\u010dke potrebe poni\u017eenih i uvrije\u0111enih.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Alfred D\u00f6blin, autor opse\u017ene trilogije November 1918: A German Revolution<\/i> (November 1918: Eine deutsche Revolution, 1933\u20131945<\/i>), svojim dokumentarizmom slijedi neko\u0107 nezaobilazni imperativ vjernog bilje\u017eenja stvarnosti. Taj je imperativ nalagao tra\u017eenje oslonca u dokumentima i inoj faktografiji, \u010dime se nastojalo uma\u0107i dojmu da se roman ‘izmi\u0161lja’, da se stvara podalje od socijalne stvarnosti, ili da se svojom mogu\u0107e hipertrofiranom imaginacijom dodvorava gra\u0111anskim literarnim standardima.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Nema socijalne literature bez socrealizma, a iz ove faze poetske dogme odabrali smo dva prava bisera: romane Cement<\/i> Fjodora Gladkova (\u0426\u0435\u043c\u0435\u043d\u0442, 1925) i Kako se kalio \u010delik<\/i> Nikolaja Ostrovskija (\u041a\u0430\u043a \u0437\u0430\u043a\u0430\u043b\u044f\u043b\u0430\u0441\u044c \u0441\u0442\u0430\u043b\u044c, 1936). Gotovo vi\u0161e nema generacije koja nije odgojena u uvjerenju da je socrealizam dovoljno bezvrijedan literarni poku\u0161aj da ne vrijedi ni zaviriti u njega. Naprotiv! \u010citano s politi\u010dkog stajali\u0161ta, upravo odabrani romani time \u0161to uvrije\u017eene, neosvije\u0161tene stavove o tome ‘\u0161to je literatura’ postavljaju naglavce, raspravu vodi prema pitanjima ‘\u0160to je \u010dovjek kao politi\u010dko bi\u0107e \u2013 pojedinac ili dio kolektiva (i kakvog kolektiva)?’, ‘\u0160to \u010dini revolucija, do koje mjere transformira pojedinca?’, ‘Je li roman ‘roman’ ako mu se glavni junak gubi i transformira u neko nadosobno gibanje?’, ‘Koje uloge revolucija namjenjuje \u017eenama i \u0161to \u010dini revolucionaru kao drugu i partneru?’, ‘Jesu li ovi romani uop\u0107e dogmati\u010dni, te\u0161ki, naporni, neliterarni, prozirni…?’<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Od daljnjih naslova izdvajamo Staljingrad<\/i> Theodora Plieviera (1945), neko\u0107 popularni roman kojemu je uspjelo socrealisti\u010dke poeti\u010dke zahtjeve prevesti u njema\u010dke okvire (ali zanimljiv i zbog prikaza jedne od klju\u010dnih bitki Drugog svjetskog rata).<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Zatim radimo mali programatsko-revolucionarni skok prema \u010duvenom, ne\u010duvenom Dobrici \u0106osi\u0107u i njegovu tako\u0111er ratnom, partizanskom romanu Daleko je sunce<\/i> (1953). U jugoslavenskom kontekstu, a nakon ruskog i njema\u010dkog, zanimat \u0107e nas, me\u0111u inim, i srodno, a opet razli\u010dito konotiranje pojma ‘narod’ te odnos nacionalnog identiteta i klasnog odre\u0111ivanja. O \u0106osi\u0107u dalje najbolje ni\u0161ta ne re\u0107i: nego na sastanak do\u0107i!<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>I kasniji se sastanci bave socijalnim sadr\u017eajem literature, ali ve\u0107 u odmaku od dr\u017eavno proklamirane poetike socrealizma. Kao primjer takvog pisma biramo \u010cudotvorca <\/i>Erwina Strittmattera (1957, 1973, 1980).<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Bitan tematski skok ostvarujemo distopijom  <\/span>Margaret Atwood, The Handmaid’s Tale<\/i> (1985), gdje opet mo\u017eemo prou\u010diti socijalni eskperiment \u2013 ako ne revolucioniranja \u2013 a onda resetiranja dru\u0161tvenih odnosa, i to zahvaljuju\u0107i \u017eanru nuklearne apokalipse.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u0160to se revolucije u postrevolucionarnim vremenima ti\u010de, uzet \u0107emo i jako zanimljiv roman The Unseen<\/i> (Gli invisibili<\/i>, 1987) Nannija Balestrinija, koji tematizira talijanske Crvene brigade 70-ih godina; a \u0161to se apokalipse (jo\u0161 jednom) ti\u010de, u zadnja dva sastanka planiramo uzeti Bagatele za jedan pokolj<\/i> (Bagatelles pour un massacre<\/i>, 1937) francuskog antisemita Louis-Ferdinanda C\u00e9linea. Da bismo za\u010dinili kraj sezone, biramo konvolut The Kindly ones<\/i> (Les Bienveillantes<\/i>, 2006) Jonathana Littella: Knjigu je njema\u010dka kritika tako razapela da se cijena knjige u kratkom roku prepolovila jer roman nitko nije kupovao; istovremeno, u Francuskoj je prodan gotovo milijun primjeraka. Furiozno \u0161tivo o Drugom svjetskom ratu, izopa\u010dena pripovjedna perspektiva, ali izopa\u010deno i vrijeme iz koje knjigu \u010ditamo? U svakom slu\u010daju dobar par i dobra protute\u017ea C\u00e9lineu.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Motor mijene<\/b> je program knji\u017eevno-politi\u010dkih radionica. Sastanci, na kojima se raspravlja o odabranim knji\u017eevnim naslovima, odr\u017eavaju se jednom mjese\u010dno u Goethe-Institutu (Vukovarska 64) i Booksi (Marti\u0107eva 14d). Informacije na https:\/\/www.facebook.com\/Motormijene\/ i na ivana.perica@univie.ac.at.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Motor je pokrenula udruga Blaberon u suradnji s Goethe Institutom Zagreb. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvori: <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.culturenet.hr\/<\/font><\/span><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/Motormijene\/<\/font><\/span><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2475","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":2475,"position":0},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":2475,"position":1},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":2475,"position":2},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":2475,"position":3},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":2475,"position":4},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":2475,"position":5},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2475","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2475"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2475\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2475"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2475"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2475"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}